Poslodavci rekli mišljenje: Ovo su najtraženija zanimanja u FBiH

U okviru istraživanja tržišta rada 2021/2022, koje na godišnjem nivou provode Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje, početkom 2022. godine organizovano je anketiranje uzorka od 1.288 poslodavaca registrovanih u Federaciji BiH koji imaju pet i više zaposlenih, sortiranih u male, srednje i velike poslodavce po djelatnostima i kantonima.

Ta aktivnost provedena je u okviru projekta 'Unapređenje istraživanja tržišta rada' kojeg finansira Evropska unija i provodi se uz ujednačenu metodologiju istraživanja na nivou Bosne i Hercegovine.

Upitnik korišten u Federaciji istovjetan je upitniku koji je korišten u anketiranju poslodavaca koje su proveli Zavod za zapošljavanje RS i Zavod za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH. To omogućava kreiranje konsolidovanog izvještaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Trending

Ima se, može se: Pogledajte koliko je plaćen najskuplji automobil koji je ove godine uvezen u BiH

Prema obliku vlasništva, najviše je obuhvaćeno subjekata iz privatnog sektora (više od 90 posto), među kojima je najviše mikro (48 posto), malih (35 posto), srednjih (11 posto) i velikih firmi (6 posto), što odgovara privrednoj situaciji u FBiH.

Skoro 72 posto anketiranih poslodavaca procjenjuje/planira rast obima poslovanja (proizvodnje, prodaje i usluga) u 2022. godini. To ukazuje na optimizam tj. očekivanje i nadanje poslodavca poboljšanju poslovnog ambijenta. Povećanje plaća radnicima u 2022. godini prognozira 66 posto anketiranih poslodavaca, u iznosu do deset posto.

Od ukupno anketiranih, njih 726 ili 54 posto iskazalo je potrebu za zapošljavanjem novih 6.349 radnika u 2022. godini. Najveće procjenjene potrebe za novim zapošljavanjem u 2022. godini iskazane su za zanimanja u prerađivačkoj industriji (48 posto), trgovini (18 posto), IT sektoru (7 posto) i građevinarstvu (7 posto).

Prema stručnoj spremi, poslodavci su iskazali najveće potrebe za radnicima sa srednjom stručnom spremom III stepena (KV) i to 56 posto. Slijedi tražnja za radnicima srednje stručne spreme IV stepena (SSS) 17 posto, te radnicima visoke stručne spreme (VSS) pet posto.

Najtraženija zanimanja III i IV stepena srednje stručne spreme u 2022. godini, prema rezultatima anketiranja, bit će prodavač-trgovac, bravar, šivač, stolar, varilac, konobar, ekonomski tehničar, obućar, elektrotehničar, tesar, kuhar, informatičar i mašinski tehničar.

Za zanimanja sa fakultetskim obrazovanjem najveća potražnja, osim za ekonomistima i magistrima farmacije, iskazana je za radnicima iz IT sektora - inžinjere elektrotehnike, sistem inžinjere i programere. Taj podatak potvrđuje činjenicu rasta broja zaposlenih u IT djelatnostima tokom 2020. i 2021. godine obilježenih pandemijom COVID-19, a sve usljed povećane digitalizacije poslovnih procesa i jačanja prisustva informacionih tehnologija u društvu generalno.

Od specifičnih kategorija, većina poslodavaca je iskazala spremnost za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva, demobilisanih boraca i žena iz ruralnih područja. Najmanje su spremni zaposliti migrante, kao potencijalnu novu radnu snagu na tržištu rada u Federaciji BiH.

Potrebe za dodatnim osposobljavanjem radnika u 2022. godini, u skladu sa svojim planovima uvođenja novih tehnologija i promjena u procesu rada, navelo je 340 poslodavca (26 posto anketiranih), najvećim dijelom iz grupe industrijskih djelatnosti. Navedeni poslodavci najviše imaju potrebu za organizovanjem obuke za konkretne poslove u okviru radnog mjesta, zatim obuku za rad na računaru i obuku u vezi učenja stranih jezika.

U kontekstu mogućnosti pružanja podrške organizovanju praktične nastave, 512 poslodavca ili 40 posto od ukupno anketiranih spremno je primiti učenike na praktičnu nastavu, najvećim dijelom za zanimanja prodavač, šivač, obućar, konobar, kuhar, automehaničar, CNC operater i stolar. Od tog broja, 212 ili 29 posto poslodavaca spremno je ponuditi naknadu učenicima i studentima tokom obavljanja praktične nastave.

Anketirani poslodavci nove zaposlenike najčešće traže putem ličnih kontakata, zatim korištenjem usluga javnih službi za zapošljavanje, te korištenjem društvenih mreža i vlastite baze podataka, navode iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.