Osigurati zaštitu novinarima u BiH: U Sarajevu održana konferencija o kleveti i SLAPP tužbama

Analiza pravnih slučajeva klevete u Bosni i Hercegovini u periodu 2020-2025, te fenomen strateških tužbi protiv javnog učešća (SLAPP tužbe) i važeći standardi Vijeća Evrope i Evropske unije za prevenciju i suzbijanje zloupotrebe sudskih postupaka radi gušenja slobode izražavanja, teme su konferencije koja je u Sarajevu okupila predstavnike različitih oblasti.

Zamjenik šefice Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu Vahagn Muradyan kaže da je današnji događaj prilika za razgovor o slobodi medija i načinu na koji Vijeće Evrope, medijski profesionalci i profesionalci u pravnoj profesiji tretiraju pitanje klevete i SLAPP tužbi odnosno strateških tužbi u svrhu suzbijanja slobode medija.

Kaže da u toj oblasti postoje dva okvira što ih Vijeće Evrope koristi za diskutiranje i suradnju u vezi SLAPP-a i slobode medija. Prvo, postoji precedentno pravo koje se odnosi na Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i postoje preporuke Komiteta ministara Vijeća Evrope u pogledu SLAPP tužbi.

Trending

Od Slobe i Tuđmana do Dodika i Maxa: Bauk "zelene transverzale" ponovo kruži svijetom

Istaknuo je ulogu predstavnika medijske zajednice i pravne profesije s kojima sarađuju po tom pitanju, ali i međunarodne partnere Evropsku uniju i Švedsku agenciju za međunarodni razvoj i suradnju s kojima zajednički organiziraju današnju konferenciju.

"Konačni cilj i današnje konferencije i naših aktivnosti, jeste osigurati zaštitu novinarima, ojačati saradnju i unaprijediti u BiH zaštitu ljudskih prava u cijelini", naglasio je u izjavi za medije, prije početka tog skupa.

21.10.25. 06:55

Savez kolumnista | Subašić: Američko "pospremanje Balkana"

Službenik za pitanja osnovnih sloboda u misiji OSCE u BiH Igor Ličina zadužen je za panel posvećen kleveti, jedan od dva panela planirana za današnju konferenciju. U izjavi za medije on je kazao da OSCE ima razrađenu metodologiju za praćenje predmeta klevete, pogotovo krivičnih predmeta klevete koji je rekriminalizovan u bh. entitetu Republika Srpska od ljeta 2023. godine.

Govoreći o iskustvima u praćenju krivičnih predmeta klevete, kaže da nasreću predmeta nema mnogo barem predmeta kad je podignuta optužnica (a to je trenutak od kojeg sistematično prate te predmete) ali ima dosta prijava koje su podnesene pred okružnim tužilaštvima u RS.

"Moja namjera je da u jednoj mjeri predstavim te brojke, ima ih nekoliko stotina. Dobra okolnosti u tome jeste da je značajan broj tih predmeta odbačen već u ranoj fazi, prije podizanja optužnice. Zasad imamo samo jednu potvrđenu optužnicu, nije bio novinar. Naravno, nama su u posebnom fokusu krivične prijave protiv novinara, protiv branitelja ljudskih prava", kazao je.

Kako ističe, OSCE i ostale međunarodne organizacije pogotovo Vijeće Evrope, EU, UN zagovaraju dekriminalizaciju.

"To je Bosna i Hercegovina napravila još davno, bila je prva zemlja u ovom dijelu Evrope koja je dekriminalizovala klevetu još prije više od 20 godina. Tako da smo svi doživjeli povratak krivičnog dijela klevete kao veliki korak unazad.

Obzirom da nisu uspjeli napori da se zaustavi taj korak, mi sa svoje strane možemo da budemo prisutni na svakom suđenju, pogotovo kad se radi o novinarima, braniteljima ljudskih prava, organizaciji civilnog društva, ali i svi ostali. Zato što ovo nije problem samo za medijsku zajednicu. Stav je OSCE-a, svih drugih međunarodnih organizacija, da niko ne treba biti krivično progonjen ili krivično kažnjavan zbog napisane ili izgovorene riječi", naglasio je.

Generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić kaže da većina novinara, naročito u bh. entitetu Republika Srpska unaprijed razmišlja kako će kreirati određene medijske sadržaje i da li način na koji pišu može utjecati na to da se podnese krivična prijava protiv njih kao autora i protiv medija u kojem rade.

"Mislim da bez obzira što nemamo veliki broj krivičnih prijava za klevetu, na osnovu krivičnog zakonika Republike Srpske, postignut je efekt utišavanja novinara u Republici Srpskoj i u drugom dijelu BiH budući da se taj zakon ne odnosi samo na teritorij RS već na cijelu BiH, a i sve države tamo gdje se objavljuju tekstovi koji bi mogli biti procijenjeni kao klevetnički, u skladu sa Krivičnim zakonikom RS", kazala je.

Ističe da bi novinarska zajednica trebalo da iskoristi situaciju u RS, gdje su povučeni brojni zakoni doneseni u periodu od marta 2023. dosad, i razgovarati sa vlastima u RS 'da se povuče i taj sporni član koji tretira klevetu kao krivično djelo'.

Prema njenim riječima, dosad ima oko dvjesto tih krivičnih prijava u RS. Najmanji broj se odnosi na novinare, a najveći broj na aktiviste civilnog društva i političke protivnike i na same građane.

"To jeste veliki broj, to jeste jedna vrsta pritiska, institucionalnog pritiska, ali s druge strane postoji mogućnost da se borimo s tim. Dok god postoji zakonska mogućnost, mi trebamo na tome raditi", kazala je.

Borka Rudić danas je više govorila o građanskim postupcima za klevetu zato što i toga ima mnogo u Bosni i Hercegovini. Trenutno oko 30 slučajeva procesuiraju kroz Liniju za pomoć novinarima, ne samo kod sudova u Bosni i Hercegovini na svim nivoima pravosudne vlasti, već imaju i jednu predstavku za slobodu izražavanja kod Evropskog suda za ljudska prava.

"Problem je što se sad sve to, što se procesuiralo kroz građanske tužbe za klevetu, preselilo na društvene mreže tako da veliki broj političara optužuje novinare za klevetu na društvenim mrežama, bez ikakvih sudskih odluka. Isto tako advokati su sad počeli da prijete novinarima tužbama za klevetu, traže 'skidanje' sadržaja prije nego što je pokrenuta tužba i što je pokrenut sudski postupak tako da se sad traže različite metode vršenja pritiska prije nego što se podnese tužba. Dakle, sad je nama iz Linije za pomoć novinarima, važan i taj predsudski postupak koji je često teži od samog sudskog postupka", kazala je novinarima.

S tim u vezi pohvalila je "neke naše sudije koji rade građanske postupke za klevetu jer se sve više primjenjuje praksa Evropskog suda za ljudska prava".

"I sve više se primjenjuju odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koje omogućavaju zaštitu sloboda izražavanja u javnom interesu i često su te odluke Ustavnog suda vraćanje na ponovni postupak, gdje se slučajevi rješavaju u korist novinara ili odluka da je prekršeno pravo na slobodu izražavanja novinarima tako da se uglavnom ti slučajevi rješavaju u korist slobode izražavanja i samih novinara i medija",  kazala je Rudić.

Vijeće Evrope organizator je Konferencije "Kleveta u Bosni i Hercegovini – Utjecaj na slobodu izražavanja i slobodu medija“, u okviru projekata "Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u Bosni i Hercegovini (PRO-FREX)", koji je dio zajedničkog programa Vijeća Evrope i Evropske unije 'Horizontal Facility za zapadni Balkan i Tursku' te "Jačanje institucionalnih kapaciteta u oblasti slobode izražavanja i informisanja (EFEx)" koji se provodi u okviru Akcionog plana Vijeća Evrope za Bosnu i Hercegovinu (2022-2025) i finansira dobrovoljnim prilogom Švedske putem Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA).