Kriminalisti nezaposleni, a kriminal istražuju osobe sa srednjom školom

Zbog čega je ovakva situacija, odgovor možda leži u Zakonima o policijskim službenicima jer niti jedna od odredbi Zakona o policijskim službenicima ne navodi eksplicitno zanimanja koja su neophodna već ostavlja mogućnost rukovodiocu organa da osnovu vlastite procjene odredi koja su to zanimanja potrebna u policiji, nakon čega se u konkursnoj proceduri pod posebnim uvjetima taksativno navode zanimanja neophodna za prijem.

"Taksativno nabrojana zanimanja moraju biti u skladu sa pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji kojom su predviđena radna mjesta te činovi za obavljanje policijske djelatnosti. Tu je podzakonska praznina, gdje ni podzakonskim aktom za obavljanje poslova mlađih inspektora nije predviđeno  zanimanje kriminalista i diplomiranih kriminalista, već je ostavljen širok prostor za subjektivne procjene rukovodioca organa koji je pravno limitiran na način da se odluka mora odnositi samo na fakultete društvenog smjera, a u određenim MUP-ima se ona proširuje  na prirodno matematički, ali i tehničke fakultete“, smatra Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku u Sarajevu.

Upravo zbog ovakve situacije, ne rijetko se može u javnosti čuti, da više od dvadeset godina se ciljano vrši degradiranje kriminalističke profesije kako bi se upravo nastavilo ovakvo stanje u bh. društvu, odnosno da bi se spriječilo iskorijevanje kriminala koje je ušlo u sve pore bh. društva.

S ovom trvrdnjom se slaže i prof. Ahić koji smatra da je upravo to jedna od važnijih poluga u rukama bh. političara kojima vladavina prava jeste jedina prepreka u ostvarivanju svojih oligarhijsko kriminogenih ciljeva kojima bi završili započeto, i u takvim uvjetima zabetonirali svoje pozicije u ovakvom bh. društvu.

"Upravo iz tih razloga danas imamo percepciju javnosti da je pravosuđe najnefikasniji i najkorumpiraniji dio sistema, a bez kvalitetne kriminalističke profesije na terenu ni najizvrsnije pravosuđe ne može odnijeti pobjedu nad kriminalom", ističe on.

Imajući u vidu da danas u BiH djeluje 18 policijskih agencija i jedna obavještajno sigurnosna agencija, profesor Ahić smatra da BiH ima nužnu potrebu za ovakvim kadrom kako bi se smanjila stopa kriminala a i spriječili savremeni oblici krivičnih djela kao što su terorizam, organizirani kriminal, korupcija, pranje novca i slično.

Kao rješenje ovakvog stanja, prof. Ahić vidi u izmjenama postojećih zakona o policijskim službenicima  na svim nivoima u BiH i prema njegovom mišljenju na ovome se treba početi raditi što prije ako želimo rješavati probleme koji nam stoje na putu ka EU.