Nepal, Indija i Kina prednjače: BiH sve više zapošljava strance, evo šta kaze godišnja statistika

Prema podacima iz godišnjeg izvještaja o zapošljavanju stranaca u BiH, udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti ostao je minimalan i u 2024. godini — svega 0,7 %, što je blagi rast, ali i dalje zanemariv utjecaj na tržište rada.

Vijeće ministara je dodijelilo ukupno 6. 073 radne dozvole za prošlu godinu (2 .450 za produženje, a 3. 623 za novo zapošljavanje), što premašuje broj izdanih — 5. 798 dozvola, što je rast od 26,4 % u odnosu na 2023. (4 586 dozvola).

Od ukupno izdanih dozvola, 3. 422 su bile dio godišnje kvote, dok je 2. 376 izdano van nje, prema izuzetim kategorijama: visokostručnjacima, sportistima, svima s međunarodnim sporazumima, itd. Iskorištenost kvote iznosila je 56 %: u FBiH 42 %, u RS 98 %, a u Brčko distriktu 64 %.

Trending

Odbijen zahtjev osuđenog zločinca Ratka Mladić za prijevremeno puštanje na slobodu

Najviše dozvola dobili su radnici iz Turske, Nepala, Srbije, Indije i Bangladeša, pri čemu je najbrži rast zabilježen za državljane Indije, Nepala i Kine. Po stručnosti, polukvalificirani radnici zauzimaju prvo mjesto (27,8 %), zatim visokoobrazovani (22,3 %), a srednjoškolci (21,7 %). Građevinarstvo prednjači s 22,5 % dozvola, slijedi prerađivačka industrija (14,6 %) i uslužne djelatnosti (12,2 %).

Zanimljivo je i to da žene učestvuju sa 14 % u izdatim dozvolama, dok muškarci čine 86 %. Poredeći zadnjih pet godina, iskorištenost kvota kretala se od 51 % (2022.) do 71 % (2021.), uz napomenu da RS nije mijenjala kvotu zadnje tri godine, dok je FBiH povećala kvotu za 76 % u 2024. i za 5 % u 2025. Brčko distrikt doživio je rast od 136 % (2024.) i 96 % (2025.).

Iako postoji trend rasta potreba za strancima u sektorima poput građevinarstva, industrije i ugostiteljstva, realizaciji kvota često stoje na put administrativne prepreke — složeni procesi, različite procedure i loša koordinacija među institucijama. Također, više novonastalih dozvola u odnosu na produžene govori o kratkoročnoj privlačnosti BiH za strani radni kadar, a ne sigurnoj namjeri da ostanu.

09.09.24. 06:36

Bosni i Hercegovini nedostaje 30 hiljada radnika: Da li nas očekuje "uvoz" radne snage?

Tako dolazimo do dileme: s jedne strane, poslodavci traže povećanje kvota, a s druge — sindikati ukazuju na neiskorišten potencijal domaće radne snage. I rješenje, tvrde stručnjaci, leži u transparentnom, uravnoteženom sustavu koji služi zaštiti domaćeg tržišta, ali ostaje otvoren za fleksibilno zapošljavanje stranaca uz čvrste kontrole.