Džaferović: BiH počiva na ideji koja je mnogo jača od bilo koje oružane sile

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obratio se danas, u zgradi Italijanskog senata, na ceremoniji otvaranja sastanka visokog nivoa “Sloboda od nasilja: mir, sigurnost i prevencija sukoba u Agendi za održivi razvoj 2030”, koja se održava danas i sutra u Rimu.

Pred početak događaja Džaferović se sastao s predsjednicom Senata Republike Italije Elisabettom Castellati.

U obraćanju, Džaferović je zahvalio Međunarodnom centru Nizami Gandžavi i Italijanskom društvu za međunarodne organizacije na organizaciji tog skupa, koji je, kako je kazao, dobra prilika da se razmijene mišljenja i iskustva o zajedničkim izazovima.

“Da bi bile vitalne i dinamične, ljudske zajednice moraju znati čemu teže, moraju imati cilj. Svi znamo koliko je teško postići dogovor o dugoročnim ciljevima unutar jedne zajednice, posebno kada je riječ o međunarodnoj, globalnoj zajednici. Upravo zato Agenda za održivi razvoj 2030 predstavlja jedinstven dokument u historiji Ujedinjenih nacija. Nikada ranije predstavnici svih država svijeta nisu postigli dogovor oko jedne takve vizije održivog razvoja, koja ima univerzalnu primjenjivost”, kazao je Džaferović.

Dodao je da je jedan od sedamnaest glavnih ciljeva Agende 2030 i promocija miroljubivih i inkluzivnih društava, te da "postoji temeljna povezanost između mira i održivog razvoja: održivi razvoj ne može biti ostvaren bez mira".

“Ova konferencija održava se na tlu Evropske unije koja već 74 godine uživa u blagodetima mira. To je najduži period u savremenoj historiji u kojem se nije desio nijedan oružani sukob u zapadnoj Evropi. U prošlosti je Evropa bila simbol ratova i nestabilnosti. Danas je Evropa simbol mira i stabilnosti, prvenstveno zbog toga jer su države i društva unutar Evropske unije demokratska, otvorena, pluralistička, inkluzivna, i bazirana su na vladavini zakona i zaštiti ljudskih prava – ali i zato što svoje nesuglasice rješavaju dijalogom i kompromisima”, poručio je član Predsjedništva BiH.

Potcrtao je da evropsko iskustvo pokazuje da su dijalog i saradnja najbolje sredstvo da se osigura mir i stabilnost.

“Nažalost, ono što važi za Evropsku uniju još uvijek ne važi za cjelokupnu Evropu. Dolazim iz zemlje koja je bila najveća žrtva ratova na zapadnom Balkanu u posljednjoj deceniji prošlog stoljeća. Još uvijek osjećamo i živimo posljedice tih ratova. Još uvijek postoje političke sile koje žele da vrate stvari u prošlost i pokušavaju realizirati neostvarene ratne ciljeve. Najveća brana tim retrogradnim snagama su procesi evropskih i evroatlanskih integracija, približavanja BiH i cijelog regiona Evropskoj uniji i NATO savezu”, kazao je Džaferović.

Naglasio je da je podrška evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine i regiona u geostrateškom interesu i same Evropske unije.

“Stabilnost zapadnog Balkana, kao njenog neposrednog susjedstva, ima presudni značaj za stabilnost Evropske unije. Velika historijska vizija Evrope ujedinjene u miru, prosperitetu i različitostima će biti ostvarena tek onda kada sve zemlje zapadnog Balkana budu u potpunosti integrisane u Evropsku uniju”, naveo je Džaferović.

Dodao je da su razgovori o temama od globalnog značaja nekada bili rezervisani samo za uže političke i akademske krugove, te da većinu drugih ljudi uglavnom nije zanimalo šta se događa izvan njihovog neposrednog okruženja i njihovih država, jer ta događanja nisu imala neposredne efekte na njihov svakodnevni život.

Istaknuo je da "nejednakost, diskriminacija, kršenje ljudskih prava, korupcija, siromaštvo, epidemije, prirodne nesreće, klimatske promjene, oružani sukobi, korupcija, slabe institucije i autokratija, ma gdje bili i ma gdje u svijetu se dešavali, predstavljaju problem koji se tiče svih nas, i za koji svi zajedno moramo tražiti rješenja".

Naglasio je da dolazi iz zemlje koja se nalazi na razmeđi starih imperija, i koja je svoj multietnički i multikulturalni identitet stekla stoljećima prije modernih migracija.

“Hiljadugodišnja bosanskohercegovačka tradicija međusobnog uvažavanja demantira sve one koji su tvrdili da ljudi različitih kultura i etničkih tradicija ne mogu živjeti zajedno. Stoljećima su, u rasponu od nekoliko stotina metara, stajale, a i danas stoje, i džamija, i katolička crkva, i pravoslavna crkva, i sinagoga. I niko nas nije tjerao da bude tako, već je to bila prirodna posljedica kulturnog pluralizma”, kazao je.

Poručio je da je ideja društva koje se temelji na toleranciji "oduvijek bila predmetom osporavanja od onih koji su promovirali strah i sukobe u mojoj zemlji, te da je važno istaknuti i da su ta osporavanja uvijek ubacivana izvana, i da nikada nisu nastala sama od sebe".

“Međutim, iako su na Bosnu i Hercegovinu nasrtale mnogo jače sile od onih sa kojima ona sama raspolaže, nikada nisu uspjeli da je razore. Jer, Bosna i Hercegovina počiva na ideji koja je mnogo jača od bilo koje oružane sile. To je ideja da različiti ljudi mogu živjeti zajedno”, poručio je.

Na kraju obraćanja, Džaferović je kazao da "mi u Bosni i Hercegovini znamo jako dobro šta je i ono najbolje i ono najgore što se može desiti unutar jednog multietničkog društva".

“Zato je naša poruka svima u svijetu da zajedno gradimo ono najbolje. Jer, različitost ne treba i ne smije da bude kamen spoticanja, već bogatstvo”, zaključio je Džaferović, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.