"Krug 99": Mir u Bosni i Hercegovini nema pouzdane garante u Evropi

Cilj eksponencijalne krize u Bosni i Hercegovini je vraćanje na pred-dejtonske i pred-hercegbosanske pozicije, poručeno je na godišnjoj press konferenciji Asocijacije nezavisnih intelektualaca ”Krug 99”.

Na konferenciji su izloženi ključni akcenti tematskih sadržaja u prethodnoj godini, razvoja političke krize i fokusa djelovanja "Kruga 99" u 2022. godini.

Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" Adil Kulenović sumirajući prošlu godinu naveo je da je na 43 javna događaja i aktivnosti, od toga 34 redovne sesije, učestvovalo, pored moderatora, 103 uvodničara i oko 280 učesnika u raspravama.

Trending

Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1

Bilo je 14 događaja sa internacionalnim učešćem, kao i redovno učešće inostranih učesnika tokom skoro svih rasprava na sesijama (SAD, Australija, Velika Britanija, Norveška, Holandija, Njemačka, Austrija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora...).

"Najvažnija diferencija u odnosu na organizacije sličnog tipa je decenijska upornost i kontinuitet 'Kruga 99' na zastupanju vrijednosti zajedničkog života, izgradnje građanskog koncepta političkog uređenja države i odbijanja tretiranja BiH izvan standarda modernih evropskih država, savremenih demokratskih nacija. Takva programska orijentacija iz domena kulture dijaloga i intelektualne angažiranosti bit će nastavljena i u 2022. godini", rekao je Kulenović.

Nažalost, naveo je, eskaliranje političke i sigurnosne krize u i oko Bosne i Hercegovine stavlja nas opet u teška historijska iskušenja.

"Podjednako moralna koliko i politička. A, iznad svega pred izazove za naše rasudne moći u traganju za pravim odgovorima na barbarske nasrtaje na našu domovinu i društvo, na definisanju bosanske mjere otpora i iznalaženja adekvatnih odgovora na uvrede i poniženja, na demonizaciju i prijetnje zatiranja poput onih iz evropskih tridesetih godina prošlog stoljeća, sa nacifašizmom. Pred razornim moćima jednoumlja, nacističkog i etno klerikalnog, posustali su moćniji i brojniji narodi, posustaju i danas ne samo na Balkanu", kazao je Kulenović.

Smatra da je zato pitanje odgovornosti inteligencije, bila ona akademska, kulturna, umjetnička, medijska, religijska ili politička, od presudne važnosti u ova radikalno krizna vremena za mir, napredak i odbranu domovine svih njenih ljudi.

"I odgovornosti svakog građanina da se odupre trubama jednoumlja i zavodljivim manipulacijama političkih akrobata i patopsiholoških političkih nasilnika kojima ništa nije sveto. A ljudski životi, pogotovo. Cilj eksponencijalne krize u BiH je vraćanje na pred-dejtonske i pred-hercegbosanske pozicije. Na djelu je dugo vremena bila puzajuća strategija urušavanja mogućnosti obnove moderne bosanske države i društva", istakao je Kulenović.

Mišljenja je da generatori krize u Bosni i Hercegovini nisu interesi naroda, čiji pripadnici je sve više napuštaju, već "ekspanzionistički interesi dominantne hrvatske i srbijanske ekspanzionističke politike prema BiH".

"Konstitutivnost je instrument pokoravanja BiH i civilizacijskog izolacionizma jednog naroda iz Orbanovske nomenklature. Moć internacionalne zajednice i sama se urušava trulom politikom ustupaka autoritarnim liderima i totalitarnim etnonacionalističkim režimima. Kako u prošlosti, tako i danas. Nije u začetku zaustavljen proces stvaranja naddržavnih, pan-etnonacionalnih institucija, političkog objedinjavanja manjinskih etničkih grupa u susjednim zemljama, ni ekspanzionističke Mađarske, ni Srbije, ni Hrvatske, ni nekih drugih. Danas se to vraća kao bumerang evropskoj stabilnosti i ključnim vrijednostima liberalne demokracije. A sutra očito svemu onome što su bila najveća dostignuća i vrijednosti Evropske konferencije o bezbjednosti i saradnji, kao i sadašnjim nastojanjima OSCE-a. Odlučne sankcije se više i ne pominju. Mir, dakle, u BiH nema pouzdane garante u Evropi", naglasio je Kulenović.

Prema njegovim riječima, puko povjerenje da će postojeće institucije sačuvati mir mora se korigovati iskustvima iz devedesetih.

"Građani moraju postaviti ultimatum državotvornoj i poziciji i opoziciji za čvrste garancije ili praktične aktivnosti na organizovanoj samozaštiti građana. I transparentnoj izgradnji i organizaciji realpolitičkih faktora za očuvanje mira i države BiH. To nije interes samo onih u BiH koji nemaju rezervne domovine", dodao je Kulenović.

Prof.dr. Hazim Bašić, član Predsjedništva "Kruga 99" smatra da je demokratski razvoj države Bosne i Hercegovine danas značajno otežan.

"Akumulirana politička kriza rezultat je očigledno nefunkcionalnog ustavno-pravnog uređenja, koje nije kompatibilno s uređenjima drugih država i evropskim demokratskim standardima. Ovakav ustavni aranžman iskoristili su domaći nacionalisti koji su instrumentalizirani od strane susjednih zemalja za destrukciju vlastite države. Podršku u nastojanju da razbiju svoju domovinu dobijaju i od evropskih desničara, uz sveprisutni maligni uticaj Rusije. Secesionističke politike urušavaju društveni konsenzus o budućnosti BiH kao građanske države ravnopravne članice EU", kazao je Bašić.

Mišljenja je da proces vraćanja nadležnosti treba usmjeriti u smislu vraćanja onih nadležnosti državi Bosni i Hercegovini koje su joj ratom otete.

"Entiteti kao administrativne jedinice unutar države ne mogu derogirati državne institucije i zaustaviti provođenje državne volje na cijelom državnom teritoriju. Trenutne državne nadležnosti i institucije su u skladu sa Ustavom i Daytonskim mirovnim sporazumom. Potrebno ih je proširiti kako bi država mogla napredovati na svom evropskom putu. Nastojanje bilo koje administrativne jedinice kao što je entitet da preuzme državne nadležnosti je krivično djelo i čin pobune. U tom smislu, situacija je usporediva s onom iz 1992. godine", pojasnio je Bašić.

Mišljenja je da su prva instanca, koja je pozvana da reaguje na trenutnu krizu, pravosudne institucije, Sud i Tužilaštvo BiH.

"Država Bosna i Hercegovina posjeduje sve institucionalne kapacitete da sama odbrani svoj vanjski i unutrašnji državno-pravni suverenitet. U slučaju inertnosti pravosudnih institucija, u skladu s Daytonskim mirovnim ugovorom i svojim propisanim obavezama, antiustavno djelovanje treba da zaustavi visoki predstavnik. Čak i u situaciji izostanka reakcija pravosuđa i internacionalne zajednice, provođenje ratnih ciljeva iz devedesetih godina neće biti dozvoljeno. Bosna i Hercegovina ima dovoljno jake unutrašnje snage koje su spremne da čuvaju njene cjelovitost i nezavisnost, kao i prijateljske države koje joj na tom putu pomažu", dodao je Bašić.

Prof. dr. Senadin Lavić ukazao je na neke pojave koje su bitne za Bosnu i Hercegovinu.

"Nedostatak profilirane ideje bh. državljanske politike. Gotovo tridesetogodišnji kontinuitet etničko-religijske politike mora ozbiljno zabrinuti sve sljedbenike politike bosanskog etatizma i građane kojima je Bosna u srcu. U današnjoj Bosni se agresivno i bezobzirno nameće tribalističko društvo koje negira građanina, pojedinca, slobodnog čovjeka. Pritom, bošnjačka etnopolitika još uvijek demonstrira pogubnu ograničenost auto-orijentalizirajuće ideologije, zatvorenost u geto, faulizam neistomišljenika i nespremnost za odvažne iskorake i vizije bosanske budućnosti", pojasnio je Lavić.

Mišljenja je da se građanima i dalje nudi etnička homogenizacija i etnoteritorijalizacija.

"Mladi ljudi iz BiH iseljavaju u potrazi za boljim uslovima života. Koordinirana etnopolitika SNSD-a i HDZ-a, navodno legitimnih predstavnika naroda, koja je javno obznanjena kao antibosanski SH PAKT, već odavno blokira život u Bosni i koči državu kako bi je predstavili kao nefunkcionalnu. Depopulacija Bosne otvara strašan problem kvaliteta života u budućnosti", istakao je Lavić.

Smatra da je etnofaulizam postao kulturni model velikosrpske politike u Bosni.

"Jedan cijeli narod, Bošnjaci, ponovo se svodi na religijsku sadržinu i javno proziva po religijskoj oznaci 'muslimani'. Pritom, uz muslimane se planski dodaju pridjevi 'radikalni', 'opasni', 'netolerantni', 'agresivni'. Nastavlja se također negiranje genocida i otvoreno vrijeđanje žrtava kao dio političkog problema dehumanizacije bošnjačkog naroda", dodao je Lavić.

I Bojan Šošić, član Predsjedništva "Kruga 99" poručio je da smo stekli dojam da je protekla godina bila na neki naročit način teška za bosanskohercegovačko društvo, a očekivanja od ove godine nisu značajno bolja.

"Međutim, činjenica je da u kontinuitetu građani BiH sada već puna tri desetljeća žive u atmosferi ili rata ili mogućnosti intenziviranja napetosti do ponovne aktualizacije sukoba čak u oružanom obliku. Pandemija i globalni ekonomski i geopolitički procesi svakako nisu pogodovali relaksiranju te atmosfere, odnosno omogućili da se naš narod konačno razrahati. Na djelu su snage koje jašu na destruktivnim politikama kojima je najveća prijetnja građanski koncept uređenja bosanskohercegovačkog društva i na različite načine, često razvedene od svake logike, pokušavaju da kroz iskrivljeno predstavljanje obezvrijede ovaj pristup", istakao je Šošić.

Smatra da se mora jasno naglasiti da je ideja građanskog potpuno jednako udaljena od sva tri nacionalistička kriminogena toka koji su okupirali ovo društvo.

"To su patološka viđenja i procesi koji su Bosnu i Hercegovini učinili zemljom koja je na začelju svih onih pozicija kojima po svom civilizacijskom potencijalu i antifašističkom naslijeđu pripada. Krajnje je vrijeme da građani ove zemlje prepoznaju da se konačno mora prestati s prilagođavanjem i opravdavanjem djelovanja koterija koje poziraju kao političke stranke, zbog kojih stalno pogoršavanje mentalnog zdravlja našeg stanovništva i samoubistva postaju svakodnevica", naglasio je Šošić.

Prema njegovim riječima, mnogi kažu da naša stvarnost nije zrela za plasiranje ideje građanskog, da se iz pragmatičnih razloga mora prihvatiti navodni realitet da je bosanskohercegovačko društvo do srži već efektivno podijeljeno.

"Na taj način se izrugivanjem i izgurivanjem ove ideje iz svijesti i govora ona nastoji isključiti i iz mogućeg; onoga što bi trebala biti budućnost na koju nam skoro pa ne dozvoljavaju da mislimo. Ne, vrijeme je da upravo ove suprotne ideje naslonjene na etničko, koje su dovele da pojedinci i zajednice žive na klimavim kreditima i uz ekonomiju koja je na klimavoj nizbrdici, a roditelji ispraćaju djecu u inostranstvo, proglase ne samo nepoželjnim, već i onim što zaista jesu – neprihvatljive", dodao je Šošić.