Pravoslavni vjernici danas slave Badnji dan: Pali se badnjak i čeka najradosniji praznik, Božić

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik - Rođenje Isusa Hrista, poznat kao Božić.

Pravoslavni Badnji dan je poseban dan koji se slavi uoči Božića prema julijanskom kalendaru. Ovaj dan ima duboko ukorijenjeno značenje u pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji i predstavlja vrijeme pripreme za dolazak Hrista na svijet. Badnji dan ima svoje jedinstvene običaje i rituale koji dodatno obogaćuju praznično iskustvo.

Zašto se pali Badnjak?

Badnji dan je prethodnica Božiću, a proslava uključuje siječenje Badnjaka, bogatu trpezu sa simboličnom hranom, molitvu i zajedničko okupljanje, stvarajući atmosferu radosti, ljubavi i zajedništva među vjernicima.

Trending

Čiča Draža, kokarde i četničke pjesme: Pogledajte kako djevojke obilježavaju Badnji dan

U jutarnjim satima, najstariji muški član domaćinstva siječe hrastovo ili cerovo drvo, poznato kao badnjak (nazvan po siječenoj grani hrasta – badnjaku, svetom drvetu Slovena), koje vjernici unose u svoje domove. 

Badnjak se pali tokom večeri uoči Božića i nastavlja gorjeti sve do samog Božića, kada se slavi radost Hristovog Rođenja. Ovaj običaj ima duboko ukorijenjeno značenje, simbolizirajući drvo koje su pastiri navodno donijeli Josifu i Mariji kako bi naložili vatru i zagrijali pećinu u kojoj je rođen Isus.

Badnja večera je kraj posta

Ime badnjak je povezano sa riječju bdijeti, budući da se tog dana bdijelo u iščekivanju rođenja Isusa Hrista. Zbog tradicije bdjenja i nedostatka struje u prošlosti, bilo je neophodno osvijetliti prostorije svijećama koje su također simbolizirale novi život i nadu.

Na sam dan Badnjaka, svi ukućani ustaju rano, žene pripremaju božićni ručak, uređuju dom i spremaju posnu hranu za večeru, jer se tada praktikuje post. Badnja večera označava završetak četrdesetodnevnog posta. Badnji dan također uključuje pripremu božićne pečenice.