Savez kolumnista | Subašić: Američko "pospremanje Balkana"

Politička drama kojoj svjedočimo, prvenstveno u bh. entitetu Republika Srpska (RS) i Srbiji, tek je prva jasno vidljiva faza američke političke ofanzive na "pospremanju Balkana", koja je pripremana mjesecima. Indiciralo ih je nekoliko poluprikrivenih procesa nakon starta nove Administracije Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a svi su upućivali na fijasko separatističke politike Milorada Dodika, iako se on nadao (?!) Trumpovoj podršci. Sada je vidljiva, iako i dalje traljava, i akcija Evropske unije da, ipak, pogura državu Bosnu u procesu priključenja.

Piše: Edin Subašić, za Radiosarajevo.ba

No, kako sigurno slijede novi potezi SAD i Zapada na raščišćavanju nereda, bitno je razmotriti za nas ključna pitanja u domenu globalne i regionalne geostrategije te sigurnosti.

Da li je osujećen ili u koji stadij je doveden velikosrpski projekat alias "srpski svet"? Kako će politički "salto mortale" u RS-u uticati na kooperativnost entiteta na euroatlantskom putu BiH? Koje su moguće sigurnosne tendencije nakon kolapsa separatističkog koncepta vlasti RS-a? Na koncu, koji su interesi SAD radi kojih su pokrenuli diplomatsku ofanzivu... podrška demokraciji ili sticanje prava na državne resurse?

Trending

Dubravko Barbarić za Radiosarajevo.ba: Želja nam je da se vratimo u Skenderiju, ali...

Signali Dodikovog poraza

Dakle, neuspjeh dugogodišnjeg skupog lobiranja RS-a u Americi bio je prvi znak Dodikovog promašaja u vanjskoj politici. Američke sitne pljuske, koje je Dodik tumačio "zadnjim trzajima ostataka Bidenove ekipe", pojačane su koordiniranim sankcijama ključnih članica Evropske unije (EU) prema Dodiku i RS-u. Sve je s te strane eskaliralo blokadom Dodikove imovine u Sloveniji i istragom o njenom porijeklu.

Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!

Istovremeno, SAD su počele "odvajati" Željku Cvijanović, članicu Predsjedništva BiH na tajne brifinge pa je bilo jasno da se na Dodika ne računa. Sada znamo da Ana Trišić - Babić na putu u SAD nije bila Cvijanovićkin "flaster" (kojoj "Dodik ne vjeruje"), nego američko tipovanje na nju.

19.09.25. 11:01

Savez kolumnista | Edin Subašić: Građanin Izetbegović na novom političkom kursu?

I sarajevski političari moraće je posmatrati kao američki izbor (možda i za pregovarača u EU), a ne kao "Dodikov kadar". Posebno nakon što je State Department podržao njen izbor za v.d. predsjednicu RS.

Dolaskom američkog operativca Johna Ginkela iz Ukrajine na mjesto otpravnika poslova Ambasade SAD u BiH pokrenuo se ubrzani domino efekat. Narodna Skupština Republike Srpske (NSRS) i SNSD najprije su morali (!) prihvatiti odluke Suda BiH i CIK BiH o održavanju vanrednih izbora za predsjednika (čemu su se protivili uz prijetnje intervencijom policije!) da bi se finale kapitulacije separatističke politike odigralo u farsičnoj predstavi SNSD-ovih poslanika u NSRS protekle subote. Od Washingtona su za to simbolično nagrađeni ukidanjem sankcija za četvoro niže rengiranih aparatčika SNSD-a.

Krivična odgovornost ostaje

Da podsjetimo, većinom glasova poslanika NSRS izabrala je Anu Trišić - Babić za v.d. predsjednicu RS do vanrednih izbora. Time je Miloradu Dodiku i formalno prestala funkcija predsjednika.

Zatim su poslanici usvojili Zakon o prestanku važenja šest zakona i 13 zaključaka, kojima su ranije ukinuli važenje niza državnih zakona i nadležnosti državnih institucija. Te zakone NSRS već je poništio Ustavni sud BiH. Sada je to učinila i NSRS što nema nikakav novi pravni efekat, ali je politički priznat poraz aktuelnog rukovodstva RS.

Međutim, krivična odgovornost za ugrožavanje ustavnog poretka ostaje, a istraga koju od 2024. godine po tom pitanju protiv Dodika i "grupe za otcjepljenje" vodi Tužilaštvo BiH se ne zatvara...

Sankcije NIS-u i likvidacija ruskih kampova

Naravno, akcija SAD i Zapada nije ograničena samo na Bosnu. Paralelno sa našim turbulencijama rastao je američko-evropski pritisak na Srbiju, najočiglednije na Naftnu industriju Srbije (NIS) kojoj su poslije više odgađanja nametnute sankcije zbog većinskog udjela ruskog kapitala u kompaniji. Obustavlja se doprema nafte Jadranskim naftovodom do srbijanskih rafinerija čime se Srbija uoči zime uvodi u energetsku krizu.

Istovremeno, srbijanski sigurnosni sistem pod pritiskom zapadne obavještajne zajednice, prvenstveno Interpola i agentura Moldavije, Njemačke, Francuske, Austrije i SAD, primoran je konačno djelovati protiv organizatora ruskih paravojnih kampova u Srbiji i Bosni.

Iako na terenu akcije provode BIA, MUP Srbije i Vojno-bezbednosna agencija (VBA) u suštini je to iznuđena akcija Srbije u cilju obračuna Zapada sa ruskim obavještajno-operativnim instalacijama u Srbiji i RS.

Afera "proruski kampovi" isplivala je augustu kada je u Moldaviji uhapšeno više osoba zbog sumnje u povezanost s ruskim kampovima nadomak Banje Luke! Najmanje za četvoricu dokumentirano je da su kod Banje Luke bili akteri kurseva za ekstremiste iz Moldavije.

Istovremeno, isti kampovi postojali su u okolini Loznice i Banje Koviljače gdje je više od 150 Moldavaca i Rumuna proruske orijentacije, od jula do septembra, podučavano vještinama destabilizacije moldavskog društva u kritičnom predizbornom periodu.

Pritisnuti dokazima stranih agentura srbijanski organi su (25.9.) uhapsili dvojicu državljana Srbije osumnjičenih za finansiranje i organiziranje paravojnih kampova, gdje su obuku držali također ruski instruktori.

(Inače, na izborima 29.9. u Moldaviji je uprkos ruskom uplitanju pobjedila proevropska stranka predsjednice Maje Sandu.)

Nadalje, u istoj sigurnosnoj ofanzivi srbijanske snage su (29. 9.) pohapsile 11 osoba radi učešća u obuci srbijanskih mladića za akcije Francuskoj i Njemačkoj (!) čiji sadržaj bi bio: rasističke, antisemitske i antiislamske provokacije, širenje ideja mržnje te nasilje prema određenim društvenim i vjerskim zajednicama!

I opet su glavni akteri bili - Rusi. Ove akcije bitne su i za Bosnu iz više razloga.

Dokazan ruski maligni uticaj

Najprije, potvrđene su ranije sumnje o ruskim kampovima i u BiH što razobličava prorusku poziciju vlasti RS, a posebno njihovog sigurnosnog segmenta.

Polaznici ruskih kampova bili su prijetnja stabilnosti i u Bosni, ali je njihovim razotkrivanjem i obavještajnim pokrivanjem od zapadnih službi taj rizik sada znatno smanjen. Također, otvara se novi prostor za razmjenu obavještajnih podataka bh. agencija sa zapadnim službama o ovom obliku prijetnje - sada bez opstrukcije iz RS - gdje obzirom na neupitnu potvrdu postojanja kampova nisu u prilici više ništa negirati.

Dakle, sa velikom sigurnošću može se procijeniti da reteriranjem separatističke politike drastično opada i rizik od izbijanja incidenata i ozbiljnijih konflikata. Praktično, bilo čije agresivno djelovanje bez političke podloge postaje besmisleno.

Regionalno, i Srbija je ovim akcijama priznala rusko prisustvo i destruktivni karakter tih kampova, a akcijom protiv njih morala se staviti na stranu međunarodnog prava i zaštite zapadnih interesa. Time je Srbija sebi smanjila kredibilitet u odnosu na Moskvu što je svakako poentiranje evropskih saveznika na planu suzbijanja malignog ruskog uticaja.

"Srpski svet" i kantonizacija BiH?

Nadalje, iz opisane pozicije Srbije i RS proističe da će na izvjesno vrijeme biti zaustavljene aktivnosti na realizaciji ciljeva velikosrpskog projekta, jer međunarodne okolnosti ne pogoduju takvoj politici. No, znajući sa kakvom ozbiljnošću institucije Srbije rade na tome već više od 150 godina, ovdje se radi samo o zamrzavanju projekta na dostignutoj razini do „povoljnijih uvjeta". Prevencija nekog novog ataka na Bosnu mora biti ubrzavanje euro-atlantskog procesa.

Indikativno je da se Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije nije oglasio o debaklu u NSRS te da je vrlo šturo dao podršku Ani Trišić - Babić. Ali zato je Aleksandar Vulin, bivši ministar i direktor BIA-e te senator RS rezignirano ustvrdio da "...ukus poraza dugo neće moći da nestane", te da očekuje „da vlast u RS Srbima pošteno prizna da je politika borbe za očuvanje dejtonskog položaja RS-a doživela težak poraz."

Vulin je osim toga natuknuo i informaciju iz svojih izvora o daljem razvoju događaja:
"Najave koje se daju na krilima srpskog poraza da će se BiH urediti po kantonalnom modelu po svojoj celoj teritoriji plaše i uznemiravaju," kaže Vulin.

Na redu su interesi...

Ovdje se već otvara tema zapadnih, posebno američkih ambicija i interesa na Balkanu, kako u Bosni tako i u Srbiji. Vrlo jasan prioritet Zapada je konačno suzbijanje ruskog uticaja na Balkanu i logična taktika je eliminacija obavještajno-operativnih uporišta i političkih pristalica Moskve. Upravo to se sada događa.

Nadalje, čitava operacija od opozicije u RS već je protumačena kao "američka nagodba." Navodno, Washington će odraditi da Dodik sasvim ode iz politike, ali će mu ostaviti izlaznu strategiju - da se izvuče "jeftino" bez ozbiljnog procesuiranja za kriminal i protivustavno djelovanje. Bez njega i sa nekom pitomijom garniturom iz RS država Bosna bi bila vraćena u puno funkcionalno stanje za nastavak integrativnih procesa.

SAD bi to garantirale, a zauzvrat bi imale povlašten položaj kod ugovaranja projekata vezanih za eksploataciju resursa, tvrde iz opozicije RS.

Za sve pravce razvoja situacije već ima indikatora. Tumačenje Suda BiH da "Dodik ne može biti ni šef stranke" stvara mu alibi i pravni osnov da se sasvim povuče iz politike.

Doduše, sve to podsjeća na sporazum Holbrookea sa Karadžićem:

"Povuci se, nećemo te dirati..." A američke pohvale NSRS-u za izvršenje datih naloga daju naslutiti ekonomske aspekte.

"SAD pozdravljaju akciju NSRS koja potvrđuje stabilnost u BiH i otvara put ka konstruktivnom partnerstvu sa SAD-om zasnovanom na zajedničkim interesima i ekonomskom prosperitetu," kaže se u saopštenju State Departmenta.

Ako neko uskoro pomene litij, onda je to - to...

Bez procjenjivanja obima vanjskopolitičkih zasluga naprimjer „Trojke" za Dodikov pad, činjenica da se dogodio u njihovom mandatu svakako će uticati na rast njihovog rejtinga i politički potencijal.
U svakom slučaju probosanske snage morale bi iskoristiti ovu deeskalaciju krize kreiranu američkim presijecanjem čvora i preuzeti inicijativu na svim poljima, posebno u procesima euro-atlantskih integracija, reformi pravosuđa i kreiranju novog državnotvornog koncepta za period nakon ovog Daytonskog...

*Autor je umirovljeni brigadir Vojne obavještajno-sigurnosne službe OS BiH, magistar politologije u oblasti međunarodnih odnosa i vojno-politički analitičar u projektima koji se bave sigurnosnim pitanjima

***

Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba.