MMF poziva BiH na fiskalnu konsolidaciju: Da li nam prijeti ekonomska stagnacija?
Međunarodni monetarni fond (MMF) pozvao je Bosnu i Hercegovinu da već od 2026. godine započne ozbiljan proces fiskalne konsolidacije. Ključne preporuke odnose se na smanjenje budžetskog deficita, racionalizaciju javne potrošnje, preciznije usmjeravanje socijalnih davanja, proširenje porezne baze te ulaganja u javne projekte s jasnim razvojnim potencijalom.
Iz MMF-a poručuju da Bosna i Hercegovina ima ekonomski potencijal, ali da su neophodne dublje strukturne reforme, politička volja i institucionalna stabilnost kako bi se zemlja približila europskim integracijama i osigurala dugoročnu makroekonomsku ravnotežu.
Ekonomist Igor Gavran smatra da preporuke MMF-a nisu nerealne, pod uvjetom da postoji politička odlučnost, piše BHRT.
U ovom dijelu BiH penzije rastu za 6,25 posto: Koliko je to u markama
"One su zapravo poziv na odgovorno upravljanje – da trošimo onoliko koliko imamo i da se zadužujemo samo ako to vodi ka rastu i razvoju, a ne kratkoročnim političkim ciljevima", ističe Gavran.
Kada je riječ o zaduženju entiteta, podaci pokazuju da RS duguje 6,6 milijardi konvertibilnih maraka, što je 37,7 posto njenog BDP-a. Federacija BiH duguje nešto više – 6,8 milijardi – ali taj dug čini znatno manjih 20,5 posto entitetskog BDP-a. Ukupan vanjski dug BiH, zaključno s prvim kvartalom 2025. godine, iznosio je 8,8 milijardi maraka.
Niz antiustavnih zakona, pa priznanje Suda BiH: Šta je sljedeće u slučaju Dodik?
Ekonomist Zoran Pavlović upozorava da zaduženje mora biti usklađeno s ekonomskom dinamikom.
"Federacija ima snažniju privredu i veći broj stanovnika, pa su dugovi održiviji. Međutim, ako se zadužujemo bez ulaganja u proizvodnju i nova radna mjesta – onda se ne radi o investiciji, već o trošku koji će pasti na teret budućih generacija."
Iako je ukupna razina javnog duga BiH ispod europskog praga od 60 posto BDP-a, stručnjaci upozoravaju da to ne znači da je situacija stabilna. Inflacija u prvih pet mjeseci 2025. iznosila je 4,18 posto, prema procjeni Centralne banke BiH. Povećanje cijena električne energije i rast minimalne plaće dodatno su pojačali inflatorne pritiske, naročito u energetskom sektoru.
U takvim okolnostima, sve je više pitanja o dugoročnoj održivosti ekonomskog sistema – bez sveobuhvatnih i hrabrih reformi.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
