Poražavajuće: Evo koliko je BiH izgubila učenika osnovnih škola u samo 10 godina

Bosanci i Hercegovci već godinama masovno bježe iz zemlje zamjenjujući društvenu, ekonomsku, političku i svaku drugu letargiju za mogućnost boljeg života bez svakodnevnog stresa. 

Koliko je takvih, niko ne može znati jer su mnogi i dalje prijavljeni u BiH, ali možemo se prisjetiti nekih medijskih izvješća, prema kojima je BiH, primjerice, u 2021. godini zbog iseljavanja izgubila grad veličine Banje Luke ili pak da je od 2013. BiH napustilo pola milijuna stanovnika.

No, problematika iseljavanja usko je vezana uz još jednu, koja u korelaciji s prvom ubrzava ono na što mnogi drugi stručnjaci dugo upozoravaju – izumiranje Bosne i Hercegovine. Radi se o negativnom prirastu. Federalni zavod za statistiku objavio je prve podatke vezane uz prirodno kretanje stanovništva u 2023. godini. Prema ovim podacima, broj novorođenih je 15.720 (-350 u odnosu na 2022. godinu). Umrlih je 19.750 (-2681 u odnosu na 2022. godinu). Tako da je prirodni prirast negativan i iznosi -4030.

Trending

Ima se, može se: Pogledajte koliko je plaćen najskuplji automobil koji je ove godine uvezen u BiH

Broj novorođenih nastavio se smanjivati i u prošloj godini, iako su trendovi u drugom dijelu 2023. godine mnogo bolji u odnosu na početak godine, što se posebno odnosi na podatke za decembar, kada su tri kantona (BPK, SBK i ZHK) imale veći broj novorođenih od umrlih. Ipak, gledajući cjelokupnu 2023. godinu, samo jedan kanton je imao veći broj novorođenih nego umrlih, i to Zapadnohercegovački kanton (826 novorođenih – 770 umrlih). Sarajevski kanton, bez obzira na najveći broj novorođenih u Federaciji BiH (3969), nastavio je trend da je broj umrlih veći od broja novorođenih.

S druge strane, prema preliminarnim podacima entitetskog zavoda za statistiku RS, u prošloj godini rođeno je više beba nego godinu dana prije, i to za 76. Naime, prema ovim podacima, broj rođene djece u 2023. godini iznosio je 8457, dok je godinu dana prije bio 8381. Istodobno, prošle godine u RS umrlo je 13.570 ljudi, a godinu dana prije 15.992.

19.06.23. 10:40

Demografski kolaps: BiH napustilo više od 600.000 građana, najviše iz Posavine, Doboja, Prijedora

Sve veći je broj malih Bosanaca i Hercegovaca koji se rađaju negdje na Zapadu umjesto u domovini svojih predaka. Njemačka je objavila da se za sedam godina u ovu zapadnu državu iz BiH odselilo 53.800 ljudi, što predstavlja oko 25 posto ukupnih odlazaka iz BiH. Koliko je drastično smanjen broj djece, pokazuju i podaci iz škola. Naime, u školskoj 2023./2024. godini u BiH je upisano 256.385 učenika osnovnih škola. Školske 2013./2014. bila su 302.133 osnovaca.

Za 10 godina BiH je izgubila 45.000 učenika od prvog do devetog razreda, odnosno osnovaca. Demografi su i ranije upozoravali da iz godine u godinu imamo sve manje stanovnika i da su zbog toga i škole sve praznije. Pojedini sociolozi smatraju da smo u prošlosti bili mnogo siromašnije društvo, ali se mnogo više djece rađalo. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, broj učenika u osnovnim školama smanjen je u ovoj školskoj godini u odnosu na prethodnu. Prema prethodnim podacima, u školskoj 2023./2024. godini u Bosni i Hercegovini u 1714 osnovnih škola upisano je 256.385 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3952 učenika ili 1,5 posto. Slično stanje se bilježi i kada je riječ o prvašićima.

U školskoj 2023./2024. godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 27.899 učenika, što je u odnosu na školsku 2022./2023. godinu manje za 1,3 posto, naveli su iz Agencije za statistiku BiH. Smanjuje se i broj zaposlenih u školama. U školskoj 2023./2024. godini u nastavni proces bilo je uključeno 24.176 nastavnika. Na početku školske 2013./2014. godine u nastavni proces bilo je uključeno 24.476 nastavnika.

Dakle, o kakvoj god statistici se radi, zaključak je isti – dok zemlja grca u bezbroj problema, ljudi ili bježe ili ne rađaju djecu, a Bosna i Hercegovina pretvara se u pustoš. Kuće bez ljudi, zemlja bez mladih, prostor bez perspektive.

Sumorna politička slika, socioekonomski uvjeti, opća nesigurnost i neizvjesnost u budućnost, kriminal, korupcija… Lista razloga za negativan prirast je previše duga, no na njoj nema ni jedne pronatalitetne stavke. Krajnji je trenutak da se ovo pokuša na neki način barem amortizirati, ako se već ne može promijeniti, kako bi se ublažili negativni demografski trendovi, piše Večernji list BiH.