Slučaj femicida u Sarajevu razotkrio propuste sistema: Kako institucije ne štite žrtve nasilja

Zakon postoji, a institucije imaju jasne smjernice. Tako bi trebalo biti u praksi.

No, posljednji slučaj femicida u Bosni i Hercegovini pokazao je da zakonske mjere ne sprječavaju nasilnike da se obračunaju sa žrtavama, usprkos obećanjima vlasti da će osigurati efikasniji sistem zaštite od nasilja u porodici.

Sudsku mjeru zabrane prilaska imao je i Tarik Prusac koji je nešto manje od mjesec dana, nakon što mu je izrečena, ubio u Sarajevu 1. maja bivšu partnericu.

Trending

Slučaj femicida u Sarajevu razotkrio propuste sistema: Kako institucije ne štite žrtve nasilja

Četrdesetjednogodišnju Elmu Godinjak – Prusac prvo je pretukao, a potom u haustoru zgrade u kojoj je živjela ubio hicem iz pištolja, koji je uzeo iz zaštitarske firme u kojoj je radio.

Nakon toga je pobjegao s njihovom maloljetnom kćerkom. Uhapšen je u ćevabdžinici, nekoliko kilometara od mjesta zločina.

Prije oko 3h

Nakon femicida u Sarajevu: Danijela Kristić traži kontrole svih zaštitarskih agencija u KS

Šta je sa elektronskim nadzorom?

Zbog učestalih ubistava žena i pod pritiskom javnosti, bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine dobio je u aprilu prošle godine izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.

Njime su, uz ostalo, proširene ovlasti policije koja ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.

Zakon je, također, predvidio uvođenje elektronskog nadzora s ciljem efikasnijeg praćenja osoba kojima je, kao u slučaju Tarika Prusca, zabranjen prilazak žrtvi, piše Radio Slobodna Europa.

No, pravilnik koji bi uredio način upotrebe elektronskog nadzora i utvrdio načine nabavke elektronskih narukvica, sudeći prema javno dostupnim informacijama, do danas nije donesen.

Alma Kratina, predsjednica Komisije za jednakopravnost spolova Parlamenta Federacije BiH, ocjenjuje da i posljednji slučaj femicida pokazuje da nema efikasnog provođenja Zakona.

Prije oko 9h

Nasilje u porodici | U Skupštini Kantona Sarajevo pokrenuta inicijativa za uvođenje SOS narukvica

"Postavlja se pitaje ko kontroliše zaštitne mjere. Zakon jasno kaže da onaj ko krši mjere može završiti u zatvoru. Također, ako nasilnik ima izrečenu mjeru zabrane, a radi kao zaštitar i posjeduje oružje, zar sistem ne bi morao biti uvezan kako bi se to spriječilo", kaže RSE.

Šta je propisano?

Podzakonski akti određuju postupanje policije i drugih nadležnih insitucija, od trenutka kada žrtva prijavi nasilje do praćenja provedbe mjera zabrane.

Pravilnicima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova propisano je da policija odmah po prijavi slučaja nasilja izlazi na teren, procjenjuje rizik po žrtvu i udaljava nasilnika.

U slučaju opasnosti mogu se izreći hitne mjere zaštite. Nakon što mjere zabrane potvrdi i sud, policija je zadužena za njihovo provođenje.

Treba biti određen policajac, odnosno voditelj mjere, koji prati provedbu, koordinira postupanje drugih policajaca i izrađuje procjenu rizika od kršenja mjera.

Također, predviđeno je i upućivanje nasilnika na psihološko savjetovanje, što je jedan od mehanizama koji treba pomoći u procjeni da li će biti prekšrena zabrana prilaska.

U slučaju da, unatoč zabrani, nije otklonjena opasnost, žrtvi može biti određena policijska zaštita, dok za kršenje mjera zabrane Zakon predviđa i zatvorsku kaznu.

Za pravilnike koji trebaju omogućiti punu provedbu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici zaduženo je više entitetskih ministarstava.

Tako je, među ostalim, navedeno da podzakonski akt o upotrebi elektronskog nadzora treba donijeti ministar pravde Federacije BiH.

Ministar pravde Vedran Škobić nije odgovorio na poziv RSE, a na pisani upit do zaključenja ovog teksta nije odgovoreno ni iz Ministarstva kojim rukovodi.

Iz MUP-a Federacije BiH, pak, tvrde da su završili svoj dio posla, usvojivši pravilnike koji se odnose na postupanje policije, procjenu rizika i nadzora nad mjerama zabrane.

"Za taj elektronski nadzor i dokle je Ministarstvo pravde došlo, ne znamo. Kad završe, što se nas tiče, sve je spremno", kazao je ministar Ramo Isak za RSE.

Istovremeno, parlamentarka Alma Kratina ističe da entitetska Vlada do danas nije dostavila izvještaj o tome koji su pravilnici do sada usvojeni, a neophodni su za provedbu zakona.

"Propis koji se tiče elektronskih narukvica očito nije donesen, jer nemamo njihovu primjenu. Koliko je to pogubno vidi se iz situacije u kojoj je nekome izrečena mjera zabrane približavanja, a ona se krši. Da su narukvice uvedene, policija bi u realnom vremenu pratila kretanje nasilnika, a žrtva bi bila pravovremeno upozorena", kaže Kratina.

Potrebna kontrola nad mjerama

U BiH nema zvaničnih podataka o broju žrtava femicida u posljednjih nekoliko godina. Organizacije civilnog društva procjenjuju da godišnje u prosjeku bude ubijeno oko 11 žena, najčešće od partnera ili drugih muških članova porodice.

Nedžad Korajlić, rukovodilac Studija sigurnosti Visoke škole "Centar za poslovne studije" (CEPS) iz Kiseljaka, izjavio je za RSE da problem predstavlja činjenica da se ubistva žena u BiH ponavljaju, unatoč izrečenim mjerama koje su trebale zaštititi žrtvu.

"Mjere se mogu izricati koliko god želite, ali ako nema kontrole nad njihovim provođenjem to će predstavljati problem. Ukoliko imamo samo njihovo zakonsko donošenje, ali ne i njihovu primjenu, to će biti mrtvo slovo na papiru", kazao je.

Korajlić je naglasio da je potrebna kontinuirana aktivnost policije, centara za socijalni rad i građana koji moraju prijavljivati.

"Ubistava će uvijek biti i ne možemo ih u potpunosti spriječiti, ali možemo bolje reagovati kada se radi o povratnicima, te ih operativno pratiti i kontrolisati - od zaštitnih mjera, pa do elektronskog nadzora. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije sistema", naveo je.

Prema podacima OSCE-a, gotovo polovina žena u BiH iskusila je neki oblik nasilja od svoje 15. godine. Čak 84 posto slučajeva nikada nije prijavljeno, podaci su Fondacije Cure.

Učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje zatraženo je na protestima građana širom zemlje, nakon što je u augustu 2023. bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca.

Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.

Prije 1 dan

Komentari na društvenim mrežama kao nastavak traume za porodice žrtava femicida

Uz Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, prošle godine je izmijenjen i Krivični zakon Federacije BiH u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo. Predviđene su kazne od deset godina do kazne dugotrajnog zatvora.

U Krivičnom zakonu drugog bh. entiteta, Republici Srpskoj, femicid ne postoji kao zasebno djelo.

Iako je Vlada RS-a najavljivala da će ga uvrstiti u novu verziju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, do toga nije došlo nakon što je nekoliko konzervativnih i desničarskih udruženja tražilo da bude povučen iz procedure.