Radna grupa za BiH uputila otvoreno pismo EU: Podržani interesi nacionalista...

Grupa Bosanaca i Hercegovaca i Amerikanca porijeklom iz BiH ujedinjenih u "Radnu grupu za Bosnu i Hercegovinu" uputila je pismo viskom predstavniku Evropske unije za vanjske poslove i politiku susjedstva Josepu Borrellu, pozivajući njega i ostale dužnosnike EU uključujući predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Layen da se odlučnije uključe u odgovor na trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini.

Kako su naveli u pismu, Evropska unija trebala bi svoje aktivnosti usmjeriti na donošenje sankcija protiv onih koji predstavljaju prijetnju miru, osigurati pojačanje misije EUFOR-a u BiH te pružiti snažnu javnu podršku autoritetu i odlukama Ureda visokog predstavnika u BiH.

Nedavna posjeta evropskog komesara za proširenje Olivéra Várhelyia Bosni i Hercegovini u novembru izazvala je ozbiljnu zabrinutost u pogledu opredjeljenosti EU za podršku vladavini prava, demokratskim vrijednostima i ljudskim pravima u BiH te njenom članstvu u EU, smatraju iz ove grupe.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

"Čini se da su u razgovorima koji su se vodili tokom sastanka komesara Várhelyia u novembru podržani interesi nacionalista iz reda Srba i Hrvata, koji uz podršku Ruske Federacije nastoje podrivati suverenitet i teritorijalni integritet BiH", stava su.

Na osnovu izvještaja koji je o novembarskom sastanku sačinio šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU Johann Sattler, bilo je jasno da za trenutnu krizu u BiH komesar Várhelyi okrivljuje bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka jer je nametnuo izmjene Krivičnog zakona kojima je zabranjeno negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca.

"Komesar Várhelyi je naveo da bi na lokalnom nivou trebalo provesti raspravu kako bi se postigao konsenzus i domaćim političkim predstavnicima dati priliku da donesu taj zakon. To predstavlja neopravdanu i izuzetno netačnu kritiku usmjerenu protiv Inzka", rečeno je u pismu.

Podsjećaju da je Inzko konzistentno i energično apelirao na domaće političare da donesu taj zakon, a donošenje takvog zakona su u prethodnim godinama dva puta predlagali delegati u Domu naroda Zlatko Miletić i Denis Bećirović, ali njegovo donošenje spriječeno glasovima delegata Kluba Hrvata i Kluba Srba.

Smatraju da je neočekivano da evropski komesar okrivi visokog predstavnika za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca imajući u vidu da je on u potpunosti u skladu s pravnim principima i praksama Evropske unije.

Zakoni o zabrani negiranja genocida u EU prepoznaju da negiranje predstavlja govor mržnje kojim se negira, umanjuje zločin koji je počinjen nad ciljanom grupom i koji tu grupu čini ugroženom u pogledu ponovnog počinjenja takvih zlodjela.

"Donošenjem tog zakona Inzko je, pored ostvarivanja historijske i pravovremene potvrde vladavine prava, nastojao one koji su preživjeli genocid, uključujući majke Srebrenice, zaštiti od implicitne prijetnje i ponovne traumatizacije uslijed takvog govora mržnje", naglasili su pismu.

Ističu da fokusiranost komesara Várhelyia na novi zakon predstavlja skretanje pažnje vrijedno žaljenja, pošto je jasno da za trenutnu krizu treba kriviti upravo člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

U izvještaju koji je visoki predstavnik Christian Schmidt predočio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija upozoreno je da je uslijed eskalirajućih prijetnji miru koje čini Dodik, BiH suočena s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu, a negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca jedan je od osnovnih izvora destabilizacije, upozoreno je u pismu Radne grupe za BiH.

Budući da je Várhelyi bio upoznat s razgovorima o pripremama za otjepljenje, a Narodna skupština Republike Srpske potom izglasala odluku za uspostavljanje vlastite vojske i pravosuđa, prijatelji BiH smatraju da se on trebao energično suprotstaviti takvim planovima s obzirom da bilo kakvi potezi ka otcjepljenju ne bi predstavljali ništa manje nego ostvarivanje genocidnog cilja Republike Srpske o uspostavljanju etnički homogene teritorije.

"Prijetnje Dodika i njegov plan za formiranje entitetske vojske, iste one vojske koja je počinila zlodjela nad civilima u periodu od 1992. do 1995. godine, predstavlja okrutnu ponovnu traumatizaciju preživjelih iz opsade Sarajeva, koncentracionih logora, genocida u Srebrenici te drugih zlodjela", kazali su.

Zbog svega navedenog, članovi Radne grupe za BiH apelirali su na odgovorne u Evropskoj uniji da formiraju operativni savez između Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije u cilju odbrane suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Konkretno, pozvali su ih da se pridruže SAD-u u donošenju usmjerenih sankcija protiv Milorada Dodika i drugih koji predstavljaju prijetnju miru te da nakon rješavanja trenutne krize, imperativ bude ubrzanje pristupanja Bosne i Hercegovine EU kao pitanje restorativne pravde.

Pismo je potpisao profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Univerzitetu Southern Connecticut David Pettigrew uime "Radne grupe za BiH" koji je za Fenu potvrdio da je pismo proslijeđeno i predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu.