PISA nije elitizam i takmičenje, već prilika za promjene u obrazovanju

Rezultati PISA testiranja su prilika za Bosnu i Hercegovinu. Na vama je da sjednete zajedno da iskoristite tu priliku - poručeno je danas u Sarajevu.

Zamjenik šefice UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Alwin Nijholt je istakao da ne treba biti razočaran rezultatima. Naglasio je da oni pokazuju kakva je matematička, čitalačka i pismenost iz prirodnih nauka 15-godišnjaka koja je potrebna za, kako je rekao, za 21. stoljeće.

Ukazao je na to da promjene neće biti jednostavne, ali da su potrebne.

Šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler je podsjetio da su rezultati PISA istraživanja, kako je kazao, šokirali Austriju 2003. godine jer se očekivalo da će biti dobri.

"PISA nije samo rangiranje, već izvor promjena", zaključio je Sattler.

Naveo je da će Evropska unija, čijim finansijskim sredstvima je omogućeno provođenje PISA testiranja u Bosni i Hercegovini, nastaviti podržavati promjene u obrazovnom sistemu zemlje.

PISA: Svaki drugi učenik u BiH funkcionalno nepismen, neophodna hitna reforma

Šefica Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Kathleen Kavalec navela je da je samo provođenje PISA-e veliki korak naprijed za državu.

Direktorica Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine Maja Stojkić je poručila da "nakon 25 godina treba prestati tražiti krivca".

Naglasila je da je iznimno važno da roditelji razumiju o čemu je riječ dodavši da je:

"Čitalačka pismenost majka svega."

Navela je da je važno jačati i nastavničke vještine.

Stojkić je istakla da PISA "nije elitizam i natjecanje među državama. Naša djeca zaostaju tri godine u odnosu na vršnjake koji su u prosjeku Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD)".

Žaneta Džumhur iz Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje smatra da su učenici svjesni značaja obrazovanja, ali da očigledno nešto ne funkcioniše u obrazovanju.

I ona je mišljenja da je nastavnik najznačajnija karika u školstvu, te da mu zbog toga treba dati "autonomiju".

Ocijenila je da univerziteti ne prate promjene, pa samim tim edukuju prosvjetne radnike koji nemaju odgovarajuće vještine.

"Suština jeste da ako želimo promjene, to će se desiti. Pitanje je naše volje", zaključila je Džumhur.

Za ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona Rašida Hadžovića su rezultati testiranja pokazatelj da nam je "potrebno državno ministarstvo obrazovanja".

Predstavnica OECD-a Tania Bastianić je navela primjer Albanije koja od 2009. godine poboljšava svoje rezultate u PISA testiranju. Istakla je da nije poželjno kopirati obrazovne politike, već ih prilagođavati kontekstu države. Tvrdi da u testiranju nije bilo manipulacija i da se rađeno na reprezentativnom uzorku.

Podsjećamo, od 79 zemalja svijeta, u kojima je provedeno testiranje, Bosna i Hercegovina je na 62. mjestu. Lošiji su samo Sjeverna Makedonija i Kosovo. Na prvom mjestu je Kina.

U pismenosti iz prirodnih nauka, Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana u regiji.

Pa tako 58 posto učenika u matematici, 54 posto u čitanju i 57 posto u prirodnim naukama ne dostiže funkcionalnu pismenost. To znači da je svaki drugi učenik funkcionalno nepismen, matematički posebno. 

OECD objavio rang listu zemalja po PISA istraživanju

PISA ili Programme for International Student Assessment testiranje je provedeno prošle godine pod pokroviteljstvom OECD-a. U Bosni i Hercegovini je testiranje provela Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Provodi se svake treće godine. Prvi put u svijetu je provedeno 2000. godine.

Za testiranje je potrošena jedna marka po đaku. Testirano je 6.480 učenika - 3.148 djevojčica i 3.332 dječaka iz 213 osnovnih i srednjih škola širom Bosne i Hercegovine.

Sljedeće PISA testiranje u Bosni i Hercegovini bi trebalo biti provedeno 2021. godine. Da li će se to desiti zavisi od toga da li će Predsjedništvo Bosne i Hercegovine potpisati ugovor kojim će se to omogućiti. Na potpisivanje ugovora se čeka već godinu dana.

Provođenje prvog ovakvog testiranja u Bosni i Hercegovini su omogućili pojedine strane države, među kojima su Sjedinjene Američke Države i Švicarska, Evropska unija i međunarodne organizacije UNICEF, OSCE, Save the Children i Fond otvoreno društvo.