Škrijelj: Zakon je dao pravo ljudima da studiraju 15 umjesto četiri godine

Neposredno pred početak nove akademske godine, uveden je i novi Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, koji je izazvao brojna negodovanja akademske zajednice.

Sve ovo je bio povod za razgovor s rektorom Univerziteta u Sarajevu Rifatom Škrijeljom koji, između ostalog, za Radiosarajevo.ba govori o autonomiji univerziteta, modelima transformacije, neuvaženim amandmanima akademske zajednice i drugim pitanjima.

Radiosarajevoba: Skupština Kantona Sarajevo je donijela novi Zakon o visokom obrazovanju KS-a bez saglasnosti akademske zajednice. Kako će se to odraziti na novu akademsku godinu i da li je zbog novog zakona otežan rad Univerziteta u Sarajevu?

Škrijelj: Skupština KS-a je donijela novi Zakon o visokom obrazovanju KS 31. jula 2017. godine, bez saglasnosti akademske zajednice. Univerzitet u Sarajevu je jedini univerzitet na teritoriji KS-a koji je takav glas podizao. Ostali su privatnog karaktera i on je dobar za njih. U prvom dijelu tog zakona za njih je sve usklađeno s okvirnim zakonom o visokom obrazovanju, a onda dolazi drugi dio u kome se posebna zakonska regulativa donosi za Univerzitet u Sarajevu. Zakonska regulativa je nepovoljna, jer UNSA, kao javni univerzitet, ne dobiva ni na koji način garanciju da će imati više novca za nauku i visoko obrazovanje. Nemamo nikakvih naznaka da će taj model donijeti više novca univerzitetu, a nama to već treba godinama za rad i razvoj. Ono što pripada akademskoj zajednici, politika oduzima. Opredjeljeni smo za provođenje zakona u segmentima u kojima je provediv. U onima u kojima je neprovediv, prema hitnom postupku kandidirat ćemo promjene. UNSA ne može čekati da javne rasprave traju po godinu ili dvije. Skupština KS-a kao osnivač Univerziteta u Sarajevu, dovela je ovim zakonom u pitanje mnoge procese na UNSA. Kako ćemo iz toga izaći u ovom trenutku ne mogu odgovoriti, jer kada budemo provodili jedan po jedan segment zakona, shvatit ćemo i mi i oni koji su ga donijeli o čemu se radi.

Radiosarajevo.ba: Imali ste brojne primjedbe i amandmane na novi Zakon o visokom obrazovanju KS-a. Svega nekoliko njih je usvojeno. Da li to znači da ponovo politika umjesto struke kroji razvoj visokog obrazovanja u Kantonu Sarajevo?

Škrijelj: Imali smo mnogo primjedbi i amandmana. Uvažili su nam jednu stvar, da broj članova upravnog odbora bude veći iz akademske zajednice nego osnivača, što je do sada bilo obrnuto. Istog momenta su uveli najmanje tri užasne stvari za Univerzitet u Sarajevu. Prvo je da prorektori nemaju pravo glasa, a da moraju zasnovati radni odnos na Univerzitetu. Ja sada imam šest potpuno diskriminiranih ljudi. Oni se moraju zaposliti na Univerzitetu, gube pravo glasa u vijeću matičnih fakulteta, jer više nisu članovi tih vijeća, a u Senatu UNSA nemaju pravo glasa. Zapravo su svedeni na stručne saradnike, koji se ništa ne pitaju, samo trebaju raditi za rektora i za univerzitet. To je primjer bez presedana. Drugo, dali su pravo Upravnom odboru da prijevremeno može smijeniti rektora i dekana i oteli to pravo Senatu UNSA za rektora, kao i vijećima koji biraju dekane fakulteta. Oni su organima koji biraju rukovodna tijela potpuno oduzeli pravo da ih mogu prijevremeno smijeniti. Uveli su prijeki mehanizam, to je tzv. prijeki sud. Dogovori se šest od 11 i smjene rektora, odnosno dekana.

Radiosarajevo.ba: Hoće li Univerzitet u Sarajevu morati ići u intenzivniju transformaciju prema univerzitetu nove generacije u kojem su studenti u središtu, koje je integrirano s lokalnom zajednicom, poduzetništvom, ekonomijom i koje učestvuje u razvoju novih industrija i biznisa?

Škrijelj: Univerzitet u Sarajevu će se morati intezivnije transformirati. U novom zakonu ima nekih pozitivnih stvari. Univerzitet u Sarajevu će morati da se na određeni način kroz upisnu politiku, inoviranje nastavnih planova i programa, kroz uvođenje nastave na engleskom jeziku, promijeniti i početi razmišljati progresivnije. Morat ćemo se prilagoditi tržištu rada, pronaći izvor novca, kako bi manje zavisili od države. Država za nauku i univerzitet mora više izdvajati svakako, ali se to za sada ne događa. Transformacija univerziteta, njegova reorganizacija, modernizacija i internacionalizacija su imperativi Univerziteta u Sarajevu i mi ćemo na tome raditi.

Radiosarajevo.ba: Jeste li zadovoljni stepenom autonomije Univerziteta u Sarajevu i koje stvari na tom polju treba poboljšati?

Škrijelj: Kada je riječ o stepenu autonomije Univerziteta u Sarajevu, kao rektor sam apsolutno nezadovoljan. Autonomija Univerziteta dovodi se u pitanje kad meni kao rektoru uvijek Upravni odbor može izreći mjeru da me smijeni, bez da prethodno neki zvaničan državni organ kaže da me treba smijeniti, poput suda ili tužilaštva. Dakle, neko na osnovu vlastitog mišljenja i ubijeđenosti me smijeni, eh pa to je otimanje autonomije. Taj rektor nije autonoman u vršenju svoje dužnosti, on ima stalnu prijetnju, uplitanje u nastavne planove i programe. Kako je moguće ostvariti integrirani studij na čivatom Univerzitetu u Sarajevu, kada mi prorektori nemaju pravo glasa? O kakvoj autonomiji mi govorimo? Tu je oteto ljudsko i ustavno pravo čovjeku. On ne može biti biran, on ima samo da radi i da se ništa ne pita. Planiraju nas uključiti u trezor. To znači da se nećemo pitati ni za novce, koje mi zarađujemo. Sve će morati da ide u jednu kasu. Ja razumijem od školarina studenata, razumijem budžetska sredstva, da to trezor treba kontrolirati i imati izvještaj, ali da mi nemamo pravo raspolaganja novcem kojim zarađujemo od međunarodnih projekata, nego da to mora da odobrava neko od politike postavljen. To također govori da autonomije nema.

Radiosarajevo.ba: Kako je zaživio septembarski ispitni rok, da li je to olakšalo studentima polaganje ispita?

Škrijelj: Septembarski ispitni rok je prema tradicionalnom obliku isti kao i onaj kojega smo ranije imali, samo je ovaj put napisan u zakonu. On je bio gratis poklon jednoj trećini studenata, koji slabije uče, a dvije trećine koje malo bolje uče nisu ni trebali taj septembarski ispit. Na predmetu koji predajem na Prirodno-matematičkom fakultetu potpisao sam prijavu, svega je jedan student iskoristio septembarski rok. To govori da je taj rok bio bespotreban. On je uspješno završen, studenti koji su imali pravo iskoristili su. Imat ćemo analizu, vidjet ćemo koliko je studenata pristupilo i tada ću ja dokazati da je to manje od jedne trećine. Mi smo zakon donosili zbog jedne trećine, a taj isti zakon, da smijeh bude veći, propisao je da oni koji su upisali studij prije Bolonjskog procesa, a posljednji su se upisali u akademskoj godini 2004/2005, mogu završiti studij do 2020. godine. Ovaj zakon je dao pravo ljudima da studiraju 15 godina studij koji traje četiri godine.

Radiosarajevo.ba: U novoj akademskoj godini koje novine će biti uvedene, ima li bitnijih promjena u programima rada fakulteta, obrazovnim programima itd.?

Škrijelj: U novoj akademskoj godini na Univerzitetu u Sarajevu će biti novina. Svim procesima upravljat će se od vrha Univerziteta, od Senata pa do organizacionih jedinica. Neće biti moguće da više fakulteti samostalno postupaju i postupaju na način koji nije apsolutno do sada bio prisutan. Fakulteti su bili kao slobodni strijelci. Sada će se pojačati integracija univerziteta, a to znači da će Senat, kao krovno tijelo na Univerzitetu u Sarajevu, davati instrukcije prema fakultetima, prema vijećima i preuzimati sve više ulogu glavnog organa UNSA. Pojačavanje integracije univerziteta je globalno pozitivna stvar u ovom zakonu. Tome se nismo protivili. Nismo se protivili ni uvođenju trezora. Postigli smo dogovor na nivou Senata, da se ne protivimo funkcionalnom trezoru, a on se dogovara između osnivača i UNSA.

Skupština KS-a je sama zakonom nametnula funkcionalni trezor. U akademskom prostoru visokog obrazovanja, na nivou UNSA, imamo zadaću da neke stvari, kada su programi u pitanju neće biti puno novina. Imamo neke studijske programe. Naprimjer jedan na Ekonomskom fakultetu s Microsoftom, imamo magistarski studijski program Humanitarno razoružanje na Fakultetu političkih nauka. Na Fakultetu za kriminalistiku imamo Korporativna sigurnost i zaštita. Imamo na Stomatološkom fakultetu prvi ciklus Osnove i strukturne studije dentalne higijene. Zajednički interdisciplinarni magistarski međureligijski studij u grupaciji humanističkih nauka između Fakulteta islamskih nauka i Katoličkog bogoslovnog fakulteta, koji su članovi UNSA i Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta koji je član Univerziteta u Istočnom Sarajevu. U Centru za interdisciplinarne studije imamo master studij nutricionizma, koji bi 11. oktobra trebao otvoriti ugledni profesor sa' Harvarda Walter Willett.