Mladen Ivanić: U BiH neće biti novog rata jer srećom nemamo oružja

"Jako je mnogo otvorenih tema oko kojih u startu znamo da će biti teško postići saglasnost. Nekako su se ključne političke ličnosti prepustile matrici koja nosi, koju kreiraju razne druge okolnosti da nam se retorika vratila na '90-e. Ja sam i '90-ih bio u Predsjedništvu BiH i sada sam u Predsjedništvu BiH. Moram reći da je to vjerovatno razlog zato što me ambijent jako podsjeća na one događaje koji su bili potpuno neopravdani, koji su bili katastrofalni po sve građane u Bosni i Hercegovini", naveo je Ivanić.

Umjesto o budućnosti, kazao je Ivanić, u BiH govorimo o temama za koje unaprijed, kada ih otvorimo znamo da ćemo ih različito vidjeti.

"I stanje uopće nije dobro. Ni blizu nije dobro i zaista treba nešto učiniti da se te okolnosti promjene. Treba reći o tome šta sada dominira. Praktično posljednjih šest mjeseci smo imali raspravu o Danu RS-a kao dominantnu u kojoj su i jedni i drugi i treći, odnosno posebno dvije strane bošnjačka i srpska očekivale da budu pobjednici a, da je druga strana poražena. Ne može se u Bosni i Hercegovini tako živjeti da neko pobijedi, a neko izgubi, nego se uvijek moraju tražiti rješenja koja su negdje između", naveo je Ivanić.

 Vrtimo se u začaranom krugu

Sada, rekao je Ivanić, imamo temu preuređenja Bosne i Hercegovine koju su nametnuli predstavnici hrvatskog naroda, koja, navodi, čim je otvorite s temom preuređenje iz nje izbijaju tri vizije.

"Jedna, radno da kažem, u Sarajevu, a to je ako je moguća BiH bez entiteta, druga u Banjoj Luci ako je moguća nezavisna Republika Srpska i treća je u Mostaru, ne mogu baš precizno reći šta je, ali recimo treći entitet. Nema šansi da se oko toga postigne dogovor. I svi koji to otvaraju znaju da se o tome ne može postići dogovor, ali se to svjesno otvara i onda tu postoji još samo jedna mogućnost da neki stranac kaže: e, vi ste u pravu, ko god to vi bilo i da kaže - sada ću ja nametnuti to što jedna strana nudi kao svoje rješenje. Nema te međunarodne zajednice koja to hoće više da uradi. Nema jedinstva među njima da bi takvo nešto uopće neko htio uraditi. I mi se vrtimo u začaranom krugu sukoba na kojima se troše dani, sati, nedjelje, plaši narod, a istovremeno život biva sve gori i sve teži, sve više pesimizma", istaknuo je Ivanić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH rekao je da je dobio podatak da je samo prošle godine godine negdje oko 17.000 radnih dozvola dato građanima BiH samo za jednu zemlju. To, rekao je, znači da je 17.000 ljudi otišlo trajno van BiH u jednu zemlju.

"Ja se nadam, iako je to više nada nego realnost, da će političke ličnosti shvatiti to i preokrenuti stvari. Moja inicijativa je bila da se organizuje trojni sastanak predsjednika država i predsjednika vlada Hrvatske, Srbije i BiH jer su te tri zemlje presudne za mir u ovom dijelu svijeta. Nije naišla još uvijek na neku veliku podršku ta ideja. Ideja moje partije je bila da se u BiH stavi moratorij na ove izazove da nema više izazivanja ima li, nema li RS-a, a da s druge strane RS jasno kaže da neće koristiti referendum u tom periodu kao mehanizam, hajde da kažem odbrane izazova druge strane. Ni ta deklaracija ne dobiva dovoljnu, potrebnu podršku. Ja, pravo da kažem, ne vidim kako drugačije da preokrenemo ove prilike. Ako se nama desi još nastavak tužbe protiv Srbije, ako nam se dese sudski procesi protiv ključnih ličnosti iz bilo kog naroda, ne za kriminal i korupciju za šta treba da se optužuju, nego za političke stavove, bojim se da mi dolazimo u jedan zaista potpuno začarani krug iz koga iskreno ne vidim kako ćemo izaći. Zaista je stanje ozbiljno", upozorio je Ivanić.

Konsultacije s ambasadorima

Istaknuo je da je ovih dana uzeo na sebe i pozvao ambasadore svih ključnih zemalja i SAD-a, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske da im kaže svoje poglede i da zamoli i s njihove strane veći angažman, ali ne u smislu podsticanja sukoba koji su stajanje na jednu ili drugu stranu, nego stvaranje novog ambijenta da se okrenemo budućnosti.

"Upitnik je ozbiljan izazov, njega treba uraditi, ali to je tehnika. Nije dovoljno da promijeni ambijent. Ambijent se mora mijenjati političkim odlukama. Za političke odluke trebaju ljudi, lideri, državnici koji će tražiti kompromise, a ne dodvoravati se tekućem političkom ambijentu", naveo je Ivanić.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH na sve učestalija pitanja bh. građana o tome hoće li ponovno biti rata dao je veoma jasan odgovor.

"Rata ne može biti iz nekoliko razloga. Nema oružja. Nemamo mi tenkove, nemamo mi topove, nemamo mi transportere, nemamo haubice. I sreća je da ih nemamo. S ovakvim političkim ambijentom ne dao Bog da imamo, svašta bi bilo moguće. Ali ne bih isključio mogućnost pojedinačnih incidenata, nekih pojedinačnih sukoba. Jednostavno takav je ambijent, stalno se tenzije dižu. Udara se sa svih strana na elementarni dignitet naroda u BiH. To nije dobro. Nikada to ne može stvoriti dobar rezultat. Sreća da sukoba neće biti, između ostalog, zato što mislim da ljudi jesu zabrinuti, ali da ne vide baš u ovim sadašnjim liderima nekoga iza koga bi pošli, a, pogotovo iza koga bi pošli u rat. Nema takvih lidera danas na političkoj sceni i to je dobro. I treće, mislim da većina ljudi zna da se nekim novim sukobom ništa ne bi dobilo. Šta bi se dobilo? Ako neko misli da bi novim sukobom mogla nastati nezavisni RS, jako griješi, ako neko drugi misli da će novim sukobom uništiti RS, jednako tako griješi. Svako rješenje bi se opet svelo na nešto ovo između što mi danas imamo. Ja drugačije rješenje ne vidim", kaže Ivanić.

Političari ne znaju ništa o ekonomiji, zapošljavanju 

S predsjedavajućim Predsjedništva BiH razgovarali smo i o tome zašto se političari u BiH ne bave temama kao što su ekonomski razvoj, zapošljavanje, odlazak mladih osoba iz BiH i zato građani u BiH od njih ne traže te teme, a ne da im dopuste da političkim pričama skreću pažnju s onoga što znači život.

"Da biste se bavili tim temama, morate o tome nešto znati. To znači morate znati i o ekonomiji, zapošljavanju... Većina političara o tome nema ni osnovna znanja. Kada biste sada napravili neku anketu sa četiri - pet ključnih pitanja, da postavite koliko je bruto društveni proizvod po glavi stanovnika uvjeren sam da 70 posto ključnih političkih ličnosti ne bi znalo. Da upitate kolika je prosječna plaća u BiH, kolika je bila stopa inflacije u posljednjih godinu dana, dakle neke elementarne stvari, uvjeren sam da većina ne zna. Znat će, imat će načelne stavove, ali da to znaju teško. S druge strane jednim dobrim dijelom odgovornost snose sami birači, zato što ipak, na kraju krajeva oni biraju ove političare i kada dođu izbori nekako ne razmišljaju o tome kako su živjeli, šta su im političke strukture donijele, nego više razmišljaju koji je čvršći prema drugoj, odnosno trećoj strani", rekao je Ivanić.

A, političari su, kaže Ivanić, "racionalne životinje". Oni se, navodi, prilagođavaju izboru, želji da budu ponovno izabrani i idu linijom manjeg otpora. 

Predsjedavajući Predsjedništva BiH govorio je i o tome da li političke krize, odnosno najnovije odluke Ustavnog suda BiH o načinu izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH - ako se ne riješe, mogu biti razlogom neodržavanja općih izbora u BiH.

"Ja mislim da izbora mora biti 2018. godine i da nikako ne bi bilo dobro drugačije rješenje. Prosto ne vidim ni jedno opravdanje zašto bi se bilo u takvoj situaciji, jer bi to bilo tek potpuni krah demokratije. Jedino da postoje neki široki konsenzus da zbog nekog posebnog razloga to ne treba da bude, ali nešto taj konsenzus ja ne vidim na vidiku. Ja mislim da je inače Ustavni sud BiH ušao u nekoliko stvari u vrlo rizične zone funkcionisanja koje mogu stvarati vrlo ozbiljne probleme", istaknuo je Ivanić.

Izbori ustavna obaveza

Naveo je da misli da će Ustavni sud BiH sada biti u situaciji "da će svako živ svaku moguću temu slati na Ustavni sud BiH". A, upozorio je, kakvu god odluku da donese Ustavni sud BiH u tim uvjetima, imat će nezadovoljnu stranu.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH govorio je i o najavama moguće revizije tužbe BiH pred Međunarodnim sudom u Haagu protiv Srbije za genocid, da li je upitna najavljena posjeta BiH predsjednika Srbije Tomislava Nikolića i kakvi će biti budući odnosi BiH i Srbije ako do toga dođe.

"Revizija u iskustvu Međunarodnog suda pravde nikada nije bila nastavak početnog slučaja nego je uvijek bila novi slučaj. Jasno je da u Predsjedništvu BiH nema saglasnosti o tome i ja i član Predsjedništva BiH Dragan Čović smo protiv otvaranja novog slučaja, a član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je za to, barem je tako djelovalo. S obzirom na to da nema saglasnosti nijedna strana ne može dobiti za svoj prijedlog konsenzus. A, mi smo se dogovorili još uvijek se toga držimo, ja se nadam da ćemo se držati do kraja mandata, da nećemo stavljati na dnevni red kako god ko od nas u tome prošao, stvari oko koje nema saglasnosti. I očito da bi se tužba u ime BiH pojavila, samo uz podršku jedne strane. Ta tužba će samo na sve ovo što smo imali dodati novo ulje na vatru", smatra Ivanić.

Moguće blokade rada institucija

Rekao je da se tu radi o otkazivanju ranije posjete predsjednika Srbije Tomislava Nikolića.

"Učinjeno je to zbog hapšenja Nasera Orića koji je već u to doba imao presudu za klasični kriminal. Otkazati posjetu predsjednika jedne države, a trećina stanovnika BiH ima posebne, emotivne relacije zato što su Srbi i da nema nikakve reakcije, nego da se to smatra normalnim je jako loše. Srbijanski premijer Aleksandar Vučić je otišao u Srebrenicu i tamo je napadnut. Niko ni disciplinski nije odgovarao, da ne govorim krivično", misli Ivanić.

Upozorava da se mora promijeniti politički ambijent. Moraju se, kaže Ivanić, naći lideri koji će reći svojim savjetnicima, šaptačima, došaptačima, neće biti tako - bit će ovako.

"Trebaju reći nećemo se baviti stvarima iz prošlosti. Ja mislim da ova deklaracija koju sam rekao i koju predlažem nudi taj prostor svima", smatra Ivanić.

BiH, kaže, će tehnički odgovoriti na pitanja ioz Upitnika Evropske unije. Bit će, smatra i tu malo problema, ali ipak, ne očekuje prevelike. Ima, ističe, nekoliko pitanja koja su onako politički osjetljiva, ali ipak, naglašava, vjeruje da će se to dovesti do kraja da je to pristojno i solidno.

Teško do uknjižbe vojne imovine

"Međutim, daljnji korak - dobivanje statusa kandidata nije realno u ovakvom političkom ambijentu. Mi smo imali toliko novih interesenata iz Evrope za investiranje ovdje kada se vidjelo da ulazimo u pregovore o kandidatskom statusu. Dobar dio njih je otišlo nakon tenzija koje su se desile. Neće doći. Neki su odustali. Znam slučaj firme koja je imala namjeru da u Banjoj Luci otvori 150 radnih mjesta, otišla je u Srbiju. Isključivo zbog političke nestabilnosti. Nije jedina. Ima takvih slučajeva još", navodi Ivanić.

Predsjedništvo BiH je jedinstveno u tome, kaže Ivanić, da treba što je prije moguće aktivirati MAP za BiH. I nije to stav samo Predsjedništva BiH, nego je to bar formalno, stav svih bez obzira jesu li u vlasti ili nisu u vlasti, u cijeloj BiH.

"Međutim, uslov iz Tallinna je jasan, a to je knjiženje vojne imovine. I sada se pokazuje koliko je i taj uslov iz Tallinna ustvari bio pod uticajem naše nepotrebne rasprave. Vi imate nekoliko lokacija u FBiH gdje nema političkog problema da se uknjiži imovina, ali zato što imate klasični bh. problem nepostojanja dokumenata i cijele strukture vlasništva. Ne zna se čija je zemlja na kojoj su kasarne. Ti neki slučajevi neće biti riješeni za 20 godina. I ako taj uslov ostane onda to znači da 20 godina nećemo dobiti MAP zbog jednog uslova u kome čak nema političke nesaglasnosti, nego imate tehničke detalje. A, da ne govorim kako je to u RS gdje imate političku nesaglasnost gdje vlasti u RS-u smatraju da to ne treba tako. Tek tu će tu proces knjiženja potrajati godinama. E, sada hoće li zemlje članice NATO-a promijeniti taj uslov ili neće, da li je politički ambijent njima dovoljan da kažu da će aktivirati MAP bez toga to zavisi od njih", kaže Ivanić.

Malim pozitivnim vijestima do ekonomskog prosperiteta

"Mislim da je to nešto što će biti predmet njihove, interne diskusije u mjesecima koji dolaze", naveo je Ivanić.

A, predsjedavajući Predsjedništva BiH kaže kako "samo malo stvari treba promijeniti, poslati koju pozitivnu vijest i to ne mnogo, već malih pozitivnih vijesti i imat ćemo drugačiji ambijent odmah".

"Nama se nudi da nam finansiraju izgradnju željeznice Sarajevo - Beograd, nama se otvara prostor da se radi i autoput Sarajevo - Beograd. Govorim o dva primjera koja su posljedica skorih razgovora. Sa malo pozitivnijim političkim ambijentom to će se uraditi. Kada te stvari krenu, kada bude malo pozitivnih vijesti doći će i drugi investitori jer to samo znači da će ovaj prostor uči u EU i da oni koji u njega sada uđu da će imati veće prednosti kao što se to pokazalo i u Poljskoj i u drugim zemljama koje nakon ulaska u EU napredovale", ističe Ivanić.