Konferencija Genocid nad Bošnjacima: Srebrenica ne može biti stavljena u stranu

U Sarajevu je danas počela dvodnevna Međunarodna naučna konferencija Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995-2020: Uzroci, razmjere i posljedice, na kojoj učestvuje više 70 naučnika iz 12 zemalja.

Konferencija se održava povodom obilježavanja 25 godina od genocida počinjenog nad Bošnjacima Republike Bosne i Hercegovine, a što je potvrđeno i sudskim presudama ICTY-a za područje tzv. sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenica i okoline (juli 1995. godine).

Organizatori su Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.

Akademik Mirko Pejanović, član Organizacionog odbora konferencije, je podsjetio kako je genocid u Srebrenici najveći genocid na području Evrope nakon Drugog svjetskog rata te da on i pretpostavlja i zahtijeva jedan poseban odnos.

"Prije svega, odnos koji se tiče morala, odnosno etike i tretmana i razvoja ovog područja koje je doživjelo genocid. U ovim istraživanjima zagovara se zaustavljanje negacije genoicida, naročito u javnom prostoru BiH pa i šire, u regiji. Zagovara se ideja kako postići jedan drugi i drugačiji status Srebrenice u odnosu na današnji status, zagovara se društveno-razvojni status koji bi podrazumijevao donošenje zakona i na nivou države i na nivou entiteta, o pružanju materijalne pomoći kroz posebne fondove za zapošljavanje ljudi u Srebrenici, posebno povratnika i za izgradnju infrastrukture u svakom mjesnom području", rekao je Pejanović.

On je rekao kako se mora i može raditi na tome da se stvori jedan odnos koji neće biti negacija genocida, odnosno da se uvaži historijska istina, a onda sve ostalo će drugačije ići.

"Mislim da je Parlamentarna skupština BiH i pored svih incijativa i dalje gluha za ono što mora uraditi, a to je da donese zakon o sankcijama za one koji negiraju genocid u javnom prostoru", rekao je Pejanović te dodao: "Srebrenica ne može biti stavljena u stranu, prema njoj se mora izgraditi odnos u svakom pogledu uključujući i odnos evropskih instutucija da iz moćnih fondova EU Srebrenica nešto dobija."

Doprinos naučnika iz BiH i regije kaska

Nevenka Tromp, bivša istražiteljica u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, kazala je kako je za nju kao nekoga ko dolazi iz Holandije i već 30 godina radi na univerzitetu, ova konferencija vrlo važna prilika da vidi šta to naučnici u BiH rade po ovom pitanju, odnosno na kom nivou se to istraživanje o genocidu nalazi.

"Postoji jedna velika disproporcija, da većinu naučnih radova, doktorata, pišu stranci kojima je ovaj prostor nevjerovatno interesantan. Imam osjećaj na tom nekom međunardonom nivou, da doprinos naučnika iz BiH i regije kaska za tim globalnim trendom i mislim da bi bilo vrlo neučinkovito da se i ta društvena povijest o genocidu, što se u BiH desila, da ju pišu stranci i da je njihov glas snažniji u toj naučnoj debati nego glas BiH. Ja smatram da će važnu riječ imati ove nove generacije, koje imaju jednu drugu distancu i koje će doprinijeti razumijevanju genocida, ne samo šta se desilo u prošlosti nego i u tome kako se genocid politizira u ovom terenutku i kakve to posljedice može imati u budućnosti", poručila je Tromp.

Naglasila je kako je i vrlo značajna tema za istraživanje i to šta počinioci ustvari misle o tome, da li postoje neke refleksije, pojašnjavajući kako se tu naravno ne govori o pojedinačnim počionicima, odnosno da tu nema teorije da je neko počinio genocid zbog tog što je loša osoba.

"Genocid je jedno vrlo racionalno i funkcionalno upotrebljavanje nasilja od strane države, jer za genocid trebate čitavu državnu infrastrukturu, vojsku, policiju, znači pojedinici su tu indikvativni i važni, što je u Hagu isto presuđeno, međutim mi vidimo da na nivou državnih ideologija i državnih politika nema distance prema genocidu, tu naravno govorim o državi Srbiji, susjednoj državi koja još uvijek ima pretenzija na dijelove BiH, dovodi se i sada, nakon 25 godina, opstojnost i opstanak teritorijalnog integriteta BiH. Mislim da je to jedna vrlo važna tema u okviru genocida, jer genocid nije samo zločin, on nema samo tu neku pravnu važnost, u ovom trenutku. Genocid je jedan otvoreni politički proces, kojemu se vrlo teško može utvrditi točan datum početka, ali isto tako i datum kraja i završetak. Mi, na neki način, se suočavamo još uvijek s kontinuitetom takve politike", kazala je Tromp.

Srbija nikad nije rekla zbogom Miloševiću

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, kazao je kako je ova konferencija značajna i u kontekstu da se pokaže kako se o Srebrenici ne govori samo u mjesecu julu i povodom neke godišnjice, već u kontinuitetu.

"Pravosudna istina o tome šta se ovdje događalo je utvrđena, ona je utvrđena na međunarodnim, državnm, kantonalnim sudovima i ona je takva kakva jeste, nekima se sviđa, nekima ne, ali ona je takva. Ono što predstoji i ono što, čini mi se ne razumijemo dovoljno jasno, jeste da period pisanja historijske istine tek dolazi. Ne može se priča, narativ, o tome šta se događalo u ovoj zemlji, završiti na dvije, tri, pet pa i na par hiljada suđenja, čiji je jedini cilj da se uspostavi individualna krivična odgovornost. Za veliku sliku je potrebno da se utvrdi historijska istina", rekao je Suljagić.

U Beogradu je krajem septembra prikazana srbijanska predstava "Srebrenica: Kad mi ubijeni ustanemo", reditelja Zlatka Pakovića koja je premijerno odigrana u Centru za kulturnu dekontaminaciju (CZKD) u Beogradu. Ekipa predstave na čelu sa Zlatkom Pakovićem se od premijere suočava s brutalnim napadima i uvredama. Suljagić, upitan šta misli o tome, je rekao kako će "učiniti sve da iduće godine, u julu 2021., ova predstava bude sastavni dio programa za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici".

"Kada je riječ o Srbiji pa i o političkoj klasi bosanskih Srba, ni u jednom ni u drugom slučaju nikad nije uspostavljen ozbiljan i jasan diskontinutet u odnosu na režim Slobodana Miloševića, odnosno Radovana Karadžića. Prijetnje koje Zlatko Paković dobija, prijetnje koje Boris Isaković dobija, koji glumi filmu 'Quo vadis, Aida?', su jedna vrlo logična i predvidljiva posljedica tog stanja činjence da Srbija nikad nije rekla zbogom Slobodanu Miloševiću", zaključio je Suljagić.

Tokom uvodnih izlaganja prisutnim su pročitane poruke, odnosno pisma podrške reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića i visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka.

Međunarodna konferencija interdisciplinarnog karaktera prilika je da se na jednom mjestu okupe istaknuti naučnici i istraživači iz raznih naučnih disciplina (preko 70 učesnika) koji će u sklopu Konferencije kritički elaborirati historijske, demografske, društvene, psihološke, kulturne, moralne, političke i ekonomske uzroke, razmjere i posljedice genocida počinjenog nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini.