Korupcija i netransparentnost u porastu: Građani sve češće traže pravdu pred sudovima

Tokom 2025. godine građani Bosne i Hercegovine sve češće su se obraćali za pomoć zbog sumnji na korupciju, nepravilnosti u zapošljavanju i uskraćivanja osnovnih prava, što ukazuje na rastuće nepovjerenje u rad javnih institucija.

Podaci Centra za pružanje besplatne pravne pomoći Transparency Internationala BiH pokazuju ne samo povećan broj prijava, već i produbljivanje sistemskih problema poput netransparentnosti, političkog uticaja i izostanka odgovornosti, koji i dalje ozbiljno opterećuju javni sektor.

Tokom 2025. godine Centar za pružanje besplatne pravne pomoći Transparency International (TI) u BiH (ALAC) je postupao u 364 nova predmeta, dok je putem besplatne telefonske linije zaprimljeno 1.027 poziva građana koji su bili svjedoci ili žrtva korupcije.

Trending

FK Velež raskinuo saradnju sa Avdom Kalajdžićem nakon tvrdnji na suđenju za ubistvo Aldine Jahić

Kao i prethodnih godina, najveći broj prijava odnosio se na državnu upravu (151 predmet), što potvrđuje da su zapošljavanje, imenovanja i upravljanje javnim resursima i dalje najrizičnije oblasti za korupciju, pokazuje Godišnji izvještaj ALAC za 2025. godinu.

Značajan broj prijava zabilježen je i u oblastima pravosuđa (31), obrazovanja (28) i sukoba interesa (31), gdje je evidentan rast broja slučajeva, što potvrđuje da je ova pojava sve raširenija i da su upozorenja TI BiH o normalizaciji sukoba interesa usljed izostanka sankcija bila opravdana.

Upravo ovi trendovi potvrđeni su i kroz konkretne slučajeve, pa je nakon prijava ALAC-a Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjedniku Skupštine opštine Gacko i savjetniku tadašnjeg predsjednika RS Milorada Dodika, zbog obavljanja nespojivih funkcija. U toku prošle godine je upućeno ukupno 13 slučajeva nadležnim institucijama na postupanje a ovakvi primjeri istovremeno ukazuju na rast svijesti o značaju integriteta u javnom sektoru, ali i na ozbiljne nedostatke u dosljednoj primjeni zakona.

TI BiH je tokom godine pokrenuo 24 upravna spora zbog uskraćivanja pristupa informacijama, dok su istovremeno 24 predmeta iz prethodnih godina riješena u korist Centra, što ukazuje na sistemsko kršenje ovog prava od strane institucija.

03.04.26. 12:24

TI BiH prijavio Igora Vukovića: Istovremeno savjetnik u Vijeću ministara BiH i odbornik u Vlasenici

Da je manjak transparentnosti i odgovornosti institucija sve veći problem potvrđuju i odluke najviših domaćih i međunarodnih sudova. Sud Bosne i Hercegovine usvojio je tužbu TI BiH protiv Ministarstva pravde BiH zbog nezakonitog uskraćivanja pristupa Nacrtu Zakona o Sudu BiH, čime je javnost bila onemogućena da učestvuje u procesu donošenja jednog od ključnih pravosudnih propisa.

Istovremeno, Europski sud za ljudska prava uzeo je u razmatranje predmete koji se odnose na uskraćivanje pristupa informacijama od strane Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, kao i aplikaciju ALAC-a u ime građanina koji, uprkos brojnim sudskim odlukama u svoju korist, već duži niz godina ne uspijeva da zasnuje radni odnos u Poreskoj upravi RS.

Pored nedovoljne otvorenosti i manjka odgovornosti, institucije u Bosni i Hercegovini su pod sve većim političkim uticajem, što je posebno vidljivo u postupcima imenovanja, gdje se procedure često poništavaju ili prilagođavaju političkim interesima. Tako je, na primjer, TI BiH podnio krivičnu prijavu protiv službenih lica na više nivoa vlasti u Federaciji BiH zbog neosnovanog poništavanja već okončane procedure imenovanja članova Upravnog odbora Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime je ukazano na ozbiljne zloupotrebe i politički uticaj na rad institucija.

Ovi slučajevi, kao i činjenica da su novinari tokom 2025. godine 57 puta zatražili i dobili besplatnu pravnu pomoć Centra, dok sve veći broj slučajeva u kojima građani i mediji moraju tražiti sudsku zaštitu zbog kontinuiranog kršenja njihovih prava od strane institucija dodatno potvrđuju razmjere problema.

Složeno političko uređenje, česte blokade u radu institucija, kao i nedostatak ključnih zakonskih rješenja, poput zakona o sukobu interesa u Federaciji BiH i adekvatne zaštite zviždača, ne samo da značajno otežavaju borbu protiv korupcije već građanima uskraćuju osnovna prava, prije svega na pravnu zaštitu, zaposlenje i pristup informacijama od javnog značaja.

Problemi poput netransparentnosti, nezakonitih imenovanja, sukoba interesa i ograničavanja pristupa informacijama duboko ukorijenjeni u institucijama na svim nivoima vlasti. Ipak, djelovanje Centra za besplatnu pravnu pomoć građanima kroz pokretanja upravnih sporova, apelacije, krivičnih prijava i drugih pravnih mehanizama pred domaćim i evropskim sudovima kao i odluke u korist Centra, pokazuju da uporna i strateška pravna borba može dovesti do konkretnih promjena.

Iz Transparency Internationala u BiH poručili su da će nastaviti pružati besplatnu pravnu pomoć građanima i zagovarati unapređenje zakonskog i institucionalnog okvira, kako bi se osigurala veća transparentnost, odgovornost i efikasnija borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini.