Pročitajte šta će danas Željka Cvijanović govoriti u NSRS

Danas, u 15 sati, u Banjoj Luci, bit će održana Deseta posebna sjednica Narodne skupštine RS-a.

Prijedlog dnevnog reda sjednice ima samo jednu tačku: "Informacija u vezi antidejtonskog djelovanja Ustavnog suda BiH - prijedlog predsjednice RS-a". 

Predsjednica RS-a je Željka Cvijanović, a Srpskainfo objavila je dijelove njenog govora koji će danas čitati u Skupštini.

Podsjetimo još i da je povod svemu nedavna odluka Ustavnog suda BiH, koji je proglasio neustavnim član Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS u kojem se kaže da se zemljište knjiži na RS.

Ustavni sud BiH spriječio pokušaj RS-a da otme imovinu države Bosne i Hercegovine

"Najkraće rečeno, BiH nikad nije ni dobila pravu šansu da živi život normalne države, a razloga za to je mnogo. Usuđujem se reći da je mogla postati koliko – toliko uspješno društvo, ali nije", ovako glasi uvodni dio obraćanja Željke Cvijanović.

"Realnost je takva su Srbi isfrustrirani stalnim nastojanjem da se ukine njihov identitet i da se u kontinuitetu nasilno umanjuje ustavni kapacitet RS-a. Hrvati su isfrustrirani činjenicom da ne mogu obezbijediti svoje predstavljanje u skladu s ustavnim principom zaštite njihovih kolektivnih prava, jer su u nekoliko navrata Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH… Bošnjaci su nezadovoljni, jer BiH nije cijela – njihova. Možda im je obećana, ali je nisu dobili. Istina je da su im mnogi pomagali da je naknadno dobiju, jer se odlukama visokih predstavnika ranije, a kasnije odlukama Ustavnog suda BiH, nastojalo od BiH napraviti država koja bi po formi bila građansko društvo, a po svojoj suštini bila bi zapravo po mjeri Bošnjaka."

Govorit će Cvijanović i o nedavno usvojenoj Deklaraciji SDA, te će reći kako su reakcije stranog faktora na nju bile "zapanjujuće blage". Poručit će da ova deklaracija vrvi od antidejtonskih rješenja, a "objašenjenje stranaca je bilo da je to najobičniji politički pamflet": "U redu, ali ne mogu da ih ne upitam zašto im onda deklaracije partija iz RS nisu obični politički pamflet, već na osnovu tih pamfleta sankcionišu političare."

"Sad, kad su srpski predstavnici odlučili da na nivou BiH ne učestvuju u odlučivanju ili da spriječe propusnost odluka onda kad iz proceduralnih razloga moraju odlučivati, jer bi to učinio neko drugi, očekujem od istih tih stranih predstavnika da kažu da je i to politički legitimno i da je i to jedan od demokratskih alata, pošto i jeste tako. I očekujem da ni sad ne iznose kritiku, jer nisu kritikovali ni druge", poručit će Cvijanović.

Kazat će da je "BiH duboko unesrećeno društvo, jer nije dobilo priliku da se razvije kao istinska multietnička zajednica spremna da traume prošlosti pretvori u šanse budućnosti":

"Bilo bi korektno i ispravno da utvrdimo odgovornosti i konačno kažemo koliko je ko – stranci, Bošnjaci, Srbi i Hrvati – doprineo neredu u kojem živi BiH.(...) U normalnoj državi, u kojoj Ustavni sud funkcioniše u normalnom sastavu i koji normalno djeluje u okviru Ustava štiteći ustavnost, ne postavlja se pitanje provođenja njegovih odluka. Ali, u državi u kojoj jedan politički funkcioner, poput Bakira Izetbegovića, priznaje da je Ustavni sud poluga bošnjačke politike i velikodušno 'nudi' da se on odrekne ovog suda, u zamjenu za to da se RS odrekne mehanizma entitetskog glasanja je brutalno ruganje i sudovanju i Ustavu."

Poručit će da je "brutalno ćutanje međunarodnog faktora u BiH na takvo opasno prisvajanje Ustavnog suda kao političkog instrumenta jednog etniciteta ili jedne političke partije":

"Ali, mi smo navikli da strani predstavnici, u svojoj pristrasnosti, uporno ćute na sve što radi bošnjačka politika i uporno galame na sve što radi RS. Zato je BiH danas država u kojoj stoluje nepovjerenje jednih prema drugima, ali i nepovjerenje Srba, a sve više i Hrvata prema namjerama međunarodnog faktora. Da li su to stvari koje treba mijenjati – bilo da je riječ o realnoj slici ili percepciji? Da, u svakom slučaju treba, ali to podrazumijeva iskren dijalog, kojeg nikad nije bilo, a da li će ga biti ne zavisi od nas, već od bošnjačkih političara i stranih predstavnika."

Reći će i da je OHR „pravni odjel SDA“, a da su strane sudije u Ustavnom sudu BiH "mašina za preglasavanje u korist političkih ambicija SDA i pravljenja unitarne BiH, protiv koje su dva od tri konstitutivna naroda".

"Devijacije su prisutne ne samo u pogledu Ustavnog suda BiH, već i u okviru redovnog pravosuđa. Država u kojoj je moguće da se neki domaći političar ili strani ambasador raspituje o statusu nekog predmeta, ili čak traži da se pokrene postupak protiv nekoga, osuđena je na propast. Angažman strane politike kojom se brani takvo stanje, takođe je osuđen na propast. Država u kojoj se za ista djela ratnog zločina pripadnicima jednog naroda sudilo po blažem zakonu iz SFRJ koji je i bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a pripadnicima drugog naroda retoraktivnom primjenom drugog, strožijeg zakonadonesenog godinama nakon završetka rata, pokazuje ambis pravosuđa."