Održan skup o bosanskom jeziku: Negiranje je težak oblik kršenja ljudskih prava

Poštivanje upotrebe maternjeg jezika i poštivanje njegova imena u službenoj upotrebi jeste jedna od prioritetnih ustavnih obaveza u državi Bosni i Hercegovini i svako drukčije ponašanje predstavlja bahato i anticivilizacijsko ugrožavanje elementarnih ljudskih prava i sloboda, navodi se u saopćenju kabineta potpredsjednika bh. entiteta RS Ramiza Salkića povodom Evropskog dana jezika koji se obilježava 26. septembra.

U Banjoj Luci je 23. septembra održana naučna konferencija ”Bosanski jezik i tradicija pismenosti”, čiji su organizatori bili kabinet potpredsjednika bh. entiteta RS Ramiza Salkića, Bošnjačka zajednica kulture ”Preporod“ Sarajevo i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu.

Učesnici konferencije Bosanski jezik i tradicija pismenosti polazeći od prirodnog prava na tradiciju i naučnu istinu, oslanjajući se na međunarodne povelje o ljudskim pravima koje garantiraju svakoj osobi i zajednici pravo na maternji jezik, temeljeći pravo ravnopravnosti svih učenika u sistemu obrazovanja na Ustavu Bosne i Hercegovine i važećem zakonodavstvu, znajući da je problem osporavanja upotrebe bosanskog jezika političko a nipošto naučno pitanje, uvjereni da su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države, putem svojih organa, odlučni osigurati provođenje Ustava, proizašlog iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, zasnivajući svoj rad na tradiciji bosanskog jezika, njegovoj historiji i političko-pravnoj utemeljenosti donijeli su, upravo na Evropski dan jezika (26. septembra), kojim se i u političkom smislu daje značaj promoviranjem evropskih vrijednosti demokracije u smislu vrednovanja svih jezika i kultura niz zaključaka.

Jedan od njih je i da je negiranje prava na maternji jezik težak oblik kršenja ljudskih prava i sloboda.

“U skladu s bosanskohercegovačkim zakonodavstvom i Ustavom Bosne i Hercegovine, te Evropskom poveljom o ljudskim pravima i slobodama, zahtijevamo od državnih organa na svim nivoima, da poduzmu mjere sankcionisanja svih pojedinaca i institucija koje krše ljudska prava i slobode. U protivnom, smatrat ćemo odgovornim domaće i međunarodne institucije i organizacije da gotovo svjesno sudjeluju u kršenju elementarnih ljudskih prava i sloboda“, navodi se u saopćenju.

Učesnici konferencije smatraju da svi politički subjekti koji sudjeluju u aktivnostima kršenja prava na maternji jezik moraju biti sankcionirani od strane OSCE-a i OHR-a.

”Također se zalažemo za preispitivanje mogućnosti njihova učešća u izbornom procesu. OSCE i OHR imaju obavezu osigurati demokratski ambijent u izbornom procesu, a širenje mržnje, uskraćivanje ljudskih prava i zabrana maternjeg jezika, nisu demokratski ambijent u kojem je moguće provesti izbore. Smatramo da je takvo djelovanje političkih subjekata i pojedinaca usmjereno direktno ka cilju izazivanja netrpeljivosti i radikalizairanja odnosa u bh. društvu”, navode učesnici.

Podsjetili su kako bosanski jezik jeste naučna, komunikacijska, kulturna, historijska i ustavna kategorija.

”Bosanski jezik je znanstveno-historijska činjenica koliko su to i svi drugi južnoslavenski, evropski i svjetski jezici; o njegovu imenu i njegovoj pripadnosti svojim govornicima ne može biti nikakvih rasprava, nikakvih političkih ili kojih drugih nagodbi. Poštivanje upotrebe maternjeg jezika i poštivanje njegova imena u službenoj upotrebi jeste jedna od prioritetnih ustavnih obaveza u državi Bosni i Hercegovini; svako drukčije ponašanje predstavlja bahato i anticivilizacijsko ugrožavanje elementarnih ljudskih prava i sloboda. Upotreba bosanskog jezika zasniva se na pravu njegovih govornika da se službeno koriste ovim jezikom u javnom, obrazovnom, zakonodavnom i drugim poljima društvenog djelovanja“, navodi se u zaključcima.

Održavanje konferencije u Banjoj Luci je ustanovljena praksa koja se 23. septembra 2020. godine održala treći put, te predstavlja korak u pripremi i organiziranju sličnih naučnih skupova koji će, u cilju promoviranja bosanskog jezika, u narednom periodu biti organizirani u bh. entitetu RS.

Ona je doprinos razvijanju dijaloga bh. akademske zajednice s političkim subjektima o bosanskom jeziku, njegovu povijesnom trajanju i poziciji u savremenom trenutku uz insistiranje na pravu službene upotrebe ovog jezika.

”Održavanje Konferencije u Banjoj Luci, početak je jedne nove prakse, najava za redovne naučne skupove o bosanskom jeziku, koji će se organizirati u gradovima Bosne i Hercegovine, u oba bh. entiteta, te koji imaju za cilj okupiti katedre bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, profesore i pedagoge bosanskog jezika u školstvu (osnovne škole, srednje škole, fakulteti), književnike, novinare, i druge subjekte u procesu očuvanja, upotrebe i zaštite bosanskoga jezika“, navodi se u saopćenju.

Konferencija Bosanski jezik i tradicija pismenosti ohrabruje nastojanja vođena stajalištem da se na prostoru Bosne i Hercegovine i Balkana maternjem jeziku mora prilaziti s više međusobnog razumijevanja i uvažavanja a s manje pravno-političke osionosti kroz obrazovanje i druge vidove svakidašnje jezičke prakse.

Pojasnili su i kako ova konferencija predstavlja poziv političkim predstavnicima koji se zalažu za demokraciju da više snage i truda ulože upravo u domen jezičkih prava i jezičke tolerancije, a napose na pravo upotrebe bosanskog jezika ne samo u bh. entitetu RS, već i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini. Posebno je važno otvaranje dijaloga sa političkim predstavnicima koji u javnim institucijama zastupaju interese Bošnjaka po pitanju bosanskoga jezika.