Počeo je četvrti val koronavirusa u BiH: "Jako je teško porediti ovo s ranijim"

Situacija s koronavirusom se usložnjava i mislimo da će brojke oboljelih još ići prema gore u narednom periodu, upozorio je prim. dr. Ednan Drljević, šef Infektivnog odjela Opće bolnice Sarajevo i član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo.

"Spremamo kapacitete u Općoj bolnici ‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’ u Sarajevu, gdje otvaramo nove odjele. Molimo da nam se pomogne što se tiče kadra i nedostajuće opreme, a što tražimo već četiri mjeseca", rekao je Drljević.

On je istakao da je posljednjih sedam dana iznimno povećan pritisak kada je u pitanju broj oboljelih od Covid-19: "Svaki dan imamo znatno povećanje i broja pregleda i broja prijema, tako da smo već došli na 65 popunjenih kreveta u Općoj bolnici Sarajevo. Posebno nas brine što imamo deset osoba u intenzivnoj njezi, a od toga pet zahtijeva pomoć respiratora."

Trending

Istraživanje o učenicima u BiH: Informacijska pismenost i vještine na alarmantno niskom nivou

S obzirom na to da delta soj sve više preuzima primat među novooboljelim, Drljević je govorio o njegovom brzom širenju.

"Naša iskustva su još skromna. Mi još uvijek imamo, odnosno imali smo prije dvadesetak dana pola – pola, odnosno pola je bio britanski, a pola delta soj koronavirusa. Ali, što možemo primijetiti, vjerovatno zbog procijepljenosti starije populacije, jeste da je sve više mlađih, odnosno srednje i mlađe generacije među oboljelim. Također, i da je ogroman broj nevakcinisanih. To su naša iskustva na osnovu ovog stanja koje imamo", rekao je Drljević za BHRT.

On je upozorio da je četvrti val koronavirusa u Bosni i Hercegovini počeo.

"Kako će se dalje stvari razvijati s obzirom da se delta soj do šest puta brže širi naročito među djecom, omladinom i srednjom generacijom, koja nije uspjela da se vakciniše, kao i među nevakcinisanim vidjet ćemo. Ali, shodno njegovoj virulentnosti očekivati je jači pritisak na intenzivne njege u skoroj budućnosti i veći broj mlađih ljudi koji ipak češće upadaju u citokinsku oluju. Tako da očekujemo i taj pritisak i na intenzivnu njegu i na zdravstvo, općenito vrlo brzo. S tim da, kao zdravstveni sistem, moramo se sada zaista organizirati. Ovo je vanredno stanje. I da izdržimo taj pritisak na zdravstveni sistem."

On ističe da će ukoliko se izdrži pritisak na zdravstveni sistem, to biti veliki benefit.

"Nadamo se da ćemo imati sve uslove što se tiče kadra, opreme i prostora da izdržimo ovaj četvrti val", rekao je Drljević.

Govorio je i o simptomima, kao i kliničkoj slici novooboljelih od delta soja koronavirusa.

"Kriterije za hospitalizaciju smo pooštrili. Tako da sada hospitaliziramo samo ove teške i kritične pacijente. Ranije smo hospitalizirali i srednje teške pacijente. Ali, sada vidimo da takvih ima jako puno i za sada smo pooštrili kriterije prijema. Jako je teško porediti ovo s ranijim stanjem s obzirom da je sada zahvaćena mlađa i srednja generacija i da je tu najviše novozaraženih i novooboljelih. Oni puno manje traže pomoć ljekara. Njihove kliničke slike su ipak nešto lakše. Više su zastupljene infekcije gornjih respiratornih puteva, nego upale pluća. Ali, kod teške kliničkih oblika oni su isti, ako ne i teži kod britanskog soja", rekao je Drljević.

Drljević je govorio i o odvijanju nastave u školskim klupama i tome na šta treba posebno obratiti pažnju.

"Mi sada zbog naše loše statistike i zbog svega nemamo općih uslova da poduzimamo neke oštrije mjere. Uostalom, djeca su psihički i svakako iscrpljena i mora se o tome voditi računa. Ovo što je odobreno da se djeca vrate u školske klupe je, za sada, uredu. Mora se ispitati koliko je djece zaraženo. Moraju se raditi testiranja i ad hoc i redovna. Moraju prosvjetni radnici biti procijepljeni što više. Nije uredu da dijete dobije infekciju od svog predavača. Moraju se pridržavati ove mjere higijene koje su i sada na snazi. Mislim da ovo može opstati, ali treba najozbiljnije razmotriti da se generacija koja je najosjetljivija na zatvaranje škola, odnosno koja je na online nastavi, a to su maturanti, srednjoškolci i studenti, s obzirom na to da imamo vakcina, imuniziraju. Mora se razmisliti najozbiljnije o njihovoj vakcinaciji, jer je to ključno", cijeni Drljević.

Govorio je i o najavama mogućeg uvođenja obaveznog posjedovanja potvrda o vakcinaciji ili negativnog PCR testa prilikom ulaska u objekte, posebno ugostiteljske i one u kojim cirkuliše veliki broj osoba.

"Prvo sam za sve moguće načine da se što više ljudi vakciniše. Mislim da je to ključno. Jer, pokazalo se zaista da se dosta mali procenat ljudi koji su vakcinisani nalazi na liječenju i da boluje od teških kliničkih oblika bolesti. Da ne govorim da je smrtnost, odnosno broj umrlih, više od 90 posto kod onih koji su nevakcinisani. Strašni su benefiti od vakcine koje moramo iskoristiti", ističe dr. Drljević.

Fokus je, kaže, na pridržavanju starih mjera.

"Nema smisla uvoditi neke drastične, rigorozne mjere kojih se opet neće niko pridržavati, dok potpuno u više od 80 posto ne uvedemo one mjere koje su uvijek bile na snazi. To su nošenje maske u zatvorenom prostoru, održavanje distance i pranje ruku. I ranije je bilo da se, kada se ulazi u ugostiteljski objekat, mora imati maska, mora se imati maska kada se ide u toalet, moraju konobari imati maske, mora se osigurati propisana udaljenost stolova. Međutim, toga se niko nije pridržavao. Ne pridržava se ni sada, a to je na snazi bilo cijelo vrijeme", kaže Drljević.

On je naglasio da tek kada se mjera koje su na snazi bude pridržavalo 80 posto građana, možemo razmišljati o uvođenju drugih mjera.

"Paralelno treba obezbijediti dovoljan broj odgovarajućih vakcina i da se izvrši ogromna vakcinalna kampanja. Tek onda možemo postavljati neke druge uslove, što ima smisla i što vidimo iz iskustva drugih zemalja. Mislim da treba ići ovim redosljedom", smatra Drljević.