Prijevremeni izbori u bh. entitetu: Ko su kandidati za predsjednika RS-a?

Prijevremeni izbori u bosanskohercegovačkom entitetu RS održat će se u nedjelju, 23. novembra 2025. godine.

Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, odnosno u 07:00 sati ujutro 22. novembra i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno do 19:00 sati 23. novembra 2025. godine.

Do 3. novembra, registrovano je 1.264.364 birača. Od toga  20.269 birača koji glasaju putem pošte te 258 birača koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu, izvijestila je ranije Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.

Trending

Dvojac iz BiH optužen za simuliranje saobraćajne nesreće kako bi prevarili osiguranje

CIK BiH je ovjerio kandidature: Siniše Karana (SNSD), Branka Blanuše (SDS), Dragana Đokanovića (Savez za novu politiku), Nikole Lazarevića (Ekološka partija Srpske), Igora Gaševića (nezavisni kandidat), te Slavke Dragičevića (nezavisni kandidat). 

Siniša Karan (SNSD)

Siniša Karan, izglasan je početkom septembra na sjedici za formiranje neustavne Vlade RS-a pod Savom Minićem, Dodikovim kumom, kao ministar za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS-a nakon što je više godina proveo kao prvi čovjek MUP-a RS.

21.11.25. 11:46

Režim upregnuo mašineriju uoči izbora: Karan za 11 dana 57 puta prikazan na RTRS-u, Blanuša 2 puta

Nakon izricanja prvostepene presude Miloradu Dodiku, sada već bivšem predsjedniku RS-a, Karan je poručio da će RS kao entitet imati odlučan odgovor na bilo kakvu odluku suda "koji svojim radom 30 godina, zajedno sa Ustavnim sudom, Tužilaštvom, raznim Schmidtovima i visokim predstavnicima, udaljava BiH od one državne zajednice na koju su tri naroda pristala i dala svoj potpis". 

Kao prvi čovjek MUP RS-a, u potpunosti je podržavao antiustavne akcije Narodne skupštine RS-a (NSRS) nakon što je Dodik osuđen, te čak izjavio da će SIPA, koja je odlukama NSRS-a tada zabranjena na teritoriji RS-a, biti krivično gonjena.

Nakon što je Milorad Dodik odlukom CIK-a smijenjen sa pozicije Predsjednika RS-a, nakon punomoćne presude Suda BiH (op.a. u kojoj je izrečena i kazna zabrane političkog djelovanja 6 godina), Karan ispred SNSD-a je izabran kao njegov potencijalni nasljednik na čelu manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS. 

U toku predizborne kampanje 2025. godine, kažnjen je odlukom CIK-a, zajedno sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata, sa ukupno 10.000 KM zbog zloupotrebe djece u političke svrhe.

Branko Blanuša - kandidat opozicije

Blanuša, za razliku od Siniše Karana koji je dugo godina uži krug klike Milorada Dodika, politički je bio aktivan kao član Srpske Demokratske Stranke, ali nije imao veće političke angažmane.

Blanuša je redovni profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, kako piše Srpska info. U periodu od 2017. do 2021. godine obavljao je funkciju dekana fakulteta.

Autor je više od 60 naučnih radova u međunarodnim naučnim časopisima i zbornicima međunarodnih naučnih konferencija, te koordinator i učesnik u više od 10 međunarodnih istraživačkih projekata. Autor je jedne monografije i tri knjige, među kojima i Power Electronics – Converters and Regulators, čiji je izdavač prestižna svjetska izdavačka kuća Springer.

Branko Blanuša je predsjedavajući svjetskog instituta za razvoj elektrotehnike i elektronike IEEE za BiH. Držao je predavanja na više univerziteta u zemlji i inostranstvu. Tečno govori i piše engleski jezik.

Blanuša je dobio podršku opozicije: Narodnog Fronta, Liste za pravdu i red, Pokreta "Sigurna Srpska", te Partije demokratskog progresa.

Dragan Đokanović (Savez za novu politiku)

Dragan Đokanović (Savez za novu politiku) je pedijatar iz Istočnog Sarajeva, te nekadašnji juniorski prvak Jugoslavije na razboju.

Ovo nije njegova prva kandidatura za predsjednika RS-a, a prva je bila 1996. godine kada mu je glavni protukandidat bio Radovan Karadžić (op.a. osuđeni ratni zločinac).

Kako je Savez za novu politiku naveo, Đokanović je jedna od najzaslužnijih osoba za stvaranje RS-a.

U toku rata, a kako piše u biografiji, bio je predsjednik Povjereništva za Srpsku opštinu Vlasenica i povjerenik Radovana Karadžića za uspostavljanje vlasti u opštinama sadašnjeg RS-a. 

Nikola Lazarević (Ekološka partija RS)

Nikola Lazarević, predsjednik Ekološke partije RS-a, poznati je pravnik, kolumnista i aktivista sa Pala. 

Posvećen je zaštiti prirodnih resursa, a dva puta je bio kandidat za gradonačelnika Istočnog Sarajeva.

Slavko Dragičević (Nezavisni kandidat)

Nezavisni kandidat Slavko Dragičević je osoba o kojoj se malo zna i govori u medijima tokom preizborne kampanje.

Na blogu Nebojše Vukanovića, lidera Liste za pravdu i red, navodi se da je Dragičević bio jedan od osnivača SNSD-a i predsjednik lokalnog SNSD-a do 1998. godine. 

"Dragičević je od osnivanja SNSD-a, i prije dolaska Dodika na mjesto premijera 1998. godine, bio na čelu lokalnog SNSD-a, i neprestano bio u najužem rukovodstvu i blizak saradnik pokojnog Uroša Gostića, koji je stekao moć jer je prije rata kao čelnik banke davao Dodiku kredite bez pokrića", tvrdi Vukanović. Više možete pročitati OVDJE.

Igor Gašević (Nezavisni kandidat)

Nezavisni kandidat Igor Gašević za vrijeme predizborne kampanje se nije oglašavao, a nije ni svoje birače pozvao da glasaju za njega. 

Više puta je bio kandidat na izborima za predsjednika RS-a, a 2022. godine Igor Gašević osvojio 251 glas.

Zašto su raspisani prijevremeni izbori u RS?

Dok će građani RS-a izaći kako bi dali mandat u trajanju od jedne godine svom kandidatu, prijevremeni izbori raspisani su nakon pravosnažne presude Suda BiH Miloradu Dodiku.

Dodik je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora (op.a. kaznu je otkupio u novčanom iznosu od 36.500 KM), te šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.