Saša Magazinović traži izmjene Zakona: "Kazne su premale, ljude stimulišu da kradu na tenderima"

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović u utorak, 11. februara 2025. godine,  održao je konferenciju za medije. 

U svom izlaganju, Saša Magazinović je prezentovao temu prijedloga izmjene Zakona o tenderima. 

"Firma ne može dobiti tender sa postupkom koji nije u skladu sa zakonom, a da im to neko iz institucija ne omogući. Spriječavanje krađe je kompleksno pitanje, ali i sigurnosni izazov", rekao je Saša Magazinović. 

Trending

Otvoren Diplomatski zimski bazar u Sarajevu: Humanost, tradicija i svjetske kulture na jednom mjestu

"Najčešće i najviše se krade novac kada se desi pregovarački proces kao eksluzivitet, to jeste da je XY firma jedina koja može nabaviti nešto. Drugi problem je hitnost, a to se dešava kod nabavke goriva. Ljudima se ne isplati raspisivati tender, jer će neko, ne daj Bože, ponuditi jeftinije od onoga planiranog i onda se naprave okolnosti za hitnost. Koje su to okolnosti? Zakasniti sa raspisivanjem tendera, nema vremena za tender. Druga situacija je da se raspiše tender, ali se ostavi greška u istoj, pa se ljudi žale i obore tender, onda kažu da se opet nema vremena, pa se nabavi tender.

U tenderskoj dokumentaciji slučajno zaborave tipa elektroinstalacije, prođe tender, počnu radovi i onda se otkrije da iste fale. Taj dio posla može biti oko 20 posto ukupnog dogovora i onda se počne posao bez tendera. Namjerno se počne i završi na kraju bez tendora. 

11.02.25. 10:46

P.E.N. Centar o Prijedlogu izmjene Krivičnog zakona: "Ovaj trend vodi cenzuri i ograničavanju prava"

Sljedeća je tenderska dokumentacija, odnosno problem sa istom. U moru specifikacija stavi se jedna koju može ispuniti samo jedan ponuđač. Ista stvar je sa softverskim uslugama, kao primjer da u firmi mora raditi certifikat koji veze nema sa predmetom javne nabavke, ali eliminiše sve ostale. Također, postoji stavka 'iskustvo u istim ili sličnim poslovima'. Šta su 'isti ili slični poslovi', e to odlučuje onaj koji je raspisao tender", rekao je Magazinović. 

Dodao je da je zakonom moguće izbjeći sankcije, te ih "stimuliše da kradu na tenderima".

"Prekršaji su od 300 KM do 3.000 KM za odgovorno lice, za firme od 1.500 do 15.000 KM. Ministarstvo plaća samo sebi u budžetsku kasu. To je nepostojeća sankcija, a pravno lice na ukradenih 200.000 KM plaća 3.000 KM. 

Neki od primjera su da institucija zaključi ugovor na 200.000 KM, sve dokumentovano, procesuirano, dobio je kaznu od 110 KM. Zašto? Rekao tamo da je priznao i neće više. Za 110 KM je dobio 200.000 KM bez raspisivanja javne nabavke, pri tome je institucija dobila 2.000 KM", navodi Magazinović. 

"Između bandita koji pljačkaju banku i onih koji kradu pare kroz javne nabavke, nema razlike osim dvije. Jedan nosi kapuljaču, a drugi kravatu. Ovaj koji opljačka pare iz banke, one su vjerovatno osigurane. Ovaj što krade iz budžeta, to može imati bitne posljedice po građane države", rekao je Magazinović. 

Naveo je da je rješenje povećanje kazni prema Zakonu o prekršajima, te traži dopunu Krivičnog zakona sa dva nova krivična djela: da se finansijske kazne pretoče u zatvorske kazne, te da iznose šest do pet godina za osnovni oblik krivičnog djela, dok za veće iznose predlaže godinu do deset godina zatvora. 

"Imamo suradnju sa Tužilaštvom, koji učestvuje u izmjeni Zakona. Imat ćemo protivnike, ali ja sam spreman da idem do kraja", poručio je Saša Magazinović. 

Direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić počeo je svoje izlaganje sa obrazloženjem da se krade novac građana, odnosno onaj koji je u budžetu.

"Borimo se protiv ovog zla na ovaj ili onaj način. Činjenica je da ćemo se susresti sa otporom, različitim moćnicima, mafijom, organizovanim kriminalom, međutim neko mora početi sa promjenom i smišljati rješenja kojima će se anulirati malverzacije ili ih svesti na minimum kako građani ne bi bili taoci ovakvog jednog djelovanja. Želim da naglasim rješenja koja smo predvidjeli", rekao je Rahić. 

"Postavlja se pitanje zašto do sada rukovodioci ove institucije nisu komunicirali prema donosiocima odluka koji mogu dati vidljivost ka prevenciji i rješavanju?", pitao se Rahić.