Porodiljska naknada po pravu iz radnog odnosa i zdravstvenog osiguranja

Po njegovim riječima, najprihvatljivije i provodljivije rješenje je reintegriranje prava na naknadu zaposlenoj porodilji u sistem prava iz radnog odnosa i zdravstvenog osiguranja.

"To podrazumijeva vezivanje tog prava za uplaćene doprinose po osnovu zdravstvenog osiguranja", kaže Drljača smatrajući da nema potrebe da porodilje budu u socijalnoj zaštiti kada plaćaju zdravstveno osiguranje i doprinose.

Porodilje moraju sticati prava po osnovu radnopravnog statusa, te Drljača poručuje da će to univerzalno rješenje biti provedeno u Federaciji BiH.

Govoreći koja bi bila visina naknade, ističe da bi se vjerovatno išlo alternativno da bude prosjek prosječne plaće porodilje kao osnovica. Druga opcija je zadržavanje postojećeg stanja - administriranje i isplatu novčanih naknada porodilji u radnom odnosu iz sistema socijalne zaštite.

"Eventualnim izmjenama zakona išla bi se na utvrđivanje jedinstvene osnovice to jest jedinstvenog procenta za obračun ove naknade", rekao je Drljača.

Iako bi se utvrdila osnovica u iznosu od 66 posto prosječne plaće uvjeren je da to ne bi dovelo do rješenja problema, jer i to zavisi od budžeta.

Treće rješenje je finansiranje prava na naknadu zaposlenoj porodilji s razine Federacije BiH ili neposredno iz federalnog budžeta ili kroz fond za dječiju zaštitu, koje, tvrdi, nije u skladu s reformskim aktivnostima koje idu u smjeru smanjenja stopa doprinosa za obavezna osiguranja i rasterećenja privrede, što je navedeno u preporukama MMF-a.

"U dogledno vrijeme takav fond ne bi mogao funkcionirati jer znači osnivanje nove institucije", naveo je Drljača.

Kada Vlada FBiH izabere jednu od ove tri opcije radit će se prednacrt teksta zakona o zaštiti porodica s djecom.

Inače, osam kantona je donijelo kantonalne zakone o osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata i zaštite porodice s djecom. U tom kontekstu, u toku je izrada propisa u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a Vlada Posavskog kantona donijela je Uredbu o porodnim naknadama.

Dakle, diskriminacija se dešava u odnosu na: obavezno vrijeme rada prije porodiljskog odsustva kao uvjeta za ostvarivanje tog prava (od šest kantona u slučaju Kantona Sarajevoi Zapadnohercegovačkog kantona, do devet mjeseci u Livanjskom kantonu), visinu naknade u odnosu na plaću (od 50 posto u slučaju Unsko-sanskog i Srednjobosanskog, 60 posto Kanton Sarajevo, 70 posto Zapadnohercegovački, 80 posto Zeničko-dobojski i Bosanskopodrinjski, 90 posto Tuzlanski i do 100 posto u Livanjskom kantonu.

Dva kantona imaju prosjek ispod međunarodnih standarda (dvije trećine plaće) to je Unsko-sanski i Srednjobosanski kanton.

"Više od 50 posto kantona funkcionira u skladu s međunarodnim standardima", zaključio je Drljača u razgovoru za Fenu.

O statusu porodilja danas delegati i poslanici s predstavnicima međunarodnih institucija razgovaraju na tematskoj sjednici u Federalnom parlamentu, gdje je direktor projekta USAID/SGIP Christian Haupt za Fenu kazao da Ministarstvo rada i socijalne politike u rješavanju ovog pitanja veoma posvećeno i uključilo je deset kantona.

"Procedura je naporna i dugotrajna jer sagledava ekonomske, socijalne i finansijske učinke propisa. Svrha je da dođemo do propisa koji će biti kvalitetan i finansijski provodiv", istakao je Haupt.

Budući da preovladava problem u neredovnosti isplata, jer naknade kasne po godinu i više resorno ministarstvo će tome posvetiti više pažnje.