Obilježena 29. godišnjica zatvaranje 'heliodroma': 'Svaki logoraš ovaj dan doživljava emotivno'

Udruženje logoraša Mostar obilježilo je u nedjelju 29. godišnjicu zatvaranja logora HRHB na prostoru 'heliodroma' u mostarskom naselju Rodoč.

Za razliku od ranijih godina, logoraši su na mjestu svog nekadašnjeg mučilišta, imali priliku položiti cvijeće i prisjetit se svih strahota koje su proživjeli.

Emir Hajdarević, predsjednik Udruženja logoraša Mostar koji je u logorima HZHB Heliodrom, Dretelj, Vojno i Sovići proveo 309 dana, kazao je u izjavi za medije kako se na današnji dan obilježava početak raspuštanja logora na ovim prostorima.

Trending

Nova nesreća broda u Hrvatskoj

Pritom je napomenuo kako je kroz spomenuti logor, prema trenutno raspoloživim podacima, prošlo preko 10.000 ljudi iz Mostara i ostalih dijelova BiH.

Također, prema podacima logoraša, 54 osobe se vode kao stradale u ovom logoru, tačnije one su ili ubijene na prvim linijama ratišta ili u logorima.

"Svaki logoraš ovaj dan doživljava emotivno, jer smatramo da je to ponovno rađanje, ponovno doživljavanje slobode. Morate znati da je ova žica kroz koju smo prošli, granica slobode i kad gledate prema žici vidite tu granicu, i to je najveća moguća kazna za čovjeka koji provodi vrijeme u logoru, ali bez ikakve osude i valjanog zakonskog razloga da bude zadržan tu", kazao je Hajdarević.

Amer Đulić, predsjednik logoraša Stolac, inače i maloljetni zatvorenik logora 'heliodrom', koji je prije dolaska u taj logor boravio u njih tri - Koštana bolnica, Dretelj i Gabela, kazao je kako je u logorima proveo 233 dana.

"Ovaj je logor bio poseban po tome što se svakodnevno ginulo i odvodilo ljude koji se nisu vraćali. Često je bilo situacija da odavde krenu tri kamiona, a da se vrati samo jedan. Jedan dio ljudi pogine, jedan bude ranjen, jedan pobjegne i slično. Jednostavno, vrlo mali broj ljudi bi se vraćao", naglasio je Đulić.

Rekao je i to da je tada, kao i svako drugo dijete, imao samo jedan san, a to je da cijeli dan provede u igri, no njegova je stvarnost bila drugačija i umjesto u igri sa svojim vršnjacima, on je svoju punoljetnost proveo u logoru, sanjajući o slobodi.

Pored toga, naglasio je da je cilj logoraša da na ovom mjestu postave spomen-ploču u znak siječanja na sve ono što se na 'heliodromu' događalo u proteklom razdoblju.

"Prošlo je 29 godina od dana kada je počeo proces zatvaranja logora, a da mi logoraši nemamo pravo da obilježimo mjesta svoga stradanja. Smatramo da je došao kraj tim neljudskim i necivilizacijskim metodama izvrtanja povijesnih činjenica koje su presuđene na Međunarodnom sudu u Haagu i domaćim sudovima, te je krajnje vrijeme da se ovakva mjesta u cijeloj Bosni i Hercegovini obilježe kako bi bila opomena generacijama koje dolaze iza nas", naveli su ranije u svom saopćenju iz Udruženja logoraša Mostar.