Slovenci tužili BiH: Da li će građani morati platiti čak 1,3 milijarde KM

Ramić je u razgovoru za Fenu govorila o arbitraži kao načinu rješavanja sporova, aktuelnim arbitražinim postupcima koji se vode protiv BiH, te u kojoj mjeri Bosni i Hercegovini doprinosi razvijen sistem arbitraže.

Protiv BiH, navela je Ramić, pokrenut je još jedan arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu. Naime, indijski državljani Naveen Aggarval i Gupta Neete, te njihova kompanija Usha Industries iz New Delhija pokrenuli su arbitražni postupak protiv BiH u vrijednosti od 40 miliona dolara tvrdeći da su prevareni prilikom kupovine dionica Krajina osiguranja.

Bitno je istaći, dodala je Ramić, da je BiH potpisala Sporazumom o unapređenju i zaštiti investicija sa Indijom, a shodno tome, indijski investitori tvrde da je BiH prekršila odredbe tog sporazuma.

"Kako bismo stavili arbitražu u kontekst stranih investicija, polazište je sistem direktnih stranih ulaganja u BiH. Naime, u 2016. godini u BiH je uloženo približno 250 miliona eura. Navedena ulaganja su između ostalog došla kao rezultat činjenice da je u proteklih 20-ak godina BiH sa zainteresiranim državama zaključila pedesetak dvostranih međunarodnih ugovora o poticanju i zaštiti ulaganja", pojasnila je Ramić.  

Nažalost, po njenim riječima, već smo izgubili jedan spor i to pred Stalnim arbitražnim sudom u Hagu u vrijednosti od 642.263 eura (1.256.139 KM), koji se vodio između austrijskog Strabaga protiv BiH, odnosno Ministarstva komunikacija i transporta BiH, a u vezi sa izgradnjom mosta preko Save kod Svilaja. Strabag je po istom osnovu tužio i Republiku Hrvatsku, ali se Hrvatska nagodila s Austrijancima i platila je mnogo manje.

Spor koji nosi najveću vrijednost, Elektrogospodarstvo Slovenije – Razvoj inžinjering protiv BiH, također se vodi pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu. Vrijednost ovog postupka je približno 1,3 milijardu KM, a kako navodi Ramić, očekuje se odluka arbitražnog vijeća.

Inače, arbitraža je efikasan način rješavanja sporova u kojem treća neutralna stana - arbitar pojedinac ili arbitražno vijeće – donosi odluku o rješenju spora. Arbitražna odluka ima snagu pravosnažne sudske odluke. Ramić je kazala da su osnovne prednosti arbitraže, izmedu ostalog, nezavisnost arbitara, stručnost (ekspertiza) arbitara, fleksibilnost procedure, priznanje i izvršenje arbitražnih odluka i tajnost raspravljanja.

Arbitraža se koristi za rješavanje privrednih i investicionih sporova, s tim da je moguće organizovati i specijalizirane arbitraže npr. za rješavanje radnih sporova. Naime, u investicijskim sporovima uglavnom sudjeluju države i velike kompanije. Ukoliko se desi da država izgubi spor, visina odštetnih zahtjeva je gotovo uvijek vrlo visoka, milionska, a ta odšteta, odnosno posljedica gubitka spora ide na teret budžeta, tj. svih građana.