Presuda Ratku Mladiću u srijedu u 10 sati

Presudu je, nakon tri i po godine suđenja i još godinu dana vijećanja, donijelo sudsko vijeće na čelu sa sudijom Alfonsom Orijeom, a javno izricanje bit će održano u srijedu u 10 sati.

Orijeovo vijeće je odbilo zahtjev Mladićevih branilaca da razmatra njegovu procesnu sposobnost (sposobnost da učestvuje u postupku) kao i da odloži izricanje presude, jer smatra da ti zahtjevi nisu osnovani, jer je prema izvještajima medicinskog osdoblja pritvorske jedinice Mladićevo zdravstveno stanje dobro.

Glavni ljekar pritvorske jedinice Pol Falke također je zabranio posjete ljekara Mladiću do izricenja presude, "jer to može da naškodi njegovom zdravlju".

Sa druge strane Mladićeva odbrana svakodnevno insistiraju na posjeti i pregledu sprskih ljekara, koji su uvidom u njeovu medicinsku dokumentaciju dali mišljenje da je Mladić životno ugrožen.

Tribunal inače okončava svoj rad nakon 24 godine, 30. novembra, a postupke po žalbama, revizije i izvršenje kazni u njegovo ime ubuduće će vršiti Mehanizam za krivične sudove sa sjedištem u Hagu.

Haško tužilaštvo je u završnoj riječi u decembru 2016. godine zatražilo od sudskog vijeća da Mladića osudi na doživotni zatvor, uz obrazloženje da bi kraća kazna bila "uvreda za žrtve, žive i mrtve i uvreda za pravdu", dok je odbrana tražila oslobađajuću presudu.

Suđenje generalu VRS počelo je u maju 2012. godine, a okončano 15. decembra 2016. godine.

Mladić je uhapšen maju 2011. godine, nakon 12 godina skrivanja u okolini Lazarevca i izručen Hagu.

Vlada Srbije nedavno je na zahtjev njegovih branilaca i porodice dala garancije za Mladićevo puštanje na privremenu slobodu iz pritvora Haškog tribunala radi liječenja, a odgovor Haga se i dalje čeka.

Haško tužilaštvo je 25. jula 1995. godine Tribunalu podnijelo prvu optužnicu protiv Ratka Mladića na kojoj je bio zajedno sa prvim predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem.

Optužnica je više puta proširivana, a konačno je precizirana 2002. godine. Budući da su u razmaku od tri godine uhapšeni da im je suđenje počelo u razlčitim periodima optužnice protiv njih su razvdojene i sudilo im se u odvojenim postupcima.

Karadžić je u martu 2016. godine je proglašen krivim za genocid i osuđen je na 40 godina zatvora, te čeka pravosnažnu odluku Tribunala u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu.

Zločinac Ratko Mladić optužen je za planiranje, podsticanje i naređivanje svih zločina koje su njegovi potčinjeni izvršili.

Prema haškoj optužnici od 8. novembra 2002. godine, Mladić se tereti za genocid, progone, istrebljenje i ubistva, deportacije i nečovječno postupanje, terorisanje civila, okrutno postupanje, napade na civile, uzimanje talaca iz redova osoblja mirovne misije UN-a.

Pod njegovom komandom, kako se tvrdi u optužnici, u genocidu u Srebrenici ubijeno je oko 8.300 bošnjačkih zarobljenika.

Mladića terete i za granatiranje Sarajeva, kao i za logore "Omarska", "Keraterm", "Manjača" i "Trnopolje".

Mladić je optužen za jedan slučaj genocida, sedam slučajeva saučesništva u genocidu i šest slučajeva kršenja zakona i običaja rata, uključujući ubistva, sprovođenje terora nad civilima i uzimanja talaca.

U dijelu optužnice koji se odnosi na zločine u opštinama koje su bosanski Srbi smatrali svojom teritorijom ostaje isti broj opština - šest je prije dve godine uklonjeno iz optužnice (Bihać-Ripač, Bosanska Gradiška, Doboj, Gacko, Nevesinje i Teslić), a šest novih dodato (Hadžići, Ilidža, Novo Sarajevo, Pale, Sokolac i Trnovo).

Iako je zadržala isti broj opština, izmijenjena optužnica oslanja se na već ranije presude ne slučajeve procesuirane u Haškom tribunalu.

Mladić je tokom suđenja negirao krivicu a sa timom svojih branilaca pokušao da ospori navode tužilaštva i iskaze svjedoka.