Konferencija o Berlinskom procesu: Što prije ratificirati sporazume o mobilnosti

Sve zemlje zapadnog Balkana su do sada ratificirale tri sporazuma o mobilnosti iz Berlinskog procesa a Bosna i Hercegovina je, nažalost, jedina zemlja u regionu koja taj posao nije završila.

Rečeno je to na Konferenciji "Tri sporazuma o saradnji - godinu dana nakon potpisivanja" koju su danas, 8. septembra, u Parlamentarnoj skupštini BiH organizirali Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Institut za saradnju i razvoj (CDI - Albanija) i Centar za politike i upravljanje (CPU - BiH).

Direktorica CDPD-a Aida Daguda smatra da su tri sporazuma o mobilnosti veoma važna, jer omogućavaju građanima u cijeloj regiji, svih šest zemalja zapadnog Balkana, da se slobodno kreću, koristeći samo ličnu kartu, ali i slobodno kretanje u akademskom sektoru te kretanje radne snage.

Trending

Konaković poručio ambasadoru Izraela u Srbiji: Vi ste sramota diplomatije i ljudska ste sramota!

"Smatramo da je vrlo važno da je ovaj događaj u Sarajevu. S našim organizatorima smo odlučili da Berlinski proces dovedemo ovdje i da pričamo s aspekta građana", kazala je.

Pojasnila je da je Berlinski proces politički proces koji svu regiju priprema i vodi prema članstvu u Europskoj uniji.

"To je zaista proces koji traje dosta dugo, a BiH je jedna od prepreka na putu implementacije ovih sporazuma. Svih šest zemalja su potpisale ove sporazume o mobilnosti, još BiH i Crna Gora nisu ratificirale sporazume", pojasnila je.

Tvrdi da u BiH ima političkih prepreka, te da je predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio da neće dozvoliti da se potpišu i ratificiraju sporazumi BiH.

"Zbog toga šaljemo poruku da je to vrlo važno za kvalitet života građana koji smo odlučili da ostanu živjeti ovdje", zaključila je.

Šef Delegacije Evropske unije Johann Sattler kazao je da su se okupili na konferenciji kako bi propratili stanje ratifikacije tri sporazuma o mobilnosti koji su potpisani prošle godine na Samitu u Berlinu.

"Za mjesec dana očekujemo novi samit i nadamo se da ćemo imati priliku vidjeti da su svi ovi sporazumi ratificirani", istakao je.

Naglasio je da su integracija u regionu i integracija sa Evropskom unijom dvije stvari koje idu ruku pod ruku te da nisu dva odvojena procesa.

"Želim da što prije dođe do integracije i da 18 milliona ljudi ima jedinstveno tržište, a da zemlje pokažu da mogu sarađivati između sebe. Imamo poseban zamah, otvorili smo pregovore sa Albanijom, uskoro očekujemo da otvorimo sa Sjevernom Makedonijom", kazao je.

Najavio je da će predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen u oktobru doći u Bosnu i Hercegovinu kako bi najavila novi paket pomoći, ali da to nije samo novac.

"Očekujemo napredak po pitanju regionalne integracije i određene reforme na domaćem planu posebno po pitanju vladavine prava", naglasio je Sattler.

Istakao je da ostaje pitanje sporazuma o mobilnosti samo sa ličnim kartama, budući da je  pet drugih zemalja napredovalo u ratifikaciji tog sporazuma.

"Preostaje samo da Bosna i Hercegovina riješi to pitanje. Ono je posebno opterećujuće jer je jedini preostali vizni režim u regionu između BiH i Kosova koji ometa 10.000 ljudi koji imaju potrebu da putuju između BiH i Kosova", rekao je Sattler.

Izvršni direktor Centra za politiku i upravljanje Adis Muhović kazao je da je Bosna i Hercegovina  nažalost na začelju.

"U BiH nema konsenzusa oko ova tri sporazuma i mi smo jedina zemlja u kojoj je proces razdvojen. Tri sporazuma ne idu u paketu, sporazum o slobodi kretanja je na jednoj strani, a druga dva sporazuma o priznavanju kvalifikacija i diploma na drugoj strani", kazao je.

Tvrdi da to nema mnogo veze sa strukturama vlasti, već da li je Milorad Dodik u vlasti.

"On je osoba koja primjenjuje taktiku zadržavanja svih najznačajnijih političkih odluka te ih onda koristi kao polog u pregovaranju ili prodaje kao političke usluge. U ovom slučaju definitivno je Milorad Dodik osoba koja je odlučila da blokira sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama u regionu", poručio je.

Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama je, kazao je, u osnovi dizajniran da se popravi odnosi između Bosne i Hercegovine i Kosova.

"I to bi bilo važno za našu ekonomiju, s obzirom na to da BiH ima strateške interese na Kosovu, koje trenutno zbog kompletnih situacija, jednostavno blokade i viza, ne može na pravi način da iskoristi", kazao je.

Šef političkog odjela Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović pozvao je institucije BiH da iskoriste ovaj mjesec dana do samita Berlinskog procesa u Tirani koji se održava 16. oktobra. Tvrdi da je Berlinski proces trenutno najbolji okvir za regionalnu saradnju.

"Šanse su velike, pogotovo u novom biopolitičkom kontekstu, imajući u vidu činjenicu da je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila novi plan za fazno pristupanje zapadnog Balkana Europskoj uniji", kazao je.

Istakao je da s jedne strane postoji zagovaranje Otvorenog Balkana, a s druge strane Berlinski proces.

"I Otvoreni Balkan i Berlinski proces su u stvari pokazatelji da je region sazrio za saradnju, to je jako važno. Berlinski proces je stariji i on je inkluzivan. Svih šest ekonomija zapadnog Balkana ravnopravno učestvuju u njemu. Otvoreni Balkan je nastao na jednoj drugoj osnovi. Ali ono što se zagovara u Otvorenom Balkanu i ono što imamo u Berlinskom procesu je komplementarno, da ne kažem isto", pojasnio je.