Burno u Saboru Hrvatske gdje se raspravlja o položaju Hrvata u BiH

Saborski zastupnici započeli su raspravu o Deklaraciji Hrvatskoga sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu Bosne i Hercegovine. Iako se o Deklaraciji jutros trebalo raspravljati i na Odboru za vanjsku politiku, on je odgođen za sutra.

Za uspješno funkcionisanje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.

Deklaracija ima šest tačaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.

Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasaju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.

Uz često isticanje podrške suverenitetu BiH i saradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru "napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana" te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.

Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.

'Hrvatski sabor potvrđuje suverenitetu i teritorijalnom integritetu, te opredijeljenost da s BiH održavamo dobrosusjedske odnose. Kršenjem Ustava i neprovedbom odluke Ustavnog suda BiH je uveden u institucionalnu krizu s neizvjesnim ishodom i Republika Hrvatska je obvezna djelovati i dužna reagirati na kršenje Daytona', rekao je predstavljajući dokument predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Božo Ljubić i dodao kako treba omogućiti legitimni izbor predstavnika tri konstitutivna naroda.

Na njegovo izlaganje replicirao je Hrastov Hrvoje Zekanović. 'Bojim se da ćemo uskoro donositi jednu drugu ili treću deklaraciju. Ova deklaracija ne nudi rješenje. Hrvatski narod mora biti suveren. Jedino rješenje koje se nitko neće usuditi reći je treći entitet. To je jedini spas za hrvatski narod', poručio je Zekanović.

'Lako je izreći bombastične riječi, ali iza toga slijedi i provedba', odgovorio mu je Ljubić, kazavši da upravo Deklaracija daje do znanja koji su problemi tamo.

Iako je Ljubić u svom uvodnom izlaganju poručio kako se Deklaracije ne donosi zbog rezultata izbora u BiH, SDP-ov Nenad Stazić kazao mu je da to nije točno.

'Po tim istim pravilima je ranije Dragan Čović biran na tu funkciju. Što onda niste donosili Deklaraciju i što se onda niste bunili? Sad vas smeta što je izabran Željko Komšić. Hrvat da, ali ne član HDZ-a. To me podsjeća na situaciju iz 1997. kada Franjo Tuđman nije htio priznati četiri legalno izabrana gradonačelnika Zagreba. To je demokracija ala HDZ', kazao je Stazić.

Nije istina da nismo prije reagirali, poručio mu je Ljubić, podsjetviši da je i on sam zbog izbornog zakona podnio ustavnu tužbu. 'Željko Komšić nije personalno pitanje, to je ustavno pitanje', poručio je.

SDP-ov Joško Klisović upitao je Ljubića da mu odgovori je li Komšić legalno izabran član predsjedništva BiH. 'Izbor Komšića je politička činjenica i BiH će s tim morati živjeti. No jasno je da taj izbor nije s duhom Daytona', odgovorio mu je Ljubić.

Branimira Bunjca iz Živog zida zanimalo je koji je interes hrvatskog naroda da koalira s Miloradom Dodikom koji negira Srebrenicu i podržava Ratka Mladića koji je radio zločine i nad hrvatskim narodom.

'Uspjeh BiH moguć samo dogovorom legitimnih predstavnika, a Dodik je legitimno izabran i mi s njima moramo razgovarati. Imamo dvije snažne političke opcije u Republici Srpskoj, jednoj koja je odgovorna za zločine u Srebrenici i drugoj u kojoj je Dodik koji je bio protiv tih zločin', kazao je Ljubić.

Oštar je bio nezavisni Vlaho Orepić.

'Uspjeli ste me uznemiriti, svaka vam čast. Kada vi govorite o provedbi prava, ja se stvarno uznemirim. Pošto ste dio kontinuiteta, vi i vaš veliki vođa i građanin Hrvatske Dragan Čović ste odgovorni za stanje u kojem se Hrvati nalaze u BiH', poručio je Orepić Ljubiću.

'Cilj deklaracije nisu ni Ljubić ni Čović, mi smo prolazna kategorija', odgovorio mu je Ljubić.

Za repliku se javio i HDZ-ov Tomislav Sokol, koji je zapravo odgovorio na Stazićeve riječi.

'Što bi se dogodilo da u Hrvatskoj Hrvati biraju manjinske predstavnike? S tim da Hrvati u BiH nisu manjina nego su konstitutivni narod. Treba se naglastiti pravo Hrvata da biraju svoje predstavnike, svojom slobodnom voljom bez obzira tko je', rekao je Sokol.

Mostov Božo Petrov poručio je da želi da rasprava prođe tako da se Hrvatima u BiH ponudi konkretna rješenja.

'Prva verzija Deklaracije koju ste nudili je bila konkretna, a tko je doveo do ove ogoljene konačne verzije', rekao je Petrov. Ljubić je priznao da je prvi tekst bio nešto duži, ali su ovdje 'terminološki' stvari ispeglane.

'Željko Komšić je legitiman isto kao i Andrej Plenković. Tu se ne bunite, ali u drugoj državi da', poručio je SDP-ov Gordan Maras.

Petrov: Deklaracija treba biti konkretna, ovo je topla nota podrške

U izlaganju u ime Mosta Božo Petrov kazao je da će njegova stranka na Deklaraciju podnijeti i amandmane.

'Ako mi nećemo stati u zaštitu Hrvata u BiH, ko će onda. No, neki u Hrvatskoj očekuju da će tu ulogu preuzeti nemetnuti, nelegitimni, protuustavno izbarani Željko Komšić i neki koji ga u Hrvatskoj podržavaju', poručio je Petrov.

Hrvatska postoju upravo zbog Hrvata iz BiH koji su je branili u vrijeme Domovinskog rata, poručio je Petrov, piše Tportal.hr

'Bez Hrvata iz BiH možete očekivati demografski slom i kolaps Hrvatske', kazao je Petrov.

Verzija Deklaracije o kojoj Sabor raspravlja je, kaže Petrov 'topla nota podrške i ništa više'.

'Deklaracija treba biti konkretna i treba omogućiti tim ljudima u BiH da ostanu tami i da žive tamo, a ne u Stuttgartu ili negdje drugdje. Ako politike prema Hrvatima u BiH nisu konkretne, onda se ne razlikuju od politika Stjepana Mesića i sličnih prema tim istim Hrvatima', kazao je Petrov.

Deklaracijom nije oduševljen ni Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku.

'Ono što jest ostvarivo sada i što je u ovom trenutku minimum minimuma hrvatskih političkih zahtjeva iza kojih treba stati i hrvatska država jest korijenita reforma izbornog zakonodavstva na svim razinama i otklanjanje svih nedostatak i ograničenja koja krše načelo jednakopravnosti i legitimnog hrvatskog političkog predstavljanja, a ne samo nekih o kojima se selektivno i denvnopolitički govori u ovoj kamilici, alibi deklaraciji', poručio je Hasanbegović.

Komšića je Hasanbegović nazvao 'titoističkim mahalskim, uličnim demagogom', 'prodavačem magle', te 'uzurpatorom i rušiteljem BiH'.

Oštro je Deklaraciju kritizirala Vesna Pusić iz GLAS-a.

'Sabor, naravno, može i treba raspravljati o susjednim državama s kojima želi dobre odnose, treba raspravljati o položaju Hrvata u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Austriji. Međutim ovaj tekst Deklaracije nije o položaju Hrvata u BiH. On ništa ne govori o Hrvatima u Republici Srpskoj, Sarajevu, čak ni u Hercegovini. Ova Deklaracija govori samo o HDZ-u u BiH, a posredno i o HDZ-u u Hrvatskoj. Ovo je Deklaracija o stavu HDZ-a prema BiH. Ovo je direktno miješanje u unutrašnje stvari BiH', poručila je Pusić.

Kazala je kako Milorad Dodik diktira hrvatske reakcije na situaciju u BiH. 'Ova Deklaracija je protiv ugleda, utjecaja i naročito direktno protiv interesa Hrvatske', poručila je Pusić.

O Deklaraciji reagovala je i Lana Prlić, zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i potpredsjednica Socijaldemokratske partije BiH.

„Hrvatska vlast, ako nastavi ovakvom pogubnom politikom za svoje građane koji masovno odlaze, uskoro će morati donositi rezoluciju u Saboru o Irskoj i Njemačkoj i petljati se unutrašnje odnose i uređenje. Ukoliko se vlasti u Hrvatskoj vode svojim antidemokratskim i antieuropskim rezolucijama, onda bi trebali zabraniti glasanje za više od 300.000 hrvatskih građana, koji se ne izjašnjavaju kao Hrvati u Republici Hrvatskoj, a imaju uticaja na izbor predsjednika Republike Hrvatske", poručila je Lana i dodala:

"Osnovno ljudsko pravo da bira i bude biran i rezolucije koje negiraju to pravo svakom građaninu BiH su anticivilizacijske. Dakle, dragi susjedi, fokusirajte se na rješavanje nagomilanih problema u privredi, stepenu sloboda i sigurnosti, lošeg kurikularnog sistema u obrazovanju, katastrofalnog stanja u zdravstvu, ministara koji su u očitim sukobima interesa...,a ostavite Bosnu i Hercegovinu na miru“, kaže Prlić.