Procvjetale šljive i trešnje usred septembra u ovom dijelu BiH: Šta kažu stručnjaci?

Topla zima bez snijega, dugo, hladno i kišovito proljeće, ljeto sa visokim temperaturama i ćelijskim olujama i na kraju procvalo voće u po septembra.

Društvene mreže su ovih dana preplavljene fotografijama koje korisnici iz cijelog regiona postavljaju, a na njima procvjetale višnje, trešnje i šljive.

Čak je na nekim voćkama došlo i do formiranja ploda. Ove pojave se ne sjećaju ni najstariji, a Srpskainfo je pitala Miljana Cvetkovića, profesora na Poljoprivrednom fakultetu, Katedra za hortikulturu, zbog čega se ovo dešava.

Trending

Veton Suroi o "srpskoj izuzetnosti": U Srbiji je ovone samo državni, već i društveni projekat"

"Razlog su fiziološki poremećaji koji nisu uobičajeni. Zbog nepovoljnih uslova došlo je do aktiviranja pupoljaka koji bi se u normalnom razvoju tek sledeće godine razvili", kaže Cvetković koji ističe da se zapravo radi o ekstremnim vremenskim uslovima koji utiču na razvoj biljaka, odnosno voća i njihov godišnji ciklus.

Nažalost, cvjetanje voća u jesen znači i, kako kaže, smanjenje mogućnosti da se u toku naredne godine ostvari optimalan rod.

"Ove godine smo imali jako dugo, hladno i kišno proljeće, a nakon toga i jako dug period sa visokim temperaturama. Ti ekstremi su uticali na ovakav razvoj voća", dodaje Cvetković.

On napominje da je ova godina vjerovatno jedna od najtežih za poljoprivrednu proizvodnju, pa tako i za voćarsku.

Na pitanje da li domaću voćarsku proizvodnju možemo prilagoditi ekstremnim vremenskim uslovima, profesor Cvetković ističe da ne postioji čarobni štapić ali svakako savjetuje nekoliko stvari.

"Treba da primjenjujemo sve one redovne mjere u proizvodnji bez obzira da li voćke imaju roda ili ne, da li smo zadovoljni godinom ili ne. Dakle, redovnu i na vrijeme ishranu, zaštitu od patogena i svakako da pokušamo da maksimalno osiguramo proizvodnju u smislu svih kapitalnih investicija koje su neophodne za voćarstvo, kroz navodnjavanje, te zaštitu od mraza i grada. Potrebno je stvaranje boljih preduslova da biljke budu fiziološki jače i otpornije. To je osnovni korak u prevenciji negativnih uticaja koje trenutno imamo", naglašava Cvetković.

Meteorolog Nebojša Kuštrinović za Srpskainfo kaže da će, po narodnom vjerovanju, zima biti jaka i duga ako na jesen procvjeta voće. Kaže da je ovakva godina posljednji put bila 1951. i da je tada septembar bio topao sa ljetnim temperaturama, a da je zima bila hladna.

Međutim, klima se od tada značajno promijenila, pa se ne ova 2023. ne može porediti sa periodom od prije 72 godine.

"Po sadašnjim modelima, i ova zima će biti blaga i sa temperaturama iznad prosjeka. U nekim djelovima Evrope se očekuju značajnije padavine, ali još je rano za pouzdane dugoročnije prognoze", objašnjava Kuštrinović.

Ono što je sigurno jeste da će kalendarski dolazak jeseni, kako dodaje, donijeti pad temperature. U nedjelju će temperatura biti do 16 stepeni, ali od naredne sedmice blago će rasti.