Ko je Slobodan Praljak: Režirao filmove prema scenariju Abdulaha Sidrana
Tako je ovaj kontroverzni 71-godišnjak izvršio samoubistvo na teatralan način, onako kako je nerijetko i nastupao u javnosti.
Slobodan Praljak rođen je 2. januara 1946. u Čapljini i završio je čak tri fakulteta. Godine 1970. diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu i napisao tezu o korekciji hromatske slike električnog signala za televizijski rad.
Naredne godine (1971) diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, filozofiju i sociologiju, a onda 1972. stekao još jednu diplomu na Akademiji za pozorište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu.
Javnosti je najpoznatiji bio kao filmski, televizijski i pozorišni režiser. Bh. gledaoci upoznali su ga kao režisera TV drame Jegulje putuju u Sargaško more (1979) po scenariju Abdulaha Sidrana u produkciji TV Sarajevo.
Abdulah Sidran pojavljuje se i kao koscenarista Praljkovog najpoznatijeg ostvarenja u ulozi režisera – filma Povratak Katarine Kožul (1989).
Nedugo nakon što je završio svoj jedini igrani film, na talasu uvođenja višestranačja u bivšu Jugoslaviju učlanio se novoosnovanu Hrvatsku demokratsku stranku (HDS).
Dvije godine kasnije (1991) kao dobrovoljac priključio se Hrvatskoj vojsci i s drugim umjetnicima držao položaje u Sunji.
Iako nije imao nikakvog vojnog obrazovanja, uspješno je držao položaje, pa je nakon Sarajevskog primirja između Hrvatske vojske i JNA stekao čin general-majora i dobio niz odgovornih dužnosti u Ministarstvu obrane RH.
U maju 1993. imenovan je za predstavnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske u HZ Herceg-Bosni i HVO-u, a poslije je postao zapovjednik snaga HVO.
Zajedno s pet bh. hrvata optužen je za agresiju RH na BiH i za Bošnjačko-hrvatski sukob, a Praljka se smatralo odgovornim za rušenje Starog mosta u Mostaru.
"Stari most nije vrijedan malog prsta mog vojnika", izjavio je Praljak prije nego je završio u Haagu gdje je 29. maja 2013. osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.