Novalić: Vlada provela dvije trećina mjera iz Reformske agende

Nakon što su se u javnosti pojavili različiti podaci o kretanju broja zaposlenih, kao i tvrdnje da taj broj raste zbog odlaska građana iz BiH federalni premijer Fadil Novalić u razgovoru za Fenu pojašnjava kako ne postoje različiti podaci, već dva administrativna izvora podataka – Poreska uprava i Zavod za statistiku.

"Pratimo oba izvora, ali smatramo da je Poreska uprava daleko bolji izvor za praćenje zaposlenosti jer za razliku od Zavoda obuhvata sve zaposlene i „kasni“ samo 8 dana od momenta zapošljavanja. Zavod za statistiku ima posebnu metodologiju i ne sadrži podake o subjektima koji imaju manje od 5 zaposlenih. Zato se pojavljuje razlike u broju zaposlenih po ova dva izvora. Po podacima iz Poreske uprave na dan 30.09.2017. broj zaposlenih iznosi 512.336 što predstavlja porast 35.960 odnosno 7.5% u odnosu na početak mandata ove Vlade", rekao je Novalić.

Nije želio komentirati navode pojedinih analitičara, koji nastoje pobiti tačnost ovih podataka, mogu ih samo pozvati da nam prezentiraju svoje brojke i izvore.

"Ne znam koji bi se izvor podataka mogao smatrati pouzdanijim od podataka Poreske uprave, tu tačno možete vidjeti imenom, prezimenom i matičnim brojem ko su ti novozaposleni i gdje rade. Takođe, tumačenja da na ovaj broj uticaj ima odlazak građana iz BiH je apsolutno pogrešan. Ponavljam, govorimo o apsolutnim brojevima osoba koje su prijavljene u Poreskoj upravi kao zaposlene. Odlazak iz BiH, i odjava sa Zavoda za zapošljavanje, mogu imati jedino uticaj na smanjenje nezaposlenosti, nikako na povećanje broja zaposlenih", stiče Novalić.

Vezano za najavljene proteste penzionera, a odgovarajući na pitanje kada se zapravo može očekivati poboljšanje njihovog statusa, obzirom da nije bilo povećanja penzija, premijer navodi da je prvenstveni cilj ove Vlade bila stabilizacija penzionog fonda i redovne isplate penzija.

"Podsjećam vas da se penzije redovno isplaćuju, da nema kašnjenja, što je u ranijim mandatima praktično bilo uobičajeno. Sa 30.09.2017. ukupan broj penzionera u FBiH je 410.900, odnosno u mandatu ove Vlade je povećan za 20.877 zbog primjene povoljnijih uslova za penzionisanje. Bitno je naglasiti da se deficit Fonda PIO kontinuirano smanjuje i sa zatečenih 220 miliona KM, smanjen je na oko 150 miliona KM, te je različitim mjerama postignuta redovnost isplate penzija. Tačno je da nije bilo povećanja penzija, ali moramo biti i realni, bez prethodne sanacije deficita Fonda PIO, to bi bilo krajnje neodgovorno. Ono što preostaje je reforma i zakon koji će urediti ova prava. Za sutra je najavljena sjednica Vlade FBiH koja na dnevnom redu ima samo ovu tačku", kaže premijer.

Upitan što je Vlada učinila na poboljšanju poslovnog okruženja, rasterećenju privrede, smanjenju javne potrošnje, sive ekonomije, rastu plata, poticaju izvoza te rastu stranih investicija Novalić ističe da je rasterećenje privrede jedan je od osnovnih zadataka Vlade.

"Poznato vam je da je set reformskih zakona u proceduri, a kojim se smanjuje opterećenje rada sa 67.5% na 49,8%. Vlada je svoj dio posla odradila, mogu samo ponovo da apelujem na zakonodavnu vlast da ubrza procese. Navest ću vam podatke koji ilustruju poboljšanja u svim ovim oblastima: samo u zadnje dvije godine bilježimo rast prosječne plate za 5%, što nije beznačajno u datim uslovima, pokrivenost uvoza izvozom je u zadnje četiri godine je povećana sa 55,8% na 58,3%, broj zaposlenih u administraciji je manji za 1%, urađen je plan borbe protiv sive ekonomije i usaglašen čak i na entitetskom nivou. Spomenuo bih i dug javnih preduzeća, to je značajan problem, koji se gomilao u zadnjih 20 godina. Uz pomoć Svjetske banke radimo na izradi strategije i metodologije za rješavanje ovog pitanja, uključujući i zakonska rješenja. Bitno je naglasiti da su po prvi put javna preduzeća kao što su Željeznice FBiH i rudnici počeli plaćati obaveze, tako da je zaustavljen rast ovog duga. Kada su u pitanju investicije, evidentno je da najveći dio investiranja zapravo dolazi od domaćih investitora, jer su nam generalno strane investicije na BiH nivou u padu. Ne ide sve brzinom kojom bi željeli, ali moramo biti i realni. Rješavamo pitanja koja su se gomilala preko 20 godina, nema laganih i instant rješenja", kaže Novalić.

Na upit da li je Federacija BiH prezadužena, kao što se tvrdi te da li su građani prezaduženi i kako to utiče na životni standard i koliko zapravo prihoda budžeta odlazi na otplatu dugova, premijer Novalić odgovara da podaci govore drugačije.

"Javni dug u odnosu na BDP ima opadajući trend tokom mandata ove Vlade. Podaci o dugu i zaduživanju su javno dostupni i lako ih je provjeriti na web stranici Ministarstva finansija. Udio javnog duga u BDP u trenutku formiranja sadašnje Vlade FBiH 35,25%, a na kraju drugog kvartala je 30,15 %. BDP-u. Porast kreditne aktivnosti pravnih i fizičkih lica ekonomski je logična posljedica porasta BDP-a i porasta plata u FBiH. Poznato je kako funkcioniše bankarski sektor kada je u pitanju odobravanje kredita, tako da to ne treba posebno komentarisati. Otprilike jedna trećina budžeta namjenjena je otplati dugova. Na kraju trećeg kvartala 2017 ukupan dug Federacije BiH, koji uključuje vanjski i unutarnji dug, iznosi nešto manje od oko 5.8 milijardi KM, što predstavlja smanjenje za skoro 250 miliona KM, od početka mandata ", navodi premijer.

U posljednjih par mjeseci praktično je došlo do potpunog zastoja u reformskim procesima, često se može čuti i da je praktično Reformska agenda kolokvijalno rečeno „mrtva“. Takođe, navodi se da nam je pogoršan kreditni rejting, rejting kod Svjetske banke, Svjetskog ekonomskog foruma... Međutim, premijer Novalić ističe kako se s tim apsolutno ne bi složio.

"Naime, kada je u pitanju Vlada FBiH, skoro dvije trećine (64%) svih predviđenih mjera i aktivnosti su izvršene. Moramo biti iskreni i reći da niko nije očekivao da će u ovako kompleksnom ustroju FBiH sve ići jednostavno i bez ikakvih prepreka. Svako treba raditi svoj dio posla, mi smo svoj dio odradili i nastavljamo dalje. Kreditni rejting je stabilan, iako bi željeli da je poboljšan. U rangranju kod Svjetske banke, rang zavisi od niza faktora, ali ono što je najbitnije je pratiti je udaljenost od granice najboljih. Mi svake godine bilježimo pozitivne pomake, ali postoje zemlje koje imaju jednostavnije okruženje i mogu brže provoditi reforme, tako da nam tehnički rang pada, iako se naša udaljenost od najboljih, takozvana distance-to-frontier stalno poboljšava. Usvajanje reformskih zakona koji su već prošli Vladu, sada od strane parlamenta, značajno će poboljšati ocjenu BiH. Morate znati da je specifična metodologija ocjenjivanja i da je čak i u provođenju rangiranja i Svjetskoj banci i Svjetskom ekonomskom forumu teško odrediti rang, jer se rangira na nivou države, a reforme se provode na entitetskom, a često i na kantonalnim i opštinskim nivoima", zaključuje premijer Fadil Novalić.