Milorad Dodik: Spreman sam da se sačuva BiH, ali pod ovim uslovima

Na dnevnom redu u RS-u nije nikakva disolucija. Kada se o tome govori, govori se samo u nekoj mogućoj, eventualno, dalekoj budućnosti, ako se ne bude uspješno u realizaciji koncepta dogovora i uvažavanja naših stavova, kaže član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodiku intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Vjerovatno je teško političkim Bošnjacima prihvatiti samo postojanje RS-a. Isto tako, mora da se shvati da je potpuno ravnopravno sa tim teškim shvatanjem za Bošnjake, postojanje RS-a. I za nas Srbe je teško shvatanje da smo u okviru Bosne i Hercegovine. I tu treba tražiti pomirenje, neku vrstu uvažavanja, da prekinemo jednom sa tim stalnim nadgovaranjem oko nadležnosti, da jednog dana podvučemo tu crtu i kažemo nećemo dirati, idemo sad da razvijamo taj sistem, a ne uporno, sad kad je nestao visoki predstavnik s tim mjerama koje je donosio, pojavljuje se u istom konceptu razvlašćivanje RS-a", kaže Dodik.

"Ustavni sud sa dva Bošnjaka i tri stranca, ponekad i dva Hrvata, donosi mjere veoma teške i neprihvatljive za RS. Tu ne može da se izgradi povjerenje. Neke stvari moraju da budu jasne. Imate Ustav koji svi znamo da čitamo, a ne da se pojedinačnim mjerama, naknadno, redefiniše Ustav. Imate jednu situaciju napisanu u Ustavu, i sasvim drugu koja je postavljena u stvarnom životu. To su stvari koje se moraju rješavati", ističe. "Ništa ovdje nije završeno", dodaje Dodik, "u smislu izgradnje sistema u Bosni i Hercegovini".

"Pogledajte, sve se diglo oko vanrednog stanja. U RS-u, vjerovatno će Vlada oko 10. maja predložiti Skupštini da ukine odluku o vanrednom stanju i da vratimo u stanje vanredne situacije gdje će Parlament nesmetano ponovo početi da radi. Nikakve namjere o vanrednom stanju nisu bile separatističke", dodaje član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

"Naprosto odbrambeno-zdravstvene mjere koje smo trebali provoditi. U svakom slučaju, mi smo spremni da prihvatimo taj obim kojeg Bošnjaci žele, da se sačuva Bosna i Hercegovina kao država na sadašnjoj teritoriji, ali isto tako, moramo imati daleko više autonomije nego što danas imamo. Ako je moguće to izgraditi, onda je i budućnost Bosne i Hercegovine izvjesna", kaže uz ostalo, u odgovoru na pitanje zbog čega je nedavno rekao da, ukoliko bi Bosna i Hercegovina bila funcionalnija, ne bi bilo potrebe da se govori o otcjepljenju RS-a.

RSE: Često Vas opozicija u RS-u i pojedini političari optužuju da se ta priča o secesiji koristi onda kada postoji neki problem sa kojeg treba da se skrene pažnja. Da li je to tako?

Dodik: Svako ima pravo na mišljenje. Mislim da treba imati na umu moguću temu da bi bili racionalni o mogućim razgovorima o samoj Bosni i Hercegovini. Ukoliko neko isključuje mogućnost, onda se grdno vara. Nema zadatog sistema, ima dogovoreni sistem.

Opozicija u RS-u je politički sterilna, bez ikakve ideje, nema ni talenta za bilo šta. To pokazuje permanentni pad njihove strukture i političke moći u RS-u, uzrokovane njihovim nedosljednim političkim ponašanjem i nesposobnošću da njihova organizacija ili njihova politika se nametne kao prihvatljiva za ljude ovdje. Naravno, imaju pravo na političko djelovanje i u tom pogledu niko im ne osporava pravo da misle. Ja se neću odreći mogućnosti da se o tome promišlja.

Možda da je Jugoslavija bila više osjetljiva na mogućnost da se razgovara o svim političkim stavovima u okviru nje, ne bi ušla u tako krvavi raspad. Mislim da je cilj razgovor i da razgovor može da da rezultate, ukoliko svi uvažavamo jedni druge do mjere da razumijemo političke tendencije i neke vrste strahove, ali i političke želje.

Ja mislim da RS s većim stepenom svoje samostalnosti u okviru Bosne i Hercegovine ne bi trebala da ikom bude problem i da u tom pogledu RS ne bi tražila nikakvo drugo rješenje. Dejton je tu bio korektan, nekoliko zajedničkih stvari-dogovorena spoljna politika i neki drugi elementi koji su vezani za međunarodni nastup, mogu.

RSE: Vi ste, kada ste bili predstavnik opozicije, bili miljenik stranih ambasada. Vrlo često kritički govorite o njima. Je li neuobičajeno iz te pozicije doći u poziciju čovjeka koji je na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. Kako na to gledate?

Dodik: Ja ću ovdje biti dok imam podršku naroda. Onog momenta kada ne budem imao podršku, neću biti u politici, tu mi ne mogu pomoći nikakve ambasade i strane države. S druge strane, moj početni entuzijazam i mišljenje o njima, kao o dobrim partnerima, se istopilo i najčešće pokušavaju da nas ovdje zloupotrijebe i da neke svoje koncepcije nametnu. Veoma brzo sam se uvjerio da njihove politike u to vrijeme nisu bile dobronamjerne ni prema meni, ni prema RS-u, gdje sam dobio podršku. Već 12 puta, od lokalnih do opštih izbora, su pokazali da dobijamo kontinuitet podrške ovog naroda. Nažalost, neki stranci to nisu htjeli da prihvate i organizovali su određene podrške protivnicima i ne može se očekivati da imamo korektne odnose.

Nisam iracionalan i ne mislim da treba zabadati prst u oko, ali sam isto tako onaj koji misli da treba odgovoriti adekvatno. Ako se politički nešto odnosi na Bosnu i Hercegovinu, mislim da smo mi autentični i da ne trebaju da se petljaju ljudi sa strane. Ukoliko se oni bave pitanjima u Bosni i Hercegovini, onda moj odgovor mora da bude.

RSE: Mnoge zemlje su pomogle BiH u opremi, medicinskim potrepštima, ali neke su pomogle i samo jednom dijelu, konkretno Srbija, Mađarska i Rusija samo RS-u. Smatrate li to poštenim, s obzirom na to da virus ne bira ni entitet ni narod?

Dodik: Onaj ko pruža pomoć odlučuje šta će i kako. Nijedna od tih zemalja koje ste nabrojali nije pomogla samo RS-u. Rusi su ovdje došli, ja sam razgovarao s gospodinom Lavrovim i zamolio ga da to učini i pomogne i mi smo, jasno, prihvatili da to budu ovi timovi koji su ovdje bili. Rusija je poručila i samoj Federaciji Bosne i Hercegovine da samo na bazi zahtjeva koji bi uputili da su spremni da pomognu i Federaciji Bosne i Hercegovine. Zahtjev nikada nije došao, ali je ostala priča o tome kako je neko samo došao ovdje. Rusi su odlučili da ispune zahtjev iz RS-a. Da je stigao zahtjev i iz Federacije, oni bi ga ispunili, i zašto to niko nije uradio od federalnih organa, to je sasvim drugi slučaj.

RSE: A zašto nije bio zahtjev, recimo, Bosne i Hercegovine?

Dodik: Pa, pitajte nekoga ko treba da pošalje zahtjev, ali eto, nije bilo. Slušao sam ruskog ambasadora da je samo potrebno da Federacija pošalje zahtjev i oni su spremni da pomognu sa svojim medicinskim timovima koji već ovdje došli.

RSE: Hoće li se kriza kakva je postojala prije pandemija nastaviti nakon što ona završi ili je ovo pokazalo da može postojati neka vrsta dogovora i da se može raditi drugačije od onoga što je bilo prije pandemije?

Dodik: Znate da je Narodna Skupština RS-a donijela odluku da predstavnici RS-a u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine ne odlučuju dok ne dođe do promjene ili revizije Odluke Ustavnog suda BiH (Odluka o poljoprivrednom zemljištu u RS-u, op. aut.). Mi smo se te politike držali i po tim pitanjima i dalje ostaje ta ista politička odluka. Ali, kada se pojavila pandemija, mi smo pristali i rekli da nemamo prava ni prema sebi ni drugima da ignorišemo potrebu da se donesu neke mjere, pa je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine u martu donijelo nekih 18 zaključaka koji su proslijeđeni raznim nivoima vlasti u BiH i sada smo u prilici da sagledamo šta je od svega toga bilo.

Donijeli smo neke zajedničke mjere vezano za karantine i neke druge stvari. Naravno, nismo bili osviješteni o tome kako angažovati sredstva Centralne banke, ali vjerujem kako će dijalog o tome što se tiče saniranja štete od pandemije biti nastavljen.

Uglavnom, odluka Narodne skupštine nije promijenjena i ja sam u konsultacijama s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine rekao ja mogu i hoću da radim na pitanjima pandemije. Sva druga pitanja moraju da čekaju dok se ne sjedne i konkretno dogovara i razgovara i vezano za ove imenovanja i na koji način možemo da se dogovorimo.

RSE: Ima li neke povratne informacije, odnosno osjetite li da su smekšani stavovi?

Dodik: Nisam siguran. Potreba je da se sanira šteta od pandemije, ali ako se nije spremno da se prihvate opravdani zahtjevi Hrvata da budu autentično predstavljeni, mislim da neke vrste približavanja tu neće moći biti između Hrvata i Bošnjaka. Kada vidite situaciju da nema mogućnosti, ili da će se nastaviti sa ovakvim radom Ustavnog suda i sa ovakvom strukturom Ustavnog suda koji je trebao da bude promijenjen pet godina nakon Dejtonskog sporazuma, pa evo 25 nije, onda mi ne možemo da imamo povjerenje u dobre namjere jedne, druge ili treće strane kako god se zvale.

U svakom slučaju, mislim da bi bilo dobro da se sve to razjasni, da uđemo u proces izrade akcionog plana vezano za evropske integracije. Tamo se, čak, navodi i gdje je rečeno da ovakva konfiguracija Ustavnog suda s tri strane sudije ne može da prođe evropsku praksu i strukturu. Ali, da li je neko spreman sada ili će biti ne znam kada to je neko drugo pitanje. Te neke bazične stvari mislim da nisu ni dotaknute, a one ostaju i one će se veoma brzo vratiti na političku scenu, čim prođe pandemija.

Kompletan intervju čitajte na ovom LINKU