Korupcija i netransparentnost u porastu: Građani sve češće traže pravdu pred sudovima

Tokom 2025. godine građani Bosne i Hercegovine sve češće su se obraćali za pomoć zbog sumnji na korupciju, nepravilnosti u zapošljavanju i uskraćivanja osnovnih prava, što ukazuje na rastuće nepovjerenje u rad javnih institucija.

Podaci Centra za pružanje besplatne pravne pomoći Transparency Internationala BiH pokazuju ne samo povećan broj prijava, već i produbljivanje sistemskih problema poput netransparentnosti, političkog uticaja i izostanka odgovornosti, koji i dalje ozbiljno opterećuju javni sektor.

Tokom 2025. godine Centar za pružanje besplatne pravne pomoći Transparency International (TI) u BiH (ALAC) je postupao u 364 nova predmeta, dok je putem besplatne telefonske linije zaprimljeno 1.027 poziva građana koji su bili svjedoci ili žrtva korupcije.

Trending

Posebni izaslanik ministarstva energetike SAD-a Joshua Volz stigao u BiH

Kao i prethodnih godina, najveći broj prijava odnosio se na državnu upravu (151 predmet), što potvrđuje da su zapošljavanje, imenovanja i upravljanje javnim resursima i dalje najrizičnije oblasti za korupciju, pokazuje Godišnji izvještaj ALAC za 2025. godinu.

Značajan broj prijava zabilježen je i u oblastima pravosuđa (31), obrazovanja (28) i sukoba interesa (31), gdje je evidentan rast broja slučajeva, što potvrđuje da je ova pojava sve raširenija i da su upozorenja TI BiH o normalizaciji sukoba interesa usljed izostanka sankcija bila opravdana.

Upravo ovi trendovi potvrđeni su i kroz konkretne slučajeve, pa je nakon prijava ALAC-a Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjedniku Skupštine opštine Gacko i savjetniku tadašnjeg predsjednika RS Milorada Dodika, zbog obavljanja nespojivih funkcija. U toku prošle godine je upućeno ukupno 13 slučajeva nadležnim institucijama na postupanje a ovakvi primjeri istovremeno ukazuju na rast svijesti o značaju integriteta u javnom sektoru, ali i na ozbiljne nedostatke u dosljednoj primjeni zakona.

TI BiH je tokom godine pokrenuo 24 upravna spora zbog uskraćivanja pristupa informacijama, dok su istovremeno 24 predmeta iz prethodnih godina riješena u korist Centra, što ukazuje na sistemsko kršenje ovog prava od strane institucija.

Prije 4 dana

TI BiH prijavio Igora Vukovića: Istovremeno savjetnik u Vijeću ministara BiH i odbornik u Vlasenici

Da je manjak transparentnosti i odgovornosti institucija sve veći problem potvrđuju i odluke najviših domaćih i međunarodnih sudova. Sud Bosne i Hercegovine usvojio je tužbu TI BiH protiv Ministarstva pravde BiH zbog nezakonitog uskraćivanja pristupa Nacrtu Zakona o Sudu BiH, čime je javnost bila onemogućena da učestvuje u procesu donošenja jednog od ključnih pravosudnih propisa.

Istovremeno, Europski sud za ljudska prava uzeo je u razmatranje predmete koji se odnose na uskraćivanje pristupa informacijama od strane Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, kao i aplikaciju ALAC-a u ime građanina koji, uprkos brojnim sudskim odlukama u svoju korist, već duži niz godina ne uspijeva da zasnuje radni odnos u Poreskoj upravi RS.

Pored nedovoljne otvorenosti i manjka odgovornosti, institucije u Bosni i Hercegovini su pod sve većim političkim uticajem, što je posebno vidljivo u postupcima imenovanja, gdje se procedure često poništavaju ili prilagođavaju političkim interesima. Tako je, na primjer, TI BiH podnio krivičnu prijavu protiv službenih lica na više nivoa vlasti u Federaciji BiH zbog neosnovanog poništavanja već okončane procedure imenovanja članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime je ukazano na ozbiljne zloupotrebe i politički uticaj na rad institucija.

Ovi slučajevi, kao i činjenica da su novinari tokom 2025. godine 57 puta zatražili i dobili besplatnu pravnu pomoć Centra, dok sve veći broj slučajeva u kojima građani i mediji moraju tražiti sudsku zaštitu zbog kontinuiranog kršenja njihovih prava od strane institucija dodatno potvrđuju razmjere problema.

Složeno političko uređenje, česte blokade u radu institucija, kao i nedostatak ključnih zakonskih rješenja, poput zakona o sukobu interesa u Federaciji BiH i adekvatne zaštite zviždača, ne samo da značajno otežavaju borbu protiv korupcije već građanima uskraćuju osnovna prava, prije svega na pravnu zaštitu, zaposlenje i pristup informacijama od javnog značaja.

Problemi poput netransparentnosti, nezakonitih imenovanja, sukoba interesa i ograničavanja pristupa informacijama duboko ukorijenjeni u institucijama na svim nivoima vlasti. Ipak, djelovanje Centra za besplatnu pravnu pomoć građanima kroz pokretanja upravnih sporova, apelacije, krivičnih prijava i drugih pravnih mehanizama pred domaćim i evropskim sudovima kao i odluke u korist Centra, pokazuju da uporna i strateška pravna borba može dovesti do konkretnih promjena.

Iz Transparency Internationala u BiH poručili su da će nastaviti pružati besplatnu pravnu pomoć građanima i zagovarati unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira, kako bi se osigurala veća transparentnost, odgovornost i efikasnija borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.