Saudijski princ govorio o Sarajevu i rekao šta ga je najviše oduševilo: "Radujem se novoj posjeti"
U sklopu Desetog Global Baku Foruma, agencija Fena je uradila ekskluzivni intervju s Turki bin Faisal Al Saud, saudijskim princem i bivšim visokim zvaničnikom vlade, koji je služio kao šef Općeg predsjedništva za obavještajna pitanja u Saudijskoj Arabiji od 1979. do 2001. godine.
Princ Turki je s novinarkom Fene razgovarao o brojnim temama, kao što su nedavni sporazum o normalizaciji odnosa s Iranom, palestinskom pitanju, Pokretu nesvrstanih, kao i o budućoj ulozi Saudijske Arabije u svijetu i njihov uticaj na zapadnom Balkanu.
"Kraljevina nastoji da ima dobre odnose sa svim dijelovima svijeta, a posebno sa zapadnim Balkanom. Kada je došlo do rata u Bosni i Hercegovini, Kraljevina je pružala veoma snažnu podršku Bosni jer su ih drugi napali. Mi smo potpuno angažirani u regiju i imamo dobre odnosa sa svim ovdašnjim zemljama, sa BiH, Srbijom, Hrvatskom ili Crnom Gorom. Želimo biti prijatelji sa svima", kazao je princ Turki.
Goran Vinčić za Radiosarajevo.ba: Ljudima je dosta politike. Ideja mog stand-upa nije da pametujem
Saudijski princ je govorio o svojoj posjeti Sarajevu i kako ga je obradovalo prijateljsko raspoloženje Sarajlija.
"U Sarajevu sam posljednji put bio prije skoro 10 godina. Moj omiljeni sport je skijanje i nadam se da ću uskoro imati priliku da ga posjetim kako bih skijao vašim olimpijskim planinama", naglasio je.
Također je govorio o posljednjem sporazumu o normalizaciji odnosa između Saudijske Arabije i Irana, koji je potpisan prije nekoliko dana. Nada se da sporazum s Iranom znači da će imati novu nadu za stabilan i prosperitetan odnos sa susjedom. Vjeruje da postoji volja na obje strane da se vrate odnosi koji su prekinuti prije 7-8 godina, kada su iranski demonstranti upali u saudijsku ambasadu u Teheranu i saudijski konzulat u Mešhedu.
Nakon sedam godina neprijateljstva: Saudijska Arabija i Iran uspostavili diplomatske odnose
"Naši odnosi s Iranom su doživljavali uspone i padove kroz historiju. Ovo nije prvi put da smo imali prekinute odnose s Iranom i da smo ih vratili. Tokom osamdesetih godina prošlog vijeka, ajatolah Homeini podsticao je iranske hodočasnike da u ogromnom broju protestuju u svetom gradu Meki.
Došlo je do sukoba između iranskih hodočasnika i saudijskih sigurnosnih snaga i tada su prekinuti odnosi. Oni su vraćeni 1995. kada je Akbar Hashemi Rafsanjani bio predsjednik Irana. Dobri odnosi su nastavljeni pod predsjednikom Mohammadom Khatamijem i Mahmoudom Ahmedinajadom, ali su počeli propadati pod predsjednikom Hasanom Rohanijem", podsjetio je princ.
Smatra da bi trebalo iskoristiti ovu priliku da se poprave odnosi, unutar veoma jasnih parametara u sklopu UN-ove Povelje o nemiješanju u unutrašnja pitanja drugih država i pitanja poštovanja teritorijalnog integriteta jedni drugih.
Traže sigurnosne garancije: Saudijska Arabija postavila uslove za normalizaciju odnosa s Izraelom
On je također istaknuo potrebu za povratkom na sigurnosni sporazum koji su imali s Iranom, a koji je potpisan 2001. godine, a koji je također bio zasnovan na ovim principima. Princ Turki smatra da su ovo osnovni koraci koje obje strane trebaju poduzeti da bi popravile odnose.
Upitan da prokomentariše kako bi ovaj sporazum mogao uticati na situaciju u Jemenu, princ Turki je istakao da je situacija u toj zemlji veoma osjetljiva i da su pobunjenici Houthi izvršili državni udar na legitimnog predsjednika Ali Abdulaha Saleha što je UN-ovo Vijeće sigurnosti osudilo rezolucijom.
"Znamo da Iran podržava pobunjenike Houthe raketama i drugim oružjem. Oni su bombardovali Saudijsku Arabiju. Došlo je do sukoba nas, koji podržavamo legitimnu vladu, i Houtha koje podržava Iran. Sada kada smo normalizirali odnose s Iranom, nadamo se da će to uticati na mišljenje Houtha. Kao što znate, vlada Saudijske Arabije već nekoliko godina pregovara s Houthima o okončanju nasilja", kazao je princ.
Upitan koji su prioriteti Kraljevine Saudijske Arabije u budućem periodu, princ Turki je rekao da njegova zemlja želi da napreduje, ne samo ekonomski nego i društveno.
"Ekonomski namjeravamo uspostaviti druge izvore prihoda pored nafte. Uvodimo mjere koje omogućavaju da proširimo izvore prihode, a među njima su investicije u nauku, tehnologiju, turizam, razvoj rudarske industrije, transport", kazao je on.
Govorio je o drugom setu velikih reformi koji podrazumijeva veća prava za žene, odnosno izjednačavanje prava ne samo u poslovnom smislu nego i u drugim životnim aspektima.
"U 2016. godini, zastupljenost žena na tržištu rada bila je jedva sedam posto. Sedam godina kasnije, u sklopu vizije 2030, očekivalo se da će do te godine zastupljenost biti 35 posto. Međutim, mi smo taj procenat već postigli. Uloga žena se znatno proširila u posljednjih nekoliko godina", kazao je princ.
S obzirom da su brojni državnici iz Pokreta nesvrstanih prisustvovali Global Baku Forumu, princ Turki je upitan koja je budućnost tog Pokreta s obzirom na trenutnu geopolitičku situacija koja omogućava njegovu revitalizaciju, a i zbog činjenice da su i Saudijska Arabija i Iran dio Pokreta nesvrstanih.
On je podsjetio da je Pokret nesvrstanih prvobitno osnovan tokom hladnog rata kada su se mnoge zemlje dijelile na one koje podržavaju Zapad, na čelu sa SAD i Istok, na čelu sa Sovjetskim Savezom.
"Međutim, bila je treća grupa zemalja koja se nije željela svrstati ni na jednu stranu. Početkom devedesetih došlo je do preokreta situacija kada mnoge zemlje nisu više imale potrebu da se opredjeljuju za jednu ili drugu stranu i Pokret nesvrstanih je izgubio na uticaju.
Posljednjih nekoliko godina došlo je do obnavljanja novih tenzija između istoka i zapada i ponovo se rodila potreba za Pokretom nesvrstanih. Tako da da, vjerujem da postoji uloga za Pokret nesvrstanih, ali to nije jedino što nas veže za Iran. Obje države su članice Organizacije islamske saradnje, ali smo i članice UN-a. To je jednako važno za sve nas", kazao je princ.
Istaknuo je da je najveći problem i najveća tragedija na Bliskom istoku palestinsko pitanje.
Saudijska Arabija šalje svoju prvu ženu u svemir
"To pitanje je problematično još od 1948. Imali smo nekoliko ratova između arapskih zemalja i Izraela zbog ovog pitanja. Međutim, 2002. godine arapski svijet je konačno odlučio da želi mir. Stoga je Saudijska Arabija pod vođstvom tadašnjeg kralja Abdulaha predložila mirovnu inicijativu, koja je zasnovana na quid pro quo principu", kazao je princ.
Rekao je da bi Arapski svijet priznao Izrael i uspostavio normalne odnose ukoliko bi se Izrael povukao sa okupiranih arapskih teritorija u Palestini, Libanu i Siriji. Nažalost, Arapska mirovna inicijativa nije prihvaćena od strane Izraela. Smatra se da ovo pitanje ne bi trebalo biti rješavano samo u regiji, već od strane cijelog svijeta, kao što se trenutno radi u Ukrajini i da Zapad pokazuje snažnu odlučnost u sankcionisanju Rusije zbog okupacije ukrajinskih teritorija i raseljavanja Ukrajinaca u drugim zemljama.
"Isto se treba primijeniti na Palestinu. I Palestinci su prisilno razmješteni po drugim arapskim zemljama. To je razlog zašto se Saudijska Arabije ne može pridružiti Abrahamskim sporazumima. Oni ne rješavaju pitanje Palestine. Smatramo da je arapska mirovna inicijativa puno održivije, pravednije i pravičnije rješenje", zaključio je princ Turki u razgovoru za Fenu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
