Slučaj "Dobrovoljačka": Dan kada je Druga vojna oblast JNA napustila Sarajevo

Radiosarajevo.ba
Slučaj "Dobrovoljačka": Dan kada je Druga vojna oblast JNA napustila Sarajevo

Danas, 3. maja 2018. godine navršava se 26 godina od događaja u Ulici Hamdije Kreševljakovića, koja se tada zvala Dobrovoljačka ulica, a u kojoj je došlo do sukoba pripadnika Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine (TO RBiH) i okupatorske JNA, na čelu sa generalom Milutinom Kukanjcem, koji je u to doba obnašao funkciju komadanta Druge vojne oblasti.

Dan nakon kobnog 2. maja 1992. godine u kojem je odbranjeno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine i Sarajevo, i nakon što je prvi legitimini izabrani predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović zajedno sa svojom kćerkom i Zlatkom Lagumdžijom otet na Aerodromu Sarajevo, dogovorena je razmjena i povlačenje pripadnika JNA iz Sarajeva.

Konvoj vozila JNA, pod pratnjom jedinica UNPROFOR-a, krenuo iz komande Druge vojne oblasti na Bistriku prema Lukavici, ali je zaustavljen na Drveniji, u sadašnjoj ulici Hamdije Kreševljakovića.

Tog dana, prema svjedočenju glavnog srpskog aktera u slučaju Dobrovoljačka, Milutina Kukanjca ubijeno je šest pripadnika JNA, dok je u konvoju ukupno bio 261 pripadnik JNA.

Prema izjavi Milutina Kukanjca datoj za Radio Slobodna Europa 2000. godine, poginuli su Zdravko Tomović iz Han Pijeska, pukovnici Miro Šokić, Budimir Radulović i Boško Mihajlović, potpukovnik Boško Jovanić i Nurmela Šuko, muslimanka koja je došla iz Zagreba.

“Šuko je rekla: ‘Ja neću nikakvu drugu vojsku, ja idem sa mojom vojskom, pa neka poginem’”, ispričao je tada Kukanjac, koji je bio poznat u javnosti po izjavi: “Da JNA ne bi ni mrava zgazila”.

Kukanjac je manje više bio vojno aktivan sve do 1994. godine, kada ga je jedno gostovanje na tadašnjoj Srpskoj Televiziji (SRT) - pretači današnje RTRS, koštalo karijere.

Naime, Kukanjac je tada izjavio da Srbi nisu napravili niti jedan vojni uspjeh tokom 1992. godine, nego im je JNA prethodno zauzela sve položaje oko Sarajeva i okupirala druge gradove i njima predala da čuvaju.

Ova izjava Milutina Kukanjca potvrdila je agresorsku ulogu JNA i njene komande u Beogradu u agresiji na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu.

Kukanjac je umro 2002. godine, a godinu poslije Srbi su pokrenuli istragu o slučaju tzv. Dobrovoljačka gdje su tvrdili da su ubijena 42 vojnika.

To navodi na sumnju, da su čekali smrt Kukanjca, čovjeka koji je bio glavni srpski akter u Dobrovoljačkoj i koji je tvrdio da poginulo svega šest pripadnika JNA, kako bi imali vlastitu istinu i pokrenuli tužbu.

Tužilaštvo BiH u januaru 2012. obustavilo je istragu protiv 14 osoba za slučaj "Dobrovoljačka". Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Predsjedništva RBiH Ejup Ganić.

O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila legitimna vojna meta.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije