Stanišić i Simatović ostaju na slobodi do 2. maja
Srna
Bivši čelnici Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Jovica Stanišić i Franko Simatović-Frenki, kojima se u Hagu sudi po optužnici za ratne zločine u Hrvatskoj i BiH, ostat će na privremenoj slobodi u Srbiji do početka maja, odlučile su sudije.
Stanišić je na privremenu slobodu zbog bolesti pušten u ljeto 2017. godine, odmah pošto je počelo ponovljeno suđenje.
Da je i Simatović pušten na privremenu slobodu, i to još u septembru prošle godine, od kada nije bilo zasjedanja, proizlazi iz do sada neobjavljenih dokumenata koje je agencija Beta dobila iz sudskog Mehanizma u Hagu.
Na pitanje zašto ni Simatović nije u sudnici dok svjedoči posljednji svjedok u dokaznom postupku tužilaštva Aleksandar Vasiljević, iz haškog suda Beti je dostavljena odluka o produženju Simatovićevog boravka na privremenoj slobodi do 2. maja, iz koje proizlazi da je pušten još 15. septembra prošle godine.
Kao jedan od razloga za tu odluku naveden je nastavak Simatovićevog liječenja, čemu se protivilo haško tužilaštvo. Istu odluku raspravno vijeće predsjedavajućeg Bartona Hola donijelo je i za prvooptuženog Stanišića.
I Stanišić i Simatović tražili su, prethodno, da na privremenoj slobodi budu do početka svoje odbrane. Oni su se odrekli prava da prisustvuju procesu, a u sudnici ih zastupaju branioci. Kada će odbrana početi svoj dokazni postupak, do sada nije određeno.
Bivši načelnik SDB-a Srbije Stanišić (68) i operativac te službe Simatović (68) optuženi su za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje Hrvata i muslimana u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine.
Stanišića i Simatovića uhapsile su i u Hag izručile vlasti Srbije, s proljeća 2003. godine, neposredno poslije ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića.
Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009. godine, prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. godine Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Međutim, Apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015. godine ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Tužioci tvrde da su zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, a da je "na čelu zločinačkog udruženja bio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević".
Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću, koje je počelo 13. juna 2017. godine, posljednji je haški proces u kojem se utvrđuje da li su za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni zvaničnici Srbije.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni zvaničnik Srbije nije bio osuđen za te zločine.
Da je i Simatović pušten na privremenu slobodu, i to još u septembru prošle godine, od kada nije bilo zasjedanja, proizlazi iz do sada neobjavljenih dokumenata koje je agencija Beta dobila iz sudskog Mehanizma u Hagu.
Na pitanje zašto ni Simatović nije u sudnici dok svjedoči posljednji svjedok u dokaznom postupku tužilaštva Aleksandar Vasiljević, iz haškog suda Beti je dostavljena odluka o produženju Simatovićevog boravka na privremenoj slobodi do 2. maja, iz koje proizlazi da je pušten još 15. septembra prošle godine.
Kao jedan od razloga za tu odluku naveden je nastavak Simatovićevog liječenja, čemu se protivilo haško tužilaštvo. Istu odluku raspravno vijeće predsjedavajućeg Bartona Hola donijelo je i za prvooptuženog Stanišića.
I Stanišić i Simatović tražili su, prethodno, da na privremenoj slobodi budu do početka svoje odbrane. Oni su se odrekli prava da prisustvuju procesu, a u sudnici ih zastupaju branioci. Kada će odbrana početi svoj dokazni postupak, do sada nije određeno.
Bivši načelnik SDB-a Srbije Stanišić (68) i operativac te službe Simatović (68) optuženi su za progon, ubistva, deportacije i prisilno premještanje Hrvata i muslimana u Hrvatskoj i BiH od 1991. do 1995. godine.
Stanišića i Simatovića uhapsile su i u Hag izručile vlasti Srbije, s proljeća 2003. godine, neposredno poslije ubistva premijera Srbije Zorana Đinđića.
Poslije prvog suđenja, koje je, nakon jednog neuspjelog pokušaja, počelo 2009. godine, prvostepeno vijeće Haškog tribunala oslobodilo je 29. maja 2013. godine Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Međutim, Apelaciono vijeće Tribunala usvojilo je, 15. decembra 2015. godine ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužilaštvo. Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen.
Tužioci tvrde da su zločini za koje su optuženi Stanišić i Simatović počinjeni tokom sprovođenja udruženog zločinačkog poduhvata, a da je "na čelu zločinačkog udruženja bio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević".
Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću, koje je počelo 13. juna 2017. godine, posljednji je haški proces u kojem se utvrđuje da li su za zločine u Hrvatskoj i BiH odgovorni zvaničnici Srbije.
Pred Haškim tribunalom nijedan državni zvaničnik Srbije nije bio osuđen za te zločine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
