Tragom priče o „džihadistima“: Za čije interese „ratuju“ hiljade/tisuće „Balkanskih lavova“?!

Navodne tvrdnje navodnih italijanskih obavještajaca, a koje su potom putem medija iz Srbije i Hrvatske udruženo dolazili i do ovdašnje javnosti, a prema kojima 20 ekstremističkih "džihad" ćelija trenutno operira na teritoriji Balkana, a "cilj su im teroristički napadi širom Evrope", još jednom je u bh. javnost prizvalo razne "eksperte" poput Dževada Galijaševića i sličnih.

Radiotelevizija RS (RTRS) i slične medijske ekspoziture Milorada Dodika i njegovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tvrde da "ovih grupacija najviše ima na teritoriji Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine, ali postoje i u Crnoj Gori, užoj Srbiji i Sjevernoj Makedoniji. One, vele, predstavljaju, kako se tvrdi, "inkubator prijetnji bezbjednosti" čitavoj Evropi, prenosi RTRS.

Kako "Bosna ugrožava cijelu Evropu"

Javnosti je poznato da su ovakve tvrdnje odbacili ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Kanković i federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak.
Ali to ne smeta aktere ove priče da širiti svoj narativ o prije svega Bosni, a onda i Kosovu i Albaniji kao prijetnji za Europu.

Trending

Snijeg već pravi probleme u BiH: Grtalica sletjela sa puta

"Meta je Evropa, a 'izvođači radova' mogu biti iz BiH", uzviknut će Dževad Galijašević, naravno, sa strance RTRS-a.

28.04.23. 08:49

Burkina Faso: U napadu džihadista poginula najmanje 33 vojnika

"Ono što se upravo događa u Bosni ugrožava čitavu Europu! A 'Balkanski lavovi' su najjači...“, alarmira Jutarnji list iz Zagreba sve pozivajući se na beogradski Blic.

Samo dva dana prije Italije, "upozorenja" su stigla i iz Austrije. Dio medija je vrištao da se spremaju "hiljade", a dio "tisuće" novih džihadista te "da se nadziru se veze sa radikalima iz BiH".

Tu priču objavio je Österreich, inače austrijski bulevarski list i "najagresivniji tabloid".

"Međunarodne tajne službe smatraju da je Austrija s pravom podigla stepen upozorenja na opasnost od terorizma, jer je sve više slučajeva regrutacije među mladim džihadistima, koji se regrutuju na propalestinskim protestima, ali i putem Telegrama i TikToka", navodi taj list koji je Vijeće za štampu prozivalo više nego ikoga drugog zbog senzacionalizma i žutila, posebno nakon terorističkog napada u Beču 2020.

Višeslojne implikacije

Međutim, priča je jako ozbiljna. Upozorava i na to i prof. dr. Seada Turčala, dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i uglednog profesora sigurnosti. Sve se dešava u okolnostima eskalacije nasilja na Bliskom istoku, i ima široke implikacije.

"Višeslojne su implikacije koje mogu imati navodi kakvi su objavljeni u italijanskom Il Tempu, a onda prošireni u regionalnim medijima bez odgovarajuće provjere ne samo da održava štetne stereotipe, već može i opasno iskriviti prioritete politike i odnose u ionako nestabilnom regionu. Navodno curenje informacija iz italijanskih obavještajnih službi koje sugerira da je 20 "džihadističkih" ćelija aktivno na zapadnom Balkanu, među tim zemljama i Bosni i Hercegovini se zaista može analizirati iz tri kritična ugla", govori profesor Turčalo.

Prvo, način na koji je informacija objavljena postavlja pitanje njene autentičnosti i ozbiljnosti.

"Tipično, osjetljivi obavještajni podaci o nacionalnim i međunarodnim sigurnosnim prijetnjama se povjerljivo dijele među partnerskim obavještajnim agencijama umjesto da se otkrivaju u novinama. Štaviše, malo je vjerovatno da će tako kritične informacije biti otkrivene u novinama s tiražom manjim od 10.000, poput italijanskih novina koje su objavile ove obavještajne podatke. To sugerira da curenje možda nije pouzdano ili da je to namjeran potez da služi drugim interesima", upozorava profesor Turčalo.

Zanimljivo je da, osim što pominje navodni, generalni izvor "italijanske obavještajne izvore" novinski izvještaj koristi termine koji se posljednje dvije decenije apsolutno ne koriste u opisivanju mogućih terorističkih struktura, modusa operandia i sl.

"Zbog toga se čini da je zapravo više o slučaju "postavljanja" priče bez realnog utemeljenja koja nalazi na odjek jer se događa u okolnostima koji ovu priču čine brizantnom i proizvodi eho dodatno osnažujući uvjerenja onih koji u ovakve fabrikate unaprijed vjeruju čim pročitaju 'ključne riječi' poput 'džihadisti', 'terorizam', 'Balkan'“, analizira sagovornik portala Radiosarajevo.ba.

Želja da se BiH i Kosovo prikažu kao sigurnosno žarište

Drugo, vrijeme curenja informacija - usred nove bliskoistočne krize i izraelsko-palestinskih tenzija - čini da se informacije čine oportunističkim i refabrikatima starih izvještaja koji su korišteni na vrhuncu rata u Siriji da se region, a posebno Bosna i Hercegovina i Kosovo, prikažu kao sigurnosno žarište u regiji.

"Imajući u vidu historijski kontekst, slične tvrdnje o hiljadama tzv. 'džihadista' na Balkanu iznijete su upravo tokom sirijskog rata. Ipak, oni su u velikoj mjeri opovrgnuti jer su sigurnosne agencije u Bosni i drugim državama zapadnog Balkana efektivno suzbile fenomen stranih boraca. U mnogim slučajevima, odgovor je bio efikasniji nego u drugim evropskim zemljama što je prepoznato od strane međunarodnih partnera, uključujući i izvještaje State Departmenta", kazao je naš sagovornik.

Nadalje, treći ugao, koji daje dodatnu složenost ovom pitanju je da bi objavljivanje takvih informacija putem manje novinske kuće sa specifičnom reputacijom moglo biti proračunat potez.

"Ovo bi se moglo posmatrati kao oblik "strateškog curenja informacija", gdje obavještajne agencije objavljuju odabrane informacije na način koji služi njihovim ciljevima. Možda se očekivalo da će vijesti na kraju prenijeti veći mediji, čime bi se povećao njen uticaj. Strategija je dobro usklađena s onim što se u obavještajnom jeziku naziva 'upravljanje percepcijom'. Curenjem informacija na ovaj specifičan način, one dopiru do ciljne publike - uključujući i one koji bi ih iskoristili za političku polugu - bez da su obavještajne agencije direktno povezane s njima. Ovaj metod omogućava uvjerljivo poricanje, istovremeno osiguravajući da narativ prodire u javni diskurs", smatra Turčalo.

Ishod ovakvog pristupa je očigledan na Zapadnom Balkanu ali i unutar desničarskih političkih struktura u ostatku Evrope, gdje su informacije usvojene i iskorištene od strane različitih političkih aktera za svoje svrhe.

09.01.20. 09:45

ISIL-ovac iz Tuzle poručio građanima BiH da ga se ne boje

"Oni mogu biti u rasponu od opravdavanja povećanih mjera sigurnosti do raspirivanja etničkih tenzija i raspirivanja nacionalističkih osjećaja. Na taj način doprinose sekuritizaciji 'Drugog', odnosno pretvaranja tog "Drugog" u sigurnosnu prijetnju, što u slučaju zapadnobalkanske regije fokus stavlja na bošnjački/muslimanski identitet i doprinosi nestabilnom regionalnom okruženju", smatra dekan FPN.

Sekuritizaciji bošnjačkog/muslimanskog identiteta

Način na koji su ovu priču prenijeli regionalni mediji sa historijom namjerno pogrešne interpretacije činjenica, pogoršava problem.

"Ilustrativan je primjer web portala RTRS-a, koji čak i pogrešno povezuje nepovezane događaje kako bi se stvorio obmanjujući narativ pa se tako navodi 'nedavni slučaj' ubistva policajca u Zvorniku od strane osobe za koju se kaže da je povratnik sa sirijskog ratišta, iako Nerdin Ibrić niti je bio tamo niti se slučaj desio nedavno već 2015. godine".

Šta je, zapravo, pozadina cijele priče?

"Čini se da ovakva prerada starih izvještaja služi široj agendi sekuritizacije islama i bošnjačkog/muslimanskog identiteta u Bosni i Hercegovini, na Kosovu i dijelovima Srbije i Makedonije te istovremeno odgovara antimigrantskoj i islamofobnoj političkoj platformi duž evropskog desničarskog spektra", upozorava profesor Turčalo, te zaključuje:

"U Bosni i Hercegovini posljednjih sedmica čujemo kako takvi narativi služe i kao opravdanje za historijske i tekuće sukobe, uključujući ratne zločine i genocid počinjen u Bosni i Hercegovini. Nastoji se iskrivljeno prikazati Bošnjaka, povezujući ih sa grupama poput Hamasa ili ISIS-a, čineći tako cijelu zajednicu podložnom nepotrebnim sumnjama i mjerama sigurnosti.

Zbog toga ovo navodno curenje informacija iz italijanske obavještajne službe ne samo da nije uravnotežena ili ažurirana procjena, nego je suštinski recikliranje zastarjelih informacija i korištenje postojeće stereotipe i predrasude, čime se doprinosi sekuritizaciji bošnjačkog/muslimanskog identiteta u regiji i šire. Kao takav, potreban je transparentniji pristup zasnovan na dokazima kako bi se suprotstavili ovim narativima, posebno u vrijeme kada su ideologije krajnje desnice, koje često podržavaju vanjski akteri poput Rusije, u usponu u regionu".

Kada je devedesetih trebalo dehumanizirati građane Sarajeva i BiH, propaganda Radovana Karadžića je putem beogradske TV plasirala čuvene laže da srpsku nečaj bacaju lavovima. Epilog 44-mjesečne opsade Sarajeva je više od 11.000 ubijenih građana, do toga 1.601 dijete.

Danas su, eto, odrasle ljude i djecu plaše "balkanskim lavovima", a ratne ideologije i ciljevi, nažalost, isti.

Treba li se plašiti da će posljedica dehumanizacije biti jednake? Treba.