Tri decenije nakon rata više od 30.000 porodica bez obnovljenog doma

Danas, nakon više od četvrtine stoljeća od potpisivanja mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina još uvijek broji hiljade porodica koje se nisu vratile na prijeratna ognjišta. Razlog je to što je i 2021. godine raspisan javni poziv za obnovu, odnosno rekonstrukciju u ratu porušenih stambenih objekata.

Prijave na javni poziv za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u cilju povratka na područje općina Federacije BiH i entiteta RS izbjeglicama iz BiH, raseljenim osobama u BiH i povratnicima u Federaciju i RS mogle su se podnijeti do 10. decembra prošle godine, naveli su ranije na službenim stranicama Federalnog ministarstva izbjeglica i raseljenih osoba, piše Večernji list BiH.

Program obnove Pomoć u obnovi i rekonstrukciji stambenih jedinica u cilju povratka dodjeljuje se u okviru implementacije programa obnove stambenih jedinica dodjelom građevinskog materijala i sredstava za ugradnju i programa obnove stambenih jedinica po sistemu "ključ u ruke" raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine.

Trending

Naučnici upozoravaju: Na Balkanu slijedi 'pakao' - ne piše se dobro ni ovim zemljama

Sredstva će se osigurati iz budžeta Federacije BiH preko transfera za raseljene osobe i povratnike, sredstava županija, općina, kreditnih sredstava i drugih donatora. Implementator projekta je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ili implementator definiran posebnim sporazumom.

Kako bi ostvario pravo na rekonstrukciju objekta, povratnik mora ispunjavati opće kriterije poput dokaza da je izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, raseljena osoba u Bosni i Hercegovini ili povratnik s prebivalištem u Federaciji Bosne i Hercegovine, zatim, mora iskazati namjeru za povratkom, priložiti dokaz da je utvrđen status vlasništva ili stanarskog prava nad stambenom jedinicom koja je predmet rekonstrukcije, kao i to da je na dan 30. aprila 1991. godine imao prebivalište u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije.

Osim toga, mora dostaviti dokaz kako on i članovi njegovog kućanstva od 1991. godine nemaju na teritoriju BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje, a u skladu s odgovarajućim standardima o minimumu stambenih uvjeta.

Osim općih, osoba koja aplicira za ovu vrstu pomoći treba ispunjavati i posebne kriterije koji podrazumijevaju da se korisnik pomoći vratio na svoje prijeratno prebivalište i živi u uvjetima koji su ispod utvrđenog stambenog minimuma, uključujući i korisnike koji privremeno borave u improviziranim naseljima, kampovima, kontejnerima i slično.

Među posebne kriterije spadaju i korisnici koji se nalaze u kolektivnim oblicima zbrinjavanja, alternativnom smještaju ili zadovoljavaju uvjete i ima/ostvaruje pravo na alternativni smještaj.

Inače, od potpisivanja Daytonskog sporazuma prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH evidentirano je oko 1,062.000 povratnika, što je oko polovina od ukupno 2,2 miliona izbjeglica i raseljenih osoba koji su napustili svoje domove u BiH u razdoblju 1991. - 1995. godine.

Godišnje izvješće UNHCR-a Od ukupnog broja povrataka, oko 611.000 odnosi se na povratak raseljenih osoba, a oko 451.000 na povratak izbjeglica. Broj interno raseljenih osoba se znatno smanjio u odnosu na milion raseljenih iz 1995. - te se on kreće oko 30.000 porodica, odnosno 90.000 osoba.

Godišnje izvješće UNHCR-a za 2018. pokazalo je da je u tom trenutku još 17.669 osoba iz BiH imalo status izbjeglice u svijetu. Od tog broja ih je u bilo Srbiji 8764, u Francuskoj 4085, u Švicarskoj 2026, u Njemačkoj 1478... Od 1992. - 1995. godine djelomično ili potpuno je uništeno oko 453.000 stambenih jedinica, odnosno gotovo polovina prijeratnog stambenog fonda u BiH.

Procjenjuje se da je do prije dvije godine obnovljeno oko 344.000 stambenih jedinica, što su dvije trećine uništenog stambenog fonda. U razdoblju 2015. - 2019. godine obnovljeno je oko 3000 stambenih jedinica.