Momčilo Novaković: Hrvatski narod nije neravnopravan u BiH

Ovo je upozorio Momčilo Novaković, zastupnik NDP-a i član Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma PS BiH.

On je naveo kako je Dom naroda PSBiH usvojio jedan prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, koji je predložio HDZ BiH, odnosno HNS. Upravo oni koji su predlagali i izglasali taj zakon su, kaže Novaković, kalkulisali sve vrijeme hoće li zakon staviti na sjednicu Predstavničkog doma PS BiH ili ne. 

"Nije samo problem što smo mi u vremenskom škripcu, što do maja moramo završiti sve kada se radi o pripremama za izbore, problem je što ova tema sada baca sasvim drugačiju sliku na planove u ovoj godini. Ambicije parlamentarne većine, odnosno stranaka koje čine Savjet ministara BiH, one su bile ozbiljne. Bojim se da ova neslaganja oko Izbornog zakona BiH će sve te stvari staviti u drugi plan. Naime, u prvom planu zapravo će biti pitanje Izbornog zakona BiH kroz koje se prelamaju mnogo ozbiljnija pitanja nego je to sam Izborni zakon BiH. To je sada stavljeno u kontekst prava ustavnih jednog od naroda, pa dva naroda protiv trećeg naroda... Mislim da je ovo pitanje koje mi ne možemo završiti, a da će posljedice te naše nesposobnosti da nađemo kompromis ovdje biti ozbiljnije nego što i pretpostavljamo u ovom momentu", navodi Novaković. 

Ističe da ne vidi svrhu izbora, ako neće biti implementacije Izbornog zakona BiH, odnosno izbora.

"Zašto da potrošimo nekih 11 miliona KM, koliko se obično potroši za izbore, ako već unaprijed znamo da to nećemo implementirati. Tako da ja o toj varijanti ne želim da razmišljam uopšte. Mi ne trebamo ulaziti u izbore, ako unaprijed znamo da nećemo implementirati Izborni zakon BiH. Mislim da je takva slika prosto nemoguća i da jednostavno EU i naši prijatelji iz međunarodne zajednice nas neće razumjeti. Nije moguće razumjeti da mi ulazimo u nešto što je unaprijed osuđeno na propast", cijeni Novaković.

Sitnice se koriste da se predstavi ugroženost Hrvata

Smatra da je moguća implementacija Izbornog zakona BiH bez obzira na odluku Ustavnog suda BiH. Novaković podsjeća kako u BiH postoji još odluka Ustavnog suda BiH koje nisu provedene, a nije riješeno ni pitanje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, pa je primijenjeno postojeće zakonodavstvo na prošlim izborima. 

"Tako meni se čini da je moguć scenarij da bude izbora i bez promjena u Izbornom zakonu BiH. Šta može biti problem? Može biti problem ukoliko zaista, stranke sa hrvatskim predznakom odluče da bojkotuju izbore. Mi onda tek imamo ozbiljan problem jer njihov stav kakav sada izgleda, a to je praktično da nema implementacije izbora ukoliko se ne promijeni Izborni zakon BiH, ustvari znači nema izbora. Ako nema izbora, a nema ih bez bilo kojeg naroda, onda slika koju šaljemo postaje još crnja, postaje još po BiH negativnija", ocjena je Novakovića.

On smatra da se od starta pogrešno razmatralo pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, od svih u BiH.

"Vlast u RS-u i partije okupljene oko SNSD-a su u startu podržali stavove HDZ-a BiH. Mislim da je to štetno. Ne štetno po RS, da li je štetno po BiH, o tome ne govorim, nego je štetno po proces dolaska do rješenja. Svaki put kada su dva naroda u BiH protiv trećeg, ne možemo dobiti rješenje koje je prihvatljivo i rješenje koje neće proizvesti ozbiljnije posljedice. Tako da je od početka tu napravljena greška, da li svjesna ili ne, namjerna ili ne, o tome ne govorim, u svakom slučaju, pitanje jeste pitanje BiH, ali rješenje je u FBiH, odnosno rješenje je u odnosima u FBiH", navodi Novaković.

Smatra da je mnogo krupnije pitanje od pitanja Izbornog zakona BiH to što se provlači kroz Izborni zakon BiH, a to je pitanje ravnopravnosti.

"Ne bih ja rekao da hrvatski narod nije ravnopravan u BiH. Ja mislim da je to pitanje predimenzionirano da se i najmanje sitnice koriste kao dokaz da je to tako. Argumenti se čupaju iz svega i svačega. I naravno, kada takav stav zauzmete onda su vam razne varijante veoma skučene. Vi nemate puno prostora ili morate mijenjati Ustav ili Izborni zakon BiH. Minimum je promjena Izbornog zakona BiH. To je nešto što je od početka pogrešno rađeno i ja mislim da mi to realno ne možemo završiti", podcrtao je Novaković. 

Pomoć sa strane da, ali uticaj ne

Pitanje promjena Izbornog zakona BiH je ono koje, kaže Novaković, možemo riješiti mi u BiH i moramo riješiti mi u BiH. Cijeni da ukoliko je miješanje Hrvatske dobronamjerno, u funkciji da pomogne rješenju problema, a po njemu pomoć u rješenju problema nije insistiranje na jednom stavu, od više stavova koji se trenutno nalaze u opticaju.

Pomoć je, kaže Novaković, ukoliko se na neki način izvrši pritisak da se ide ka kompromisu i da svi od nečega odustanu kako bi se došlo do nečega što će se prihvatiti, iako nije prihvatljivo ni za koga, a to je najčešće tako.

"Onda za mene to nije problem. I ne mislim da je to onda miješanje u unutrašnja pitanja BiH. Međutim, ukoliko se radi o lobiranju kod predstavnika međunarodne zajednice, ukoliko se radi o pritisku da se to pitanje riješi na jedan ili jedini mogući način, onda to jeste problem. Jeste, jer onaj ko je nezadovoljan rješenjem to će uvijek tretirati kao miješanje u odnose. BiH jeste specifična, BiH ne može izbjeći činjenicu da su potpisnici ili supotpisnici Dejtonskog sporazuma i Hrvatska i Srbija, da određen stepen dogovaranja iznad dogovaranja sa drugim državama postoji u okviru ove tri države. Ali, tu treba biti i vrlo osjetljiv da taj stepen dogovaranja ne pređe ovu granicu u kojoj bi se to moglo tretirati kao miješanje u unutrašnje odnose", naglašava Novaković. 

Ističe da je teško kroz nekoliko stvari definisati odnose između dvije države, jeri su oni mnogo složeniji, ali da je činjenica da su u posljednjih godinu dana odnosi BiH i Hrvatske opterećeni s nekoliko veoma važnih, a neriješenih pitanja.

"Kada god imate neriješeno pitanje granica, vi imate opterećene odnose, ma kako se oni u javnosti pokušavali relativizovati. Ali je činjenica da su odnosi kada su u pitanju granice uvijek problem i oni uvijek proizvode tenzije i nije to samo stvar odnosa BiH i Hrvatske. Uzmimo sada odnose Hrvatska - Slovenija ili odnose među zemljama u EU. Jednostavno, za to se ne može reći da je normalno stanje ako to pitanje negdje visi u zraku", kaže Novaković. 

Smatra da najviše tim odnosima između BiH i Hrvatske mogu pomoći Hrvati u BiH. Oni bi, cijeni, trebali biti ti koji bi digli kvalitet odnosa sa Hrvatskom.

"Nije realno očekivati da Hrvati očekuju od Hrvatske da podržava samo njihove stavove, kao što nije realno očekivati da Srbi u BiH očekuju od Srbije da podržava samo stavove aktuelne vlasti u RS-u jer to onda proizvodi problem na drugoj strani. Ovdje Hrvatska mora biti principijelnija kada se radi o tim odnosima i ona mora voditi računa isto tako kao što ona u nekom momentu komplikuje odnose u BiH, da ti odnosi ne mogu, a da se ne vrate kao bumerang Hrvatskoj i da dođe do komplikovanja odnosa unutar Hrvatske ili između BiH i Hrvatske. Osjetljivo je to pitanje, posebno kada se radi o BiH, upravo zbog toga što imamo narod ovdje koji po meni ima ključnu ulogu u stvaranju dobrih odnosa između Hrvatske i BiH", naglašava Novaković.

Ocjenjujući trenutni put BiH ka evropskim integracijama, Novaković kaže da je BiH, najblaže rečeno, u tome trenutno spora.

"Vidjet ćemo da li je u pitanju blokada. Bliže sam stavu da će teško biti realizovati ciljeve koje je Savjet ministara BiH u svom planu za ovu godinu postavio posebno o nekim reformskim rješenjima. Bojim se da će sva ta rješenja biti opterečena upravno dnevnopolitičkim pitanjima kao što je, između ostalog, Izborni zakon BiH, kao što je granica, Pelješki most... Da li će godina biti izgubljena vidjet ćemo, ali u svakom slučaju nećemo postići rezultate koje smo planirali. BiH već sada zaostaje daleko iza ostalih zemalja Zapadnog Balkana. Ne možemo biti srećni što je to tako", smatra Novaković.

Snage koje vuku BiH nazad trenutno su jače

Naglašava da se isto tako mora imati u vidu da u BiH postoje snage koje ne žele da vide BiH u EU, te da isto tako postoje snage koje snažno guraju BiH ka EU.

"U ovom momentu, čini mi se da snage koje usporavaju put BiH su prilično jake. To na neki način sprečava BiH, odnosno onaj konsenzus koji kod nas postoji, da se realizuje napredak. U principu ako bi smo mi bili ozbiljni, a nismo ozbiljni, onda je nebitno ko je pozicija i ko je opozicija kada se radi o evropskom putu", navodi Novaković.

Kaže da je predlagao da se ne usvaja ništa u ovoj godini osim onoga što je potrebno za ubrzavanje puta ka EU. Tražio je da se o tome dogovore i pozicija i opozicija. Tu je, navodi, odgovornost Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH i lidera partija koje ga čine, da naprave front, a ne poziciju i opoziciju, koji će podržati ono što je potrebno za BiH da ide ka EU, a da sve ostalo ostavimo izvan, jer oko toga se ne slažu.

"Nećemo se složiti u ovih četiri, pet, šest mjeseci koliko imamo realno za posao. Nakon toga idu godišnji odmori, izbori. Tu nije realno da bilo šta uradimo. Nažalost moj prijedlog je prijedlog jednog poslanika ili partije. NDP je na prvo mjesto stavio evropski put kao cilj i mi stvarno to želimo. Mislim da BiH ukoliko u neko dogledno vrijeme ne ispuni uslove i ne uđe u EU je u velikom problemu, pa ako hoćete i opstanak BiH. Jer, izvan EU BiH će se naći na jednoj vjetrometini u kojoj će sa svih strana duvati različiti vjetrovi i uvijek će postojati neka mogućnost da se nešto oduva, da ti vjetrovi budu malo jači nego što BiH može izdržati. Dakle, i dalje mislim da je moguće ako bi se napravio front uraditi za šest mjeseci puno. Može se i nadoknaditi puno toga. Ali, skeptik sam da je takav front moguće napraviti u ovim sada odnosima i unutar partija koje su na vlasti na bilo kojem nivou. Apsolutno nema nikakvih dogovora, nema namjere da se na bilo čemu traži kompromis kako bis e došlo do rješenja", kaže Novaković. 

Odluka o vojnoj neutralnosti RS-a nepotrebna

Vlast u RS-u, kaže Novaković, ima kapacitet da može zaustaviti BiH kada je u pitanju aktivacija MAP-a u NATO za BiH, te da "tu nema nikakve dileme".

"Pitanje je samo dosljednosti odluka te vlasti. Jer, ta ista vlast je veoma snažno gurala MAP kada su oni bili na vlasti u Sarajevu. Ta ista vlast je vrlo često puta bila nosilac aktivnosti za približavanje BiH NATO paktu. Sjećamo se zamjenice ministra vanjskih poslova BiH kao koordinatora BiH sa NATO-om i aktvnosti na tom planu. Ovo što je sada urađeno, u smislu odluke o vojnoj neutralnosti RS-a, rekao bih prije da je to upravo u dnevnopolitičke svrhe. Više sam nego siguran da je namjera vlasti u RS-u da po svaku cijenu zadrži vlast na nivou RS-a i uđe u vlast na nivou BiH. Odluke kao što je ta, naravno, nisu donesene zajedno s opozicijom, nisu čak ni razmatrane na ozbiljan način, nego su jednostavno na brzinu donesene bez nekog nacionalnog jedinstva. U RS-u se i mogu koristiti isključivo u dnevnopolitičke svrhe", ističe Novaković.

Kaže, kako bi "ozbiljni predstavnici naroda i ozbiljne političke partije na takvim pitanjima tražile konsenzus svih političkih partija, i pozicije i opozicije, jer to su pitanja od nacionalnog interesa za jedan narod". 

"Ne vidim kako to može jedna politička partija ili jedna grupacija sama donijeti šta je nacionalni interes, a šta nije. To jesu odluke za dnevne potrebe, ali su odluke koje proizvode posljedice. Da se one zadrže samo u domenu dnevnopolitičkih potreba do izbora, pa hajde, međutim one proizvode ozbiljne posljedice. Te posljedice po meni mogu biti ozbiljne i po srpski narod u BiH posebno uvlačenjem BiH u nerazumjevanje, da tako nazovem, velikih sila", smatra Novaković. 

Navodi da BiH najmanje treba sada da se velike sile ne slažu oko njene budućnosti. Jer, kad god se to desi, kaže Novaković, male države imaju problem.

"Tako da ja mislim da je odgovornost svih mnogo veća nego što oni to žele narodima reći da kroz ovakve poteze ustvari oni proizvode mnogo ozbiljniji problem. Na kraju krajeva, svjedoci smo veoma ozbiljnih neslaganja sada između SAD-a i Rusije, pokušaj balansiranja EU sada u tim odnosima u BiH. Sve to može dovesti do značajnih komplikacija. Mislim da ta odluka o vojnoj neutralnosti nije trebala. Na kraju krajeva, šta znači vojna neutralnost RS-a? Kako se ta vojna neutralnost uopšte može manifestovati, osim što možete napisati papir. Da biste bili vojno neutralni, to moraju podrazumijevati i oni koji su oko vas, da to prihvate", stava je Novaković. 

Uloga i značaj "Srbske časti" predimenzionirana

Ne može jedna država, a pogotovo entitet, biti vojno neutralan ako niko ne prihvati tu njegovu vojnu neutralnost, kaže Novaković. Pitanje u vezi sa organizacijom "Srbska čast" je, smatra on, u javnosti predimenzionirano.

"Mislim da je previše pažnje poklonjeno tome. Jednostavno, mi uvijek u BiH imamo razloga da se plašimo kojekakvih paravojnih formacija. Ali, meni se čini da se mi sada nalazimo u nekoj fazi pravljenja neke ravnoteže po kojoj će sada jedni kao praviti svoje paravojne jedinice, drugi ih optuživati za to. Onda će ovi prvi optuživati druge kako oni prave svoje. Mi ćemo se ponovo naći u jednom 'Vrzinom kolu' oko po meni pitanja koje nije tolikih dimenzija kao što se želi predstaviti u javnosti. Jer, postoje u BiH pripadnici ISIS-a, ali BiH nije država u kojoj je ta organizacija toliko jaka da može napraviti neki problem. Postoje li u RS-u neke organizacije poput četničkog pokreta, postoje. Ali, je činjenica da su oni toliko beznačajni da oni ne mogu napraviti ništa. I nemaju podršku naroda, niti se oni ikada provjeravaju kod naroda zato upravo da se ne bi pokazalo kako oni nemaju podršku sopstvenog naroda", kaže Novaković.

Onda tako, smatra Novaković, "neki mediji manje značajni dadnu im više značaja nego im pripada kako bi oni podigli svoj rejting". Kaže da nema naravno podatke da li zaista postoje takve formacije paravojne, odnosno da li su to paravojne formacije ili neka udruženja.

"Činjenica je da će se to u narednom periodu stalno vrtiti. Sada treba očekivati vrlo brzo djelovanje prema FBiH u smislu traženja kontraargumenata, kako se tu pokušavaju sakriti vehabijski pokreti i drugi, da je terorizam prisutan u BiH. Sjećamo se da je to prošle godine bilo puno puta i sa različitih strana i od predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i unutrašnjih činilaca u BiH. Šta smo imali kao rezultat: nismo zaposlili ni jednog radnika, nismo ni jednog čovjeka koji je otišao vani uspjeli zadržati da ostane ovdje, čak ih ide još više sada vani nego što ih je išlo. Ako je to cilj onda smo ispunili cilj. A, ja mislim da to nije cilj i da to ne bi trebao biti cilj nikoga u BiH ko je dobronamjeran i ko želi da ovdje ljudi ostaju", zaključuje Novaković.

Ako ovdje ljudi ne ostanu, smatra, onda je nebitno kako će izgledati ova BiH bez ljudi bilo kog naroda.

"Ne govorim o narodu, govorim o ljudima. Kada ostane bez ljudi neki teritorij on je nebitan, nema veze. Mnogo bi nama bolje bilo, a i tim novinarima koji se na takav način bave tim pitanjima da usmjere svoju pažnju ka makar nećemu pozitivnom. A, ima ponešto i pozitivno uz sve ove negativnosti u ovoj zemlji. I da to pozitivno malo više afirmišemo", navodi Novaković.

A, te "neke sitne stvari", kaže imaju obavještajne službe neka se bave tim ako je to ozbiljna prijetnja.

"Valjda će naša, ne naša, nego ne znam da li ima neka ozbiljna obavještajna služba koja ne djeluje u BiH to provjeriti. Prema tome, nije moguće na ovom prostoru, ovako malom prostoru i ovako naseljenom prostoru, bilo šta uraditi da obavještajne službe to ne utvrde, ne uvide i ne obavijeste svoje vlade. Zbog toga mislim da je ovo predimenzionirano. Ne bih rekao da je cilj odvlačenje pažnje od ozbiljnih pitanja, ali jeste rezultat toga odvlačenje pažnje od ključnih pitanja za ove građane ovdje", stava je Novaković. 

Zbog unutrašnjih odnosa mogli bismo upropastiti projekat brze ceste

Smatra da ne postoji eklatantniji primjer za odnose u BiH od brze ceste Sarajevo - Beograd.

"Do prije godinu dana niko nije pričao o putu Sarajevo - Beograd i nikome ta trasa nije padala ni na pamet. Niko nije govorio o razvijenim, nerazvijenim krajevima, o povezivanjima, jer jednostavno nije to ni u nekim planovima bilo. To se sada na jednom od tih sastanaka pojavilo kao ideja, da li predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, dogovorom iz BiH i Srbije, ali je to došlo kao ideja. Vrlo interesantna, dobra ideja na kraju krajeva, nešto što je životno, nešto što treba da poveže ljude, a puno toga sada između Srbije i BiH razdvaja, nešto što je trebalo da bude drugačije, da ekonomske efekte. I onda smo mi poslije toga krenuli u ovo što smo krenuli: jedna trasa, druga, treća, zelena transferzala, šta znači povezivanje Sandžaka sa BiH, spajanje sa Tusrkom. Odmah ste sa ove druge strane dobili otpor tom pitanju i sve više se plašim da zbog tih naših unutrašnjih neslaganja neko ko je možda i mislio ozbiljno na ovaj projekat, da to ostavi za neka druga vremena, jer se mi oko toga ne možemo složiti", ističe Novaković. 

U smislu izgradnje brze ceste Sarajevo - Beograd, kaže, pitanja su bila na relaciji tri države.

"To je nešto ozbiljno. Ako je Turska kao država bila spremna da uđe ovdje sa dijelom finansija, ako je Srbija bila spremna, bila BiH, onda zaista treba biti velemajstor da to pokvariš. Mi smo čini mi se tu stvarno velemajstori da sve pokvarimo, pa bojim se da ćemo i ovo pokvariti", kaže Momčilo Novaković, koji je i predsjedavajući Komisije za promet i komunikacije Predstavničkog doma PS BiH.