Prof. dr. Armin Kržalić o rezervnom sastavu MUP RS: Odluka koja povećava rizik eskalacije incidenata

Vlada Republike Srpske (RS) usvojila je danas, 23. juna, izmjene Zakona o policiji koje omogućavaju formiranje tzv. pomoćnog sastava.

Entitetski ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, osoba protiv koje se vodi istraga Državnog tužilaštva, rekao je na konferenciji za medije da još nije poznato koliko će pripadnika činiti pomoćni sastav, ali da postoji potreba za njegovo formiranje jer MUP-u RS nedostaje više od 1.000 pripadnika.

Opasne namjere 

Nameće se pitanje je li ovo nastavak opasnog djelovanja u smislu antiustavnog djelovanja, suštinski eskalacije političko-sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini, odnosno pokušaja formiranja paralelnog sigurnosnog aparata?

Trending

BiH će večeras saznati potencijalne protivnike na SP-u: Žrijeb u direktnom TV prijenosu

"Formiranje rezervnog sastava policije RS nije samo pitanje unutrašnje sigurnosti, već direktno zadire u ustavno-pravni poredak, političku stabilnost i međuetničke odnose u Bosni i Hercegovini. Umjesto jačanja povjerenja i koordinacije između sigurnosnih agencija, ovakve mjere doprinose dodatnoj fragmentaciji, zabrinutosti i politizaciji sektora sigurnosti", komentira prof. dr. Armin Kržalić u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.

Prema njegovim riječima, navedeno je najbolje pokazuje analiza sa tri ključna aspekta: političkog, ekonomskog i sigurnosnog. 

"Formiranje rezervnog sastava MUP-a RS predstavlja jasnu političku poruku nastavka politike podrivanja političkog poretka. Ovakav potez produbljuje političke tenzije između entiteta i unutar same države. Zbog toga se isti može shvatiti i kao pokušaj jačanja entitetskih kapaciteta nauštrb državnih institucija (npr. SIPA, OSA, GP BiH)", istakao je. 

Dodaje i da ovakva odluka suštinski djeluje kao instrument simboličkog i praktičnog pokazivanja autonomije ili čak izazivanja reakcije. 

"Ovo je još jedna Dodikova politička provokacija i sredstvo unutarpolitičke mobilizacije i nikako se ne može posmatrati kao nužna sigurnosna mjera. Sa ekonomski aspekta uvođenje i održavanje rezervnog sastava policije opterećuje entitetski budžet, koji već ima ograničene resurse. Ovo je neopravdano i politički motivisano ulaganje, koje ne daje proporcionalan povrat u društvenoj sigurnosti", smatra profesor Kržalić. 

Izazivanje straha

Kada je u pitanju sigurnosni aspekt ovakav pristup ima posljedice po percepciju sigurnosti, tj. izaziva osjećaj straha, neizvjesnosti ili etničke podjele.

"Posebno zabrinjava stvaranje paralelnih struktura koje mogu djelovati van standardnih procedura kontrole, zbog toga ovaj pristup mora biti pod lupom međunarodnih subjekata. Na kraju, ovakva ideja povećava rizik eskalacije incidenata u kontekstu međuentitetskih odnosa ili javnih protesta. Umjesto doprinosa sigurnosti, rezervni sastav može povećati osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja u državne institucije", zaključuje profesor Kržalić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.