Miro Lazović: Šta će sad reći Dragan Čović, 'promicatelj europskih vrijednosti'?

Vijeće Europske unije odobrilo je 17. decembra zaključke o proširenju koji obuhvaćaju šest zemalja sa Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Europska unija je putem zaključaka Vijeća još jednom istakla svoju punu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu naše zemlje, uz jasno osuđivanje secesionističke retorike koja dolazi iz bosanskohercegovačkog entiteta RS. Između ostalog, naše bh. vlasti su pozvane da "bez odgađanja" podnesu svoj plan reformi kako bi se odblokirala isplata iz Fonda za reforme i rast, te, ponovo, iskazana puna podrška misiji visokog predstavnika i njegovom uredu u našoj zemlji.

Jedna od najvažnijih poruka jeste i kako BiH treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, čime je odbačeno nastojanje susjedne Hrvatske da u zaključcima stoji formulacija o "jednakosti konstitutivnih naroda" te je Evropsko vijeće ponovilo svoje ranije stavove da je jednakopravnost svih građana jedan od temeljnih principa.

Trending

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Protok vozila se odvija usporeno

Građanski princip

Jedan od komentara na zaključke uputio je i Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamenataraca BiH 1990 te ratni predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, koji poentira:

"Šta će reći lider HNS-a Dragan Čović koji sebe naziva 'promicateljem europskih vrijednosti' na odluku Vijeća Europe da se u budućim promjenama Ustava BiH moraju brisati sve diskriminacije na način da se da prednost građanima, a ne konstitutivnim narodima. Bit će interesantno čuti njegov komentar. Hoće li, na sebi svojstven način, 'mudrovati' u pokušaju minoriziranja odluke Vijeća Evrope ili će uslijediti njegova 'gromoglasna' šutnja."

"Dragan Čović i svi drugi koji 'konstitutivne narode' koriste kao formulu za političke, etničke i teritorijalne podjele konačno moraju prihvatiti činjenicu da za Europsku uniju ta formula nije prihvatljiva. Temelj ustava europskih država je građanin, pojedinac, čovjek koji je zadovoljan svojim životom, koji ima posao, koji je siguran za budućnost svoje djece, koji može zadovoljiti sve potrebe za sebe i svoju porodicu. Dakle, pojam konstitutivnost počiva na pojedincu, a ne na kolektivitetima.

Prije 1 dan

Vijeće EU usvojilo zaključke o BiH, propao plan Hrvatske: "Jednakost svih, ne samo konstitutivnih!"

Po Čoviću i Dodiku konstitutivan je onaj pojedinac koji uzme olovku i zaokruži svoju etničku partiju, etničkog predstavnika ili etničkog lidera. To je za njih konstitutivnost i legitimno predstavljanje. A to, što se nakon toga, ti pojedinci vraćaju u svoju neizvjesnost, a mnogi od njih na biroe za zapošljavanje i pred narodne kuhinje, to njih nije briga", komentira Lazović.

On je stava kako bi, nakon zaključaka Vijeća Europe o neophodnosti ustavnih reformi i brisanju svih diskriminacija bilo neophodno da se umjesto pojma konstitutivni narodi govori o ravnopravnosti predstavnika etničkih naroda u javnom i političkom životu u BiH.

"Građanski i etnički identiteti nisu suprostavljeni jedno drugom. Oni su u komplementarnom odnosu. Međusobno se dodiruju i dopunjuju. Ovakvim europskim zaključcima jasno se daje do znanja i europskim parlamentarcima iz susjedne države da konačno prestanu koristiti vokabular diskriminacije građana koji je u potpunoj suprotnosti sa temeljnim principima te iste EU u čijem parlamentu sjede i dobijaju platu. Sada je to potpuno jasno da je to neprihvatljivo za EU. Zato je za budućnost BiH važno shvatiti da građanski princip i građanska država, kao država punih ljudskih prava i sloboda na cijelom prostoru istovremeno šititi etničke, vjerske i sve druge identitete koji pojedinac, građanin, posjeduje. I taj pristup treba da bude mnogo glasniji kako u BiH tako i u kontaktima sa zvaničnicima EU", izjavio je Lazović.

Čović gromoglasno šuti

I, bio je u pravu.

Od Čovića smo, na ovu temu, dobili gromoglasnu šutnju.  Šef HDZ-a nije komentirao zaključke Vijeća Europe, tek je odlepršao u Zagreb gdje se, smatraju dobro upućeni, bavi novim lobiranjem vezano za južnu plinsku interkonekciju.

Pa se tako jučer, 18. decembra, sastao s predsjednikom Uprave Plinacroa Ivicom Ararom te članicom Uprave Dariom Krstičević. Plinacro je hrvatska firma koja se bavi transportom prirodnog plina - osnovan je 1. februara 2001. kao podružnica INA-e, ali od marta 2002. je u potpunosti u državnome vlasništvu. Dan prije razgovarao je s premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem.

Ovi sastanci uslijedili su nakon što je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prošle sedmice usvojio Zakon o Južnoj interkonekciji, kojem su se oštro protivili zastupnici HDZ-a, čiji je Mladen Bošković, inače dopredsjedavajući Predstavničkog doma, zaprijetio: "Propitivat ćemo našu saradnju na svakom sljedećem pitanju. Živi bili pa vidjeli kako će se dalje razvijati. Neću govoriti o daljnjim koracima našim, ovakva vrsta zakona će zahtijevati i međunarodni sporazum. Ima procedura kako će se donositi, treba razmotriti interese Hrvatske."