Deutsche Welle: Određuju li stranci izbornu volju bh. građana?

Još od prvih poslijeratnih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH) 1996. godine znalo se da velike sile posredstvom svojih ambasada i međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH (OHR – Ured visokog predstavnika, OSCE – Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju i dr.) mogu uticati na rejting pojedinih političara.

Tada je OHR imao neprikosnovenu podšku svih članica Upravnog odbora vijeća za provedbu mira (PIC) pa se odluke o "uklanjanju" pojedinih političara sa javnih funkcija, ali i izbornih lista, nisu dovodile u pitanje.

Međunarodna zajednica u BiH, posebno države članice PIC-a, uvijek su imali svoje favorite među političkim akterima, smatra profesorica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu dr. Nedžma Džananović. Ona podsjeća na konkretne rezultate diplomatskih napora iz prošlosti, poput „dovođenja Milorada Dodika s dva poslanika u Narodnoj skupštini RS na čelo vlade RS-a“.

Trending

Vozila u institucijama BiH: Koliko godina bi prosječan građanin trebao štedjeti za takav automobil?

Dodik je tada došao na vlast kao „umjereni političar“ koji je trebao pomoći u implementaciji Daytonskog sporazuma, ali je zbog nacionalističke retorike još od 2006. godine i stalnih prijetnji raspadom BiH danas pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.

08.08.22. 15:15

Europski mediji: Putin i njegove palikuće, iza Dodika i Čovića stoji Moskva

Bosanskohercegovački izbori u globalnim okvirima

Milorad Dodik je danas, kako to za DW kaže sociolog Slavo Kukić, "spreman iskoristiti odnos građana RS-a prema Rusiji", kako bi i u jeku ukrajinske krize pridobio što više glasova na predstojećim općim izborima. Zauzvrat, ruski predsjednik Vladimir Putin, prema tvrdnjama vojno-političkog analitičara Nedžada Ahatovića „preko Dodika i njegove priče o raspadu BiH želi destabilizirati zapadnobalkansko područje koje Zapad smatra svojom interesnom sferom“. „Zato se može reći da je Dodik 'Putinov' igrač u ovom izbornom ciklusu u BiH“, kaže Ahatović.

Sociolog Kukić vjeruje da birači u BiH, a ne velike sile treba da određuju ko će u ovoj zemlji vladati naredne četiri godine. Ipak, upozorava na moguću zloupotrebu već spomenutih „emocionalnih veza“ kako bi se pridobilo biračko tijelo. "Najznačajniji dio građana RS-a je religijski, ali i na druge načine tradicionalno naklonjen Rusiji. Utoliko posjete najvišim dužnosnicima ove zemlje, pa i nedavni petominutni susret Milorada Dodika i Vladimira Putina u Moskvi, mogu biti faktor opredjeljenja na izborima“, kaže Kukić.

Novi „igrači“ kao produžena Putinova ruka

Sličan je slučaj i u odnosu dijela bošnjačke populacije prema Turskoj i predsjedniku Redžepu Taipu Erdoganu koji je nedavno boravio u BiH, napominje sagovornik DW-a, iako se, kako smatra, političke poruke Izetbegovića i Dodika o budućnosti BiH ne mogu poistovjetiti. „Bakiru Izetbegoviću je manje važno hoće li Turska investirati ovdje ili u Srbiju, ali mu je neizmjerno važno hoće li mu u jeku predizborne kampanje dati podršku. Jer, podrška njemu je signal bošnjačkoj populaciji da je Izetbegović izbor kojeg i sami trebaju podržati“, kaže Kukić.

https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/secesionista-dodik-strahuje-od-najgoreg-scenarija-u-moskvi-ni-vucic-mu-vise-nece-moci-pomoci/469492

Nakon što je predsjednik Mađarske Viktor Orban u više navrata tokom susreta sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i liderom bosanskih Srba Miloradom Dodikom tokom izborne godine naznačio da u BiH podržava Dodikovu politiku, postalo je jasno da se u zapadnobalkanske političke igre uključuje još faktora. Sve je više onih koji se „petljaju“ oko zapadnog Balkana i BiH, kaže osnivač i vlasnik portala POLITICKI.BA Sead Numanović. „Nakon Rusije, Turske, Kine, država Golfskog zaljeva, sada se pojavljuje i Mađarska. Istina, ona je samo produžena ruka Rusije. Istovremeno imamo desetak specijalnih predstavnika i izaslanika Zapada za zapadni Balkan. Dakle, sve je na mjestu za potpuni haos“, kaže Numanović.

Važan je jednak odnos prema svima

On se nada da Zapad želi mir i napredak zapadnom Balkanu, iako nove generacije zapadnih političara „sve manje razumiju balkanske političare“. „Zato se nadam da dobronamjerni Zapad, zbog nemogućnosti da sagleda suštinu krize u BiH i okruženju, neće uzrokovati još jedan belaj u Evropi. Nemam racionalnog objašnjenja za brojne propuste Zapada, ali i drugih sila, proteklih nekoliko godina na Balkanu“, kaže Numanović.

16.09.22. 08:20

Guardian: U BiH nacionalističke tenzije prijete da rasture zemlju, desničari primaju rusku pomoć

„Meni je u ovom periodu upadljiva šutnja diplomatskih predstavnika i nastojanje da se ispoštuje ekvidistanca (jednak odnos). Vjerujem i da će reakcije diplomata nakon izbora biti vrlo umjerene“, ističe profesorica Nedžma Džananović. Ona smatra da će se međunarodna zajednica poslije 2. oktobra intenzivnije uključiti u pregovore o uspostavi vlasti i reformske procese, za šta je potrebna dobra saradnja i komunikacija sa svima. „Preduvjeti za to stvaraju se i tokom predizborne kampanje. Za diplomate to znači uzdržavanje od komentara koji bi se mogli protumačiti kao podrška ili svrstavanje uz nekog od političkih aktera", ističe Nedžma Džananović. Napominje da, za razliku od diplomata, političari ne skrivaju svoje političke simpatije, ideološka savezništva ili lična prijateljstva, ali upozorava da takva podrška „nije besplatna“ i da iza nje postoji jasna politička agenda.

Svako gleda svoje interese

I direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja potvrđuje da su se strane države „uvijek miješale u politički život BiH sa svojim favoritima“, pa i tokom izbornih ciklusa. „Uglavnom su u tome prednjačile zapadne zemlje i to je trajalo do jačanja geopolitičke pozicije Rusije i Turske“, kaže Šolaja za DW.  Ta je podrška često bila javna, a povremeno je usmjeravana i kroz razne fondove, što je u dosadašnjim izbornim ciklusima uticalo i na volju birača u BiH. „Stranci danas preko svojih ambasada i međunarodnih organizacija putem neposrednih kontakata sa političarima u BiH utiču na političke prilike u ovoj zemlji kako bi ostvarile što više svojih interesa“, kaže Šolaja.

Opći Izbori u BiH bit će održani 2. oktobra 2022. godine, uprkos nedorečenostima Izbornog zakona i činjenici da se već godinama ne implementiraju presude Evropskog suda za ljudska prava koje bi trebale regulirati izborna prava manjina, prenosi DW.