Sudovi presudili, politika šuti: BHRT pred finansijskim slomom

U Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nastavljeni su sastanci o evropskom putu BiH, a u okviru toga i o opstanku javnog radiotelevizijskog sistema Bosne i Hercegovine.

Nakon jučerašnjeg sastanka s predstavnicima Kvinte, u utorak, 3. februara, održan  je sastanak predsjedatelja Željka Komšića i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića sa specijalnom izaslanicom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske za Zapadni Balkan Karen Pierce.

Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, ocijenjeno je da treba iskoristiti trenutnu situaciju za nastavak reformskog procesa, kao i pronaći modalitete za rješavanje pitanja koja se odnose na državnu imovinu i Javni RTV sistem BiH.

Trending

Oprez! Odroni na pojedinim dionicama, jaki udari vjetra na području Čapljine

Za 23 dana BHRT-u na naplatu dolazi dug prema Evropskoj radiodifuznoj uniji. Kako novca nema, slijedi blokada računa sve dok se ne isplati 22 miliona konvertibilnih maraka, a taj proces bi mogao potrajati godinama.

Direktorica BHT1 Neda Tadić upozorava da u BHRT-u doslovno odbrojavaju dane u kojima će moći funkcionisati. Ukoliko ne dođe do hitne reakcije nadležnih, već za mjesec dana slijedi blokada računa. Dodaje da BHRT već sada funkcioniše u izuzetno teškim uslovima, te da su radnici frustrirani jer nemaju osnovne uslove za rad.

Mnogo je bilo prijedloga za pomoć BHRT-u. Kroz Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, gdje nije bilo podrške ministara iz SNSD-a. Kroz Parlament BiH, koji je, između ostalog, tražio od Regulatorne agencije za komunikacije BiH prijedlog odluke o povećanju cijene RTV takse, ali iz RAK-a nije bilo odgovora. I Predsjedništvo BiH tražilo je od državnih vlasti donošenje hitnih mjera za spas BHRT-a. Na kraju, pomoć je zatražena i od OHR-a, iz kojeg su problem vratili domaćim vlastima, uz poruku da one trebaju osigurati dugoročnu finansijsku održivost cijelog Javnog RTV sistema.

Prije oko 15h

Karen Pierce: Snažna i funkcionalna BiH nije prijetnja Daytonu, već jedini put naprijed

Zastupnik Mješovitog kluba u Zastupničkom domu PSBiH Šemsudin Mehmedović ističe da zaposleni u BHRT-u ne žive od zaključaka i apela. Podsjeća da je Komisija za promet donijela brojne zaključke i apele, ali da rješenja nema. Smatra da bi OHR trebao reagovati, kao u slučaju „Viadukt“, naglašavajući da u slučaju BHRT-a nema korupcije, već sudskih presuda koje se moraju izvršiti.

Nakon odluke Ustavnog suda BiH kojom je potvrđeno da BHRT-u pripada zakonski dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj, i Vrhovni sud Republike Srpske donio je rješenja u korist BHRT-a. Time je potvrđeno ono što BHRT godinama tvrdi – da im RTRS duguje više od 100 miliona konvertibilnih maraka po osnovu neisplaćenog dijela RTV takse.

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto ocjenjuje da je riječ o problemu koji ima duboke političke korijene, navodeći da su određene stranke, posebno SNSD, još prije dvadeset godina zauzele stav protiv BHRT-a. Prema njegovim riječima, odnos prema BHRT-u pokazuje kako političke stranke vide Bosnu i Hercegovinu i njen put ka Evropskoj uniji.

BHRT je jedan od uslova za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, ali, kako se ističe, čak i oni koji se javno zalažu za evropski put BiH tvrde da se zakon o javnom RTV sistemu u BiH ne treba poštovati.

Zastupnik HSS-a u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Mario Karamatić smatra da je nužno pronaći zakonsko rješenje u Parlamentu BiH koje će biti u skladu s interesima tri konstitutivna naroda i važećim zakonima. Tvrdi da je zakon o javnom RTV sistemu nametnut od visokog predstavnika, da je proglašen neustavnim te da je naplata RTV takse nezakonita, zbog čega se, prema njegovim riječima, ne naplaćuje na području četiri županije.

Stručnjaci za ustavno pravo ističu suprotno – da je pravosudni sistem presudio u korist BHRT-a, ali da je ključni problem odnos politike prema ovoj instituciji.

Prije 1 dan

Poruka Sorece: Nestanak ili kolaps BHRT-a predstavljao bi veliki korak unazad za BiH

Stručnjak za ustavno pravo Demirel Delić naglašava da pravosudni sistem funkcioniše, ali da je pitanje izvršenja sudskih odluka, kao i postupanja izvršne i zakonodavne vlasti prema BHRT-u, zapravo pitanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini.

Za radnike BHRT-a, polako postaje nevažno da li ih zanemaruje pravo ili politika, jer bi oko 770 zaposlenih od 1. marta moglo ostati bez primanja, koja su kod oko 70 posto uposlenika na nivou minimalne plate.