Pčelarstvo na jugu BiH i med koji nastaje tokom cijele godine

Za pčelare u južnim krajevima naše zemlje puno je nepoznanica zbog klimatoloških izazova. Pčela tu ne miruje te tokom cijele godine prikuplja polen zbog čega često na ispašu pčelari upravo svoje košnice dovode u Neum. Kameniti pašnjaci, netaknuta priroda i blizina mora, mnogo je karakteristika koje med ovdje čine posebnim.

Grgo Raič je treća generacija pčelara u svojoj porodici. Košnice stare preko 50 godina nalaze se u neumskom zaleđu ispod planine Žaba. Uloženo mnogo ljubavi, strpljenja i rezultati itekako vidljivi, a ova godina je kaže jedna od uspješnijih, piše Federalna.

"Ova godina je bila dosta solidna i jedna među boljima. Bude dobrih, a i naiđe godina da nema da pokriju samo svoje troškove", kaže on.

Trending

'Kolaps za našu privredu': Blokada novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci košta milione

No hladno i kišno vrijeme za pčelare ne znači odmor u Neumu, jer pčela ovdje ne miruje. Tokom cijele godine prikuplja nektar i proizvodi med, što je jedino karakteristično za ovaj kraj u Bosni i Hercegovini.

"Pčela je svaki dan aktivna, i ako bude imalo poslužilo vrijeme, bude li toplije, planika će izazivati pčelu da izlazi van iz košnica sve do kraja 12. mjeseca", navdi veterinar i predsjednik Udruge pčelara Kadulja Ivan Krešić.

A s tim prednostima dolaze i mnogi nedostaci, jer je životni vijek pčele ovdje kraći, ali meda zato ima tokom cijele godine. Udruženje Kadulja ovdje broji oko 50 pčelara i poljoprivredna je to grana koja je tek u usponu.

"U našim krajevima jeseni su tople i pčele zaliježu sve do Božića, do 12 mjeseca. Mali je period kad matica ne leže", rekao je pčelar Miro Obradović.

A da se mora istaći i ljubav prema poslu koji radite, istakao je pčelar Jozo Obradović: "Samo ljubav i ništa drugo. Nema nekakve velike koristi od toga, imaš obavezu svaki dan otići i nešto vidjeti."

Osim brojnih zdravstvenih benefita meda, bavljenje pčelarstvom je za sve ove pčelare više od same zarade. Boravak među košnicama, kažu nam, najbolja je terapija zbog čega im ne pada teško ni kada godina nije uspješna. A među brojnim nametnicima za pčele, u BiH veliki problem predstavlja i patvoreni med. Jer krivotvoreni i ujedno jeftiniji med uništava domaću proizvodnju i godine truda koje su u to uložene.