Nn

Radiosarajevo.ba
Nn
Načelo supsidijarnosti – Nadnacionalnost – Nadziranje primjene prava Zajednice – Najbolja praksa – Najudaljenije regije – Najuži krug – NATO

Načelo supsidijarnosti
Načelom supsidijarnosti treba osigurati da se odluke donose koliko je najbliže moguće svakom građaninu kao i da se provode stalne provjere opravdanosti poduzimanja aktivnosti na razini Zajednice u svjetlu mogućnosti koje postoje na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Drugim riječima, Unija neće poduzimati djelovanja (osim u područjima koja su njezina isključiva nadležnost) ako je istu aktivnost moguće provesti učinkovitije na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini.

Nadnacionalnost

U Evropskoj uniji ovim se pojmom (principom) označava pravo organa EU da, u ugovorom utvrđenim područjima, donosi odluke koje direktno obavezuju sve članice Unije, neovisno o njihovim nacionalnim zakonodavstvima. Takve se odluke donose precizno utvrđenim postupkom. Još Rimskim ugovorom je utvrđeno koje se odluke donose većinom glasova, kvalificiranom većinom ili konsenzusom (jednoglasno). Također, tačno je utvrđeno koji su organi ovlašteni za donošenje pojedinih odluka. Ovo je načelo prisutno u djelovanju i drugih međunarodnih organizacija i često je kombinirano s nekim drugim načelima, pretežno s načelom jednakog ili nejednakog predstavljanja, kao i s načelom supsidijarnosti.

Nadziranje primjene prava Zajednice
Zadatak nadziranja primjene prava Zajednice pripada Evropskoj komisiji kao čuvaru Ugovora. Ono je izraz činjenice da se Evropska unija temelji na vladavini prava i ima za cilj osigurati da se pravo poštuje i doista primjenjuje u i od strane država članica. U provođenju svoje funkcije nadziranja, Komisija pazi da zaštiti ulogu koja je u tom području također dodijeljena nacionalnim vlastima, posebice sudovima. Nadziranje primjene prava može zadobiti sljedeće oblike: pokretanje prekršajnih postupaka nakon pritužbi ili kada su otkriveni slučajevi u uobičajenom toku događaja; sudski postupak protiv drugih institucija; provjera da li je pomoć koju je dala država članica zakonita (vidi: Državna pomoć); provjera da li se poštuju načela koja zabranjuju odreene vrste sporazuma, odluka i usklađene prakse i zloupotreba vladajućeg položaja. Godišnji izvještaji Komisije o primjeni prava Zajednice su izraz želje za transparentnošću prilikom postupanja ne samo s pritužbama, već i s građanima i članovima parlamenta.

Najbolja praksa
Način za unapređenje politika EU jest upoznavanje s načinima na koje druge zemlje članice djeluju uspješno u određenim područjima. Unija sama ili države članice mogu prihvatiti dokazano najbolju praksu, prilagođavajući je svojim nacionalnim ili lokalnim okolnostima.

Najudaljenije regije

Postoji sedam „najudaljenijih regija“: Guadalupa, Francuska Gvajana, Martinik, Reunion (četiri francuska prekomorska departmana), Azori, Kanarski otoci i Madeira. Oni su podložni Deklaraciji dodanoj Ugovoru. Deklaracija priznaje da te regije trpe veliku strukturalnu zaostalost i tvrdi da iako se automatski primjenjuju odredbe Ugovora o EZ-u i sekundarno zakonodavstvo, ipak je moguće usvojiti specifične mjere kako bi im se pomoglo, sve dok postoji stvarna i objektivna potreba za takvim mjerama kako bi se promovirao njihov ekonomski i socijalni razvoj. Ugovorom iz Amsterdama omogućilo da Vijeće, koje djeluje kvalificiranom većinom, usvaja specifične odluke koje navode uvjete za primjenu Ugovora, uključujući i zajedničke politike, na najudaljenije regije. Čineći to, Vijeće mora osigurati da se ne narušavaju integritet i koherentnost pravnog poretka u Zajednici.

Najuži krug

Odnosi se na malu grupu zemalja koje su sposobne i voljne stupiti u blisku suradnju jedna s drugom. Ova se koncepcija treba sagledati u širem kontekstu fleksibilnosti, u kojem se na diferenciranu integraciju gleda kao na nešto što je zaštićeno institucionalnim okvirom Unije kako bi se spriječilo stvaranje najužih krugova izvan tog okvira (kao što je bio slučaj sa Schengenskom zonom).

NATO
NATO (North Atlantic Treaty Organization) je Organizacija sjevernoatlantskog ugovora (ili Sjevernoatlantski savez) osnovana je 1949. i ima sjedište u Briselu, a čini ga 26 članica, a sve države članice EU osim Austrije, Finske, Švedske i Irske su članice Unije. Pored zemalja EU, članice NATO-a su SAD, Kanada, Turska, Island i Holandija. Do kraja 2009. godine Hrvatska i Albanija će postati članicama NATO-a. Politika Unije poštuje obveze koje određene države članice imaju zbog svojeg članstva u NATO-u, te je kompatibilna sa zajedničkom politikom sigurnosti i odbrane dogovorenom u NATO-u. Deklaracija o Zapadnoevropskoj uniji (Western European Union – WEU) koja je dodana Ugovoru o EU-u razjašnjava buduće odnose između NATO-a i WEU-a koji služi kao odbrambena ruka Unije i način ojačavanja Evropskog stupa u Atlantskom savezu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije