Najgori zatvor Balkana: Cinkaroše kažnjavamo silovanjem, zadnji bijeg upisan 1996.

U pjesmama opjevani Kazneno popravni dom Zenica, opasan visokim zidom i bodljikavom žicom, najzloglasniji zatvor na Balkanu, već punih 120 godina unutar svojih oronulih zidina živi poput maloga grada čuvajući mračne tajne svojih stanara.

Zenički zatvor je kroz svoju historiju ‘ugostio’ ubice, razbojnike, ratne zločince, silovatelje, otmičare, dilere droge te kriminalce drugih ‘specijalizacija’.

Život prepun nasilja i droge

Najbrojniji su bili Bošnjaci, slijede Hrvati, Srbi, Romi i Albanci. Sudbina svakog od preko 200 zatvorenika priča je za sebe. Najviše je robijaša osuđenih između 5 i 20 godina zatvora, a im ih koji će robijati više od 20 godina, piše portal Express.

"Ovdje se i umire, što od godina, što od bolesti", rekao je u razgovoru za Express prije par godina tadašnji direktor zeničkog zatvora Nihad Spahić.

Zatvorski policajci u tom strogom režimu i životu prepunom nasilja, droge i koječega, robijašima nastoje biti čuvari, zaštitnici, učitelji, liječnici, poslodavci pa čak i prijatelji, rame za plakanje. 

Svi do jednoga kažu da im baš i nije lako. Posljednji bijeg iz zatvora preko zida zabilježen je 1996. godine, kad su dvojica zatvorenika jednostavno uz pomoć ljestava odšetala u slobodu.

Kopanja tunela ispod zatvora nije bilo, ali su, kažu, pronalazili različite planove pripremanih bjegova, što nije ni čudno s obzirom na to da je svakom robijašu jedina misao kako pobjeći. Zlostavljanje među zatvorenicama je veliki problem Zatvorenici unutar zidina imaju gotovo sve i jedino što im nedostaje je - sloboda.

Rad nije obavezan

Cijelo zdanje s paviljonima, radionicama, kino i sportskom dvoranom, knjižnicom, učionicama, restoranima i vjerskim prostorijama živi poput maloga grada. Oni koji žele mogu raditi i pristojno zarađivati ili se baviti bilo kojim sportom.

Rad nije obavezan. Onima dobrog ponašanja dva sata mjesečno na raspolaganju je i jedna od sedam ljubavnih soba za sastanak sa zakonitom suprugom. Zatvor raspolaže i sa 22 hektara obradivog zemljišta, 17 plastenika, 7000 koka nesilica, 3000 pilića, a tove i stoku. 

Više o ovoj zanimljivoj priči pročitaje OVDJE.