Konaković: Sarajevo može postati obrazovno središte

Ovo je poručeno danas sa diskusije o temi Sektor obrazovanja u regionu: razvoj svjetske klase ljudskog kapitala u okviru drugog dana Sarajevo Business Foruma, javlja Anadolu Agency (AA).

Moderator panela Selmo Cikotić, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Sarajevo je nazvao mjestom susreta civilizacija Istoka i Zapada gdje studenti imaju dobrobiti koje nadilaze obrazovanje. 

"Studenti ovdje grade mreže koje traju cijeli život, što je više od samog obrazovanja. Mendela je govorio da je obrazovanje najmoćnije oružje koje možete upotrijebiti da mijenjate svijet. Obrazovanje je ključno za prosperitet regije. Možemo li ubijediti donosioce odluka da obrazovanje nije trošak već investicija i kako postaviti scenu za priliv, a ne odliv mozgova", upitao je Cikotić.

Sarajevo je već ostvarilo dobre i čvrste veze s Turskom i zemljama Zaljeva koje sve više otkrivaju glavni grad BiH kao mjesto gdje mogu investirati, u smislu visokog obrazovanja, rekao je Elmedin Konaković, premijer Kantona Sarajevo. On je predstavio prezentaciju pod nazivom "Sarajevo kao međunarodno obrazovno središte", istaknuvši da je cilj vlade koju predvodi - reforma obrazovnog sistema u Sarajevu. 

Spomenuo je, pored ostalih univerziteta koji djeluju u glavnom gradu BiH, Internacionalni univerzitet u Sarajevu (IUS) osnovan zahvaljujući dobrim odnosima vlada Turske i BiH koji, kako je naglasio, ima kampus koji važi za najveći kampus u BiH.

"Ovo je kozmopolitski grad sa bogatom historijom i naša misija je da Sarajevo postane regionalni lider u visokom obrazovanju. Naša diploma mora biti validna, to je naša misija: prepoznate, valjane diplome. Trenutno smo usred reforme obrazovnog sistema u Sarajevu, ona je jedna od najvažnijih, mijenjamo sve, želimo privući studente iz inostranstva, priznate univerzitete, neki od njih već rade ovdje s poznatim profesorima", rekao je Konaković.

Cikotić je naglasio kako Republika Turska ima iskustvo održivog i visokog ekonomskog rasta te da analitičari tvrde da je upravo obrazovanje u osnovi svih pozitivnih promjena koje su se desile u toj zemlji u posljednjih 30 godina.

Na to se osvrnuo i Yucel Ogurlu, rektor Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS), podsjetivši kako je univerzitet na čijem je čelu osnovan u Sarajevu prije 12 godina čime je postao najveća obrazovna investicija u regiji.

"Kao rektor, edukator i roditelj želim podijeliti s vama neka od mojih posmatranja: fakulteti su centri koji dijele informacije sada kad su tehnologije dostupne, imaju odgovornost dati doprinos znanju koje će se dijeliti. Univerziteti uspostavljaju okruženje koje je korisno za cijelu zajednicu. Mi imamo studente iz 55 zemalja, 60 posto je studenata iz stranih zemalja. Najveća smo strana investicija u obrazovanju u regiji, oko 60 miliona američkih dolara. Nastojimo osigurati stipendije, svake godine dodjeljujemo hiljadu stipendija bosanskim studentima što pokazuje da ne idemo za profitom, već gradimo temelje", rekao je Ogurlu.

On je dodijelio nagrade pobjednicima takmičenja IUS-a "Studentski poslovni plan", za najbolju dostavljenu realnu poslovnu ideju. 

Vlada Malezije ulaže oko 21 posto godišnjeg budžeta na obrazovanje, od predškolskog do visokog, rekao je bivši zamjenik premijera Vlade Malezije i ministar za obrazovanje Malezije Tan Sri Dato' Muhyiddin Mohd Yassin, govoreći o iskustvima njegove zemlje.

Takvim primjerom, kako je naglasio, trebaju se voditi i nadležne službe za visoko obrazovanje u Sarajevu.

"Nije nemoguće da Sarajevo postane čvorište obrazovanja. Jedna stvar je posvećenost vlade. Mi smo stavili obrazovanje kao broj jedan. Za budžet se moraju izdvajati resursi koji će to omogućiti. Mi u Maleziji ćemo nastaviit držati naglasak na obazovanju, zemlja će postati visokorazvijena zemlja i moramo imati daleko agresivniju politiku. Ako postoji šansa za našu saradnju, Malezijci su sa te strane otvoreni", rekao je Yassin.

Primjer zemlje koja je pokrenula ekonomski napredak i razvoj na prirodnim resursima i obrazovanju je i Kraljevina Saudijska Arabija. Abdullah Almojel, predsjednik Globalne dimenzije za obrazovanje i osposobljavanje i bivši zamjenik ministra za visoko obrazovanje, naglasio je da su "studenti sjeme ekonomskog rada" svake zemlje.

"Mi investiramo jako mnogo u ljudske resurse, više od 20 posto našeg budžeta se izdvaja u te svrhe, to je praksa još od našeg prijašnjeg kralja. Mobilnost studenata je ključna za razvoj. Mi kao edukatori trebamo omogućiti neke vještine našim studentima koji će im pomoći, poput kritičkog razmišljanja ili liderstva", rekao je Almojel.

Pohvalio je studentske razmjene, nazvavši ih uspostavljanjem "mostova među zemljama" što donosi mir i razumijevanje među različitostima.

Dekanesa Medicinskog fakulteta u Sarajevu Almira Hadžović-Džuvo osvrnula se na primjenu Bolonjskog procesa koji ima za cilj kreiranje jedinstvenog evropskog sistema univerzitetske nastave i istraživanja. Primjena Bolonje, kako je istaknula, može biti samo korak naprijed ukoliko se koristi na pravilan način.

"Mi smo od 2008. počeli s reformom koja je strogo regulirana za ljekare u Evropskoj uniji, morate imati striktno reguliran broj sati tokom studija kako biste bili priznati u evropskom sistemu, to jeste teško. U harmonizaciji je važno da kada uvodite promjene u svoje programe, morate kritički razmišljati, odabrati ono što je pogodno za vaš univerzitet, to je vrlo težak posao. Ali je jako važno je da se iskoriste sve mogućnosti kako bi aplicirali za projekte EU što će omogućiti obrazovni rad. Stranim studentima se mora ponuditi nešto što oni nemaju u svojim zemljama, treba tražiti novac za to. Važno je da svi učesnici visokog obrazovanja znaju ciljeve Bolonje, da to nije luksuz već neophodnost", naglasila je Džuvo.