Energetski sektor BiH pred ozbiljnim izazovima: Privreda strahuje od poskupljenja, RS traži novac
Dok privrednici u FBiH vape zbog najavljenog povećanja cijene struje od 29 posto, u RS-u se garancijama krpi rupa koju je napravio ugalj pun kamena. Obećanje da poskupljenja struje neće biti sve teže drži vodu.
Kada jedna elektroprivreda pošalje ugovore s većom cijenom za privredu za gotovo trećinu, to pali alarm kod svih. Kada druga traži kredit da bi platila gorivo, to je već dijagnoza propasti cijelog sistema. Sve ovo dešava se u isto vrijeme, kada su Elektroprivreda BiH, kao operater na nivou Federacije, i Elektroprivreda RS, na teritoriji drugog entiteta, na izmaku snaga.
Višegodišnja nebriga o ključnim tačkama u proizvodnji električne energije dovela je do onoga što se godinama samo najavljivalo kao mogućnost, ali je udarilo kao grom iz vedra neba u trenutku najveće realne inflacije u zemlji.
Filmske scene na Ilidži: Građani i turisti sunčani dio dana iskoristili za šetnju Velikom alejom
Federacija: Rok od 15 dana
Elektroprivreda BiH poslala je industrijskim kupcima nove ugovore. Prema njima bi struja od januara bila skuplja 29 posto, a firme imaju 15 dana da ih potpišu. Poslodavci govore o povećanju od 26 do 31 posto i upozoravaju da bi cijena mogla premašiti cijene u najrazvijenijim evropskim zemljama. Predsjednik Udruženja poslodavaca poručuje da neke firme poskupljenje neće preživjeti, a da će najveću cijenu platiti građani.
"Kao rezultat imat ćemo povećanje cijena u proizvodnji ili čak smanjenje proizvodnje. Suočit ćemo se i sa smanjenjem broja radnih mjesta", kaže predsjednik Udruženja Nihad Imširović.
Poslodavci tvrde da firme koje struju kupuju od drugih elektroprivreda plaćaju znatno manje, što trenutno jeste tačno, s obzirom na to da Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda RS obećavaju da zasad ne planiraju povećanje, iako je cijena na berzama premašila 350 eura po MW/h.
"Ovo poskupljenje nije rezultat samo rasta tržišnih cijena", kaže stručnjak za energetiku Almir Bečarević, navodeći kao ključne probleme nedostatak uglja, nedovoljno ulaganje u postrojenja i zastarjelu tehnologiju.
Čavalić upozorava: Struja nije luksuzno dobro, poskupljenje će se preliti na cijene proizvoda
"Za šta traže veću cijenu ako su rekli da posluju pozitivno? Elektroprivreda će bukvalno uništiti privredu ovim cijenama. Pored toga, iza Nove godine očekuje se zahtjev i za povećanje cijena za domaćinstva", upozorava Bečarević.
Ugljevik kao simptom
Zahtjeva za povećanje cijene električne energije u Republici Srpskoj još nema, ali je elektroenergetski sektor na koljenima. Višedecenijski maćehinski odnos prema termoelektranama i ostalim operaterima sistema doveo je do raspada sistema proizvodnje. Nestručni ljudi, postavljani po partijskom principu, uspjeli su od izvozne kompanije za samo nekoliko godina dovesti Termoelektranu Ugljevik pred gašenje.
Kombinacija naslijeđenih dugova, lošeg upravljanja, privatnih koncesija kroz koje se izvlačio novac te nedostatka investicija nije bila dovoljna za smjene čelnih ljudi u sistemu.
"Mi upravo ono što sada radimo, idemo da konsolidiramo naše dvije termoelektrane, a nadamo se da će i hidrološke prilike biti povoljnije", rekao je prošlog mjeseca ministar energetike RS-a Petar Đokić, koji je na toj funkciji više od deset godina. Od tada do danas RiTE Ugljevik i Gacko izgubili su gotovo polovinu svoje vrijednosti.
Za to vrijeme otvoreni su najveći kopovi uglja na teritoriji Republike Srpske, koji je godinama izvožen u Srbiju, u kojoj je ovih dana uhapšen direktor JKP "Beogradske elektrane" i nekadašnji ministar privrede Rade Basta.
Radnici traže novi ugalj
Kako bi spasili RiTE Ugljevik, vlast je nakon izbora u Srbiji i pada SNS-a počela u Ugljevik prevoziti ugalj s lokaliteta Bukova Kosa, gdje se nekoliko godina vršila eksploatacija uglja za potrebe Srbije. Koncesiju je dobila firma Drvo-Export iz Teslića, u vlasništvu Srđana Klječanina, bliskog entitetskoj, ali i odlazećoj političkoj garnituri u Srbiji.
Međutim, ugalj koji je godinama izvožen u Srbiju navodno za potrebe tamošnjih elektrana nekvalitetan je i pun zemlje, što je dovelo do zastoja u RiTE Ugljevik.
Izvršni direktor ERS-a za tehničke poslove priznao je da ugalj dopremljen u Ugljevik ne može samostalno gorjeti. Zato se miješa s domaćim ugljem u omjeru 50:50. Zbog toga su radnici zatražili hitnu obustavu dovoza uglja iz Bukove Kose jer izaziva zastoje i havarije.
"Zahtijeva se hitna obustava dovoza nekvalitetnog uglja, ali ne da se obustavi proizvodnja u termoelektrani, nego da se nađe drugi ponuđač. Ovaj ugalj se pokazao kao nekvalitetan i nije u mogućnosti samostalno gorjeti", naveli su u Sindikalnom odboru RiTE Ugljevik.
Međutim, ni druga linija snabdijevanja nije bolja. Ugalj iz Maslovara kod Kotor Varoši opisuje se kao pun kamena i sitne granulacije. Njegov prevoznik je firma povezana s lokalnim političarem.
Koncesije za drugove
Ukoliko ovome dodamo raniju isplatu Vlade RS-a od više od 300 miliona maraka ruskom oligarhu Rašidu Serdarovu, koji je dobio koncesiju za izgradnju trećeg bloka termoelektrane koja nikada nije izgrađena, sve ukazuje na smišljene poteze izvlačenja novca i guranja kompletnog sistema elektroprivrede u privatizaciju.
"Svi problemi su u nedostatku uglja. I šta imate kao posljedicu? Uvoz struje koja po megavat-satu na svjetskim berzama dostiže i do vrtoglavih 600 eura. Ko će platiti ceh – građani. Da li direktno ili preko privrede i rasta cijena, svejedno je", kaže ekonomista Zoran Pavlović.
S druge strane, u Centru za životnu sredinu kažu da je upravo sada vrijeme za otrežnjenje i donošenje mudrih strategija. Dragan Ostić iz ovog centra upozorava da se hitno mora preći na solarnu i energiju vjetra ukoliko želimo opstati.
"Postoji toliko načina da se suzbije agonija kroz koju prolazimo godinama. Sve vlasti i elektroprivrede bile su na vrijeme upozorene i dobro su znale šta ih čeka ako nastave da ignorišu zdravu logiku i pravac u kojem se cijeli svijet kreće", upozorava Ostić.
Brojke i tišina
Na sve ovo, Vlada Republike Srpske odobrila je garancije u ukupnom iznosu od oko 89 miliona maraka, od čega se 50 miliona odnosi na Elektroprivredu. Taj novac ide za plaćanje uglja za Ugljevik, iz pomenute Bukove Kose i od njenog koncesionara.
Pored toga što je ERS prošlu godinu završila s gubitkom od 52 miliona maraka, novo zaduženje ovu godinu zakucat će na dno dužničkog ambisa. Zbog toga mnogi ekonomisti smatraju da će i Republika Srpska uskoro ispostaviti račun za gubitke, a fakture će višim cijenama "peglati" privreda i građani.
Elektroprivrede su decenijama služile kao politička kasa, kao i druga javna preduzeća preko kojih se izvlači novac, ali sada se ispostavlja da je rezerva potrošena. Cijena struje samo je posljednja stanica na kojoj su rezultati vidljivi. Za razliku od Republike Srpske, gdje su privrednici pod direktnom kontrolom vlasti, u Federaciji Bosne i Hercegovine zaprijetili su oštrijim mjerama, upozoravajući da privreda neće i ne može plaćati tuđi nerad i višedecenijsku pljačku, piše DW.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.