Kako zaustaviti trend iseljavanja iz BiH: Mladi trebaju šansu da zarade platu

Tokom proteklih nekoliko godina Bosnu i Hercegovinu je napustio veliki broj njenih stanovnika, kako zbog političke situacije tako i zbog loših socio-ekonomskih uvjeta za život, zbog čega stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno poduzeti mjere kako bi se, ako ne zaustavio, onda barem smanjio trend iseljavanja stanovništva, posebno mlađih osoba.

Iako nema zvaničnih podataka o broju građana BiH koji su otišli da žive i rade u drugim državama, istraživanje Unije za održivi povratak i integracije pokazuje da je BiH tokom proteklih desetak godina napustilo nekoliko stotina hiljada ljudi.

Stručnjaci smatraju da je potrebno hitno djelovati i poduzeti potrebne mjere kako bi se zaustavio ili bar donekle smanjio trend iseljavanja iz BiH u narednom periodu.

Trending

Dragan Bursać: Selma Bajrami, srpski neprijatelj broj 1

Adis Muhović, direktor Centra za politike i upravljanje (CPU) iz Sarajeva kazao je kako istraživanja koja su dosad proveli pokazuju da je vladavina prava najznačajniji problem u bh. društvu, odnosno izostanak pravne sigurnosti.

"Također, imamo ovaj dio koji se tiče javnih finansija, unapređenja poslovne klime i unapređenja svih drugih javnih usluga, poput obrazovanja, zdravstva, što bi građanima omogućilo da žive u uređenom sistemu i da imaju društvo jednakih prilika da uspiju", rekao je Muhović, napominjući da su i nepravda i korupcija među najznačajnijim motivatorima odlaska ljudi iz BiH.

Prema Indeksu percepcije korupcije za 2020. godinu, od ukupno 180 zemalja, BiH zauzima 111. poziciju, sa 35 indeksnih bodova i to mjesto dijeli sa Panamom, Mongolijom i Sjevernom Makedonijom. U odnosu na prethodni izvještaj, BiH je nazadovala za jedan bod i za deset pozicija.

Muhović smatra da su mnogi ljudi u BiH nezadovoljni i razočarani upravo zbog visokog stepena korupcije i nepotizma.

"Kada dođete u situaciju da ne prođete na konkursu zato što je neko došao na to radno mjesto nepotizmom, izgubite sigurnost da u ovoj zemlji možete uspjeti zahvaljujući svom radu, trudu i ličnom razvoju, i ljudi jednostavno ne žele da žive u tom sistemu. S druge strane, kada se žalite i pokušate ispraviti tu nepravdu, ako sistem ne funkcioniše da tu nepravdu ispravite i u tome ne uspijete, onda znate da za vas kao čovjeka, koji je neuvezan i koji nema političke i lične veze, nema prostora da uspijete u takvom društvu", pojasnio je Muhović.

Ističe kako je potrebno posvetiti veću pažnju privatnom sektoru, jer je to, kako je kazao, jedini sektor koji omogućava uspjeh i napredak ljudima koji dovoljno investiraju u lični razvoj.

"Zato je vrlo važno da javne politike omoguće privatnom sektoru da se razvija i da dođe na taj stadijum da bude nosilac i generator kako ekonomskog razvoja, što danas već i jeste, tako i generator političkih i svih ostalih promjena u društvu", izjavio je Muhović te dodao da bi povećanje plata bilo dio rješenja koje bi pomoglo da mladi ostaju u BiH.

Kako je kazao, mladi trebaju dobiti šansu da zarade platu.

"Prije svega, mladi trebaju da dobiju šansu da zarade platu. Veliki broj mladih ljudi, čak šest od deset mladih u BiH ne radi, znači nikada nije dobilo priliku da zaradi platu. Inicijalni korak bi bio omogućiti mladima da dođu do posla i, naravno, drugi korak je da dobiju bolje plate. Mladima treba omogućiti da dobiju znanja i vještine koje su potrebne na tržištu rada, u industrijama i branšama u kojima su plate značajno više od našeg prosjeka.

Mi, stoga, prvo moramo prekinuti lanac hiperprodukcije ljudi koji su nezapošljivi na tržištu rada i omogućiti mladima da dobiju informacije o tome koje su to struke koje su potrebne ekonomiji i gdje će moći da zarade pristojan novac s kojim će živjeti u pristojnim uslovima", kazao je Muhović.

Napominje kako je vrlo važno promijeniti i fiskalnu politiku u BiH, posebno u bh. entitetu Federacija BiH, gdje je porezno opterećenje rada izuzetno visoko.

"Tu nećemo pomoći samo mladima, nego ćemo pomoći cijelom radnom stanovništvu zbog toga što ćemo stvoriti uslove da ti ljudi imaju na kraju dana veću kupovnu moć. To je ono što ustvari građane najviše i interesuje. Ekonomski aspekt života je jedan od najznačajnijih razloga i motivatora zbog kojih ljudi odlaze odavde.

Pored ove pravne nesigurnosti, ekonomski razlozi su druga komponenta kao komponenta socijalne sigurnosti, odnosno sistema zdravstva, penzija i obrazovanja. Ljudi odlaze u sistem u kojem imaju ličnu slobodu, jednake šanse da uspiju i u kojem imaju uslove da osjećaju određeni nivo socijalne sigurnosti", pojasnio je ovaj stručnjak.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u proteklih devet godina Bosnu i Hercegovinu je napustilo više od 484.000 osoba.

Prema njihovima podacima, Bosnu i Hercegovinu su 2013. napustile 24.043 osobe, sljedeće godine 28.042, a 2015. godine 29.805 osoba. Narednih godina je također nastavljen trend iseljavanja iz zemlja, te je 2016. godine BiH napustilo 34.544 osobe, 2017. godine 35.634 osobe, a sljedeće godine 20.943 osobe.

Protekle tri godine je posebno izražen trend odlaska ljudi iz BiH. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, 2019. godine iz Bosne i Hercegovine se iselilo 56.987 osoba, sljedeće godine 85.000, a tokom ove godine ta cifra će dostići oko 170.000 ljudi. Ovi podaci pokazuju da je u proteklih devet godina BiH napustilo više od 484.000 osoba.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić istakao je u razgovoru za AA da je važno imati u vidu da populističke i kratkoročne politike ne daju rezultate kada se radi o pitanju odlaska ljudi iz zemlje.

“Građani neće ostati u Bosni i Hercegovini zašto što je neko dao par stotina KM kao dio populacijskih politika. Potrebna su strateška, dugoročna rješenja, koja podrazumijevaju participaciju različitih nivoa vlasti. Ekonomski posmatrano, dva su ključna razloga odlaska – nezaposlenost ili, tačnije, dužina nezaposlenosti i visina plate. Ovi razlozi se navode u okviru brojnih istraživanja i analiza na ovu temu“, kazao je Čavalić.

Napomeno je da je u tom smislu potrebno što prije mijenjati radno zakonodavstvo.

“Prvi korak je izmjena radnog zakonodavstva i reforme tržišta rada - da idemo ka fleksibilnim rješenjima. Drugi korak, u vezi s visinom plate, podrazumijeva izmjenu zakona koji se odnose na porez na dohodak i pripadajuće doprinose.

Cilj je da se smanji zbirna stopa doprinosa ili, konkretnije, smanjiti fiskalno opterećenje na rad, a što će omogućiti više plate od strane poslodavaca. Još jedna bitna mjera se odnosi na adekvatniji fiskalni tretman freelancera - cilj je zadržati ovaj kadar u Bosni i Hercegovini. Ostale reforme se trebaju fokusirati na druge društvene oblasti, kao što su čist zrak, pravednost sistema, politička stabilnost i slično“, istakao je ovaj stručnjak.

Samir Beharić, član Upravnog odbora Western Balkans Alumni Association, regionalne organizacije koja okuplja mlade ljude koji su studirali u inostranstvu i vratili se u domovinu, kazao je za AA da su ljudi u BiH, posebno mladi, shvatili da se njihovo znanje, vještine i trud adekvatno nagrađuju u inostranstvu i zbog toga mnogi se odluče na odlazak.

“U BiH često govorimo o odlivu mozgova, ali malo ili nikako o prilivu ili cirkulaciji mozgova. Za priliv i cirkulaciju mozgova još nije kasno, a BiH za takav proces ne treba izmišljati toplu vodu, već učiti od Kine, Irske, Poljske, Izraela, pa čak i od zemalja regiona, kao što su Albanija i Kosovo. Međutim, kuća se ne može graditi na trulim temeljima.

Drugim riječima, dok BiH ne raskrsti sa sistemskim kriminalom koji urušava državu, nema smisla kreirati programe čiji je cilj povratak mladih profesionalaca iz inostranstva. Za razvoj takvih politika su, pored iskorjenjivanja korupcije, potrebni pouzdani podaci, snažna politička volja i stručan tim ljudi koji će takve politike predložiti i provesti u djelo“, smatra Beharić.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, najčešći razlozi odlaska su nestabilna politička situacija, bolja budućnost za porodicu i djecu u inostranstvu, korupcija, veći kvalitet života u inostranstvu i veća mogućnost uspjeha za mlade u inostranstvu.