Genocide papers/ Kako se kalio genocid: Jurit ćemo Turke po šumama

01. 03. 2021. u 07:44:00 Faruk Vele

Shares: 338

Ubijeđen da će 21. decembar 1991. godine biti početak bune protiv dahija, kazao je nošen aplauzom Rajko Dukić, predsjednik Izvršnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS). Vladar "Boksita" iz Milića i donedavni saveznik Milorada Dodika govorio je tako na 4. sjednici tzv. skupštine srpskog naroda u BiH na kojoj je donesena odluka o osnovaniju tzv. srpske republike Bosne i Hercegovine.

Bilo je to više od dva mjeseca od referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Nakon što je demokratski svijet priznao nezavisnost i suverenost naše zemlje, započeo je agresivni rat protiv naše zemlje, a udareni su i temelji genocida.

Priredio: Faruk Vele

Kako bi ovaj i slični iskazi ostali dio kolektivnog sjećanja na posljednji genocid u Evropi na kraju 20. stoljeća, Memorijalni centar Srebrenica - Potočari - Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine na čelu sa dr. Emirom Suljagićem okupio je mlade istraživače, lektore, dizajnere i programere, kako bi kreirao alat od nove generacije za novu generaciju, a koja bi se ticala jednog od ključnih segmenata istraživanja historije zločina bosanskog genocida.

Simbolično, povodom, 1. marta, Dana nezavisnosti naše domovine, čija je sloboda plaćena velikom cijenom, ovaj projekt će biti predstavljen domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Iz iskaza koji se mogu iščitati iz ovih dokumenata koji su prezentirani u brojnim predmetima u Haaškom tribunalu, svjedočimo zastrašujućem procesu dehumanizacije ljudskih bića, nacionalizma i religijskog nacionalizma, u kojem osoba postoji isključivo kao dio kolektiviteta i u kojem, kao takva, kao "drugi", treba da nestane... Ako tako odluči skupština čije rasprave ovdje donosimo.

Nažalost, dio narativna u ovim transkriptima prepoznat ćete i u današnjem javnom prostoru, sveprisutnom jeziku mržnje, što u mnogome pomaže da s pojasne ili razumiju neki današnji potezi i strategije.

Širi koncenzus

"Genocide papers" ili "Transkripti genocida" predstavljaju skup pretraživih stenograma/transkripata sjednica tzv. skupštine srpskog naroda u BiH/Narodne skupštine Republike Srpske.

"Ovi dokumenti su i ranije bili javni, ali su bili nepristupačni i njihovi formati nisu učinili jednostavnim pretraživanje ovih sadržaja. Memorijalni centar je prepoznao njihov sadržaj važnim u procesu podizanja svijesti javnosti o postojanju šireg političkog konsenzusa o operaciji genocida nad bošnjačkim stanovništvom širom Bosne i Hercegovine", navode iz Memorijalnog centra.

Portal Radiosarajevo.ba će u nekoliko nastavaka prenijeti dijelove stenograma koji će sada biti dostupni široj javnosti:

Mi čuvamo okop prljave vode

Ratni zločinac Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS-a (49. sjednica, 13. februar 1995.)

Prvi stav u svim principima Kutilerovim, ako se sećate bio je, Bosna je država koja se sastoji od toga i toga, ali uvijek je stajalo Bosna je država i mi to nikada nismo prihvatili i tražili smo maksimum koji mi možemo privatiti, Bosna je konfederacija država, ako već moramo da ostanemo u nekoj konfederaciji, ali naš minimum je da je naša država i da ona ne može biti utoplјena ni u čiju državnost i suverenost osim po našoj volјi u državnost i suverenost Republike Srbije, nemože čan ni Jugoslavije, jer ako je Jugoslavija onda mi hoćemo da zadržimo svoju federalnu jedinicu, svoju državu kao federativnu jedinicu te federacije, mada je naš prioritet bio da postanemo dio Srbije.

Niko nam ništa drugo nije nudio nego da nestanemo, da poništimo svoju državu, da prihvatimo zajedničku državu sa Izetbegovićem, odnosno sa muslimanima i Hrvatima i jasno su nam na koktelima i ručcima rekli to je gospodo zato što mi nećemo da prihvatimo postojanje islamske države u Evropi, što će reći da smo mi žrtvovani da ne bi bilo te države nego da bi bila mješovita, što će reći da mi svoje živote i živote naših generacija potrošimo na neutralizaciju islama, a da Evropa bude zajednica srećnih hrišćanskih naroda dok joj mi čuvamo zidine kao neki opkop neke prlјave vode koji i ne postoji nizašta drugo nego da neutrališe islam. Mi to nismo prihvatili. Neko reče sami smo.

Predlažem da muslimanski narod izbacimo...

Vojo Kuprešanin, jedan od osnivača SDS-a i jedan od ključnih lokalnih dužnosnika tzv. Autonomne regije Krajina VOJO (24. sjednica, 8. januar 1993.):

Vojo Kuprešanin  - undefined

Foto: ATV: Vojo Kuprešanin

Mi se iz prošlosti spotičemo nekoliko puta oko pojmova. Gospodo, da li je muslimanski narod uopšte narod? Narod koji je proizveden i nastao Titovom koncepcijom 1974. godine, dobija takvu jednu poziciju kao Grci u najmanju ruku. Da li da mi taj narod izbacimo kao narod i da kažemo da je to srpski narod muslimanske vjeroispovijesti. Mi smo dobili jednu veliku podvalu. Ta podvala je tu i mi smo njena žrtva. Ili BiH.

Ma čija je Bosna i Hercegovina? Ona je od pamtivijeka srpska zemlja. Tačno je da su tu Turci bili neko vreme – 500 godina. Mi smo isterali Turke, isterali smo Austrijance, isterali smo Nijemce. I opet Bosna nije srpska, već je Bosna muslimanska, nacije ili naroda koji ne postoji. Pa zar opet to nisu srpske gluposti. Pa ako sada radimo tu glupost, mi elementarnu grešku pravimo.

Kao u osnovnoj školi. A idući skup srpske opštine kada bude ja predlažem da muslimanski narod izbacimo kao narod. Ni jedna evropska država, ni jedan narod u svetu ih ne bi priznao. A Bosnu trebamo ili maksimalistički. To nije maksimalistički, to je realno, to je historijski, to je srpska zemlja.

Bit će ih više od 51 posto...

Ratni zločinac Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS-a (17. sjednica, 24-26. juli 1992):

U Srbiji danas ima svega 66% Srba……. 35% ima stanovništva koje nije srpsko koje mora po svim zakonima i konvencijama koje je prihvatila Jugoslavija…. . potpuno ista prava kao Srbi. Sad se meni postavlja pitanje a vi ćete raditi kako vi odlučite kao Skupština.

Šta ćemo mi raditi ako dobijemo državu u kojoj smo manjina. Šta ćemo raditi ako zbog jednog potoka ili jedne, jednog brda golog izginemo i opet dobijemo neprijatelja u svoju državu na taj način, ovo što kaže g. Kuprešanin u Evropi se vrti na neki nezvaničan način, nezvaničnim tajnim ne znam kakvim, te u šalama te u pitanjima stranih novinara, te stranih diplomata, vrti se to da Evropa ne želi i ne smije da dozvoli islamsku državu ovde, to je naš veliki problem, to je naš najveći problem.

Oni žele nas i Hrvate da zadrže u jednoj unitarnoj Bosni da mi kontrolišemo muslimane a mi muslimane kontrolisati ne možemo u toj unitarnoj državi. Mi dobro znamo gdje dođe fundamentalizam da se tu više živjeti ne može, nema tolerancije oni se natalitetom učvršćuju, a mi Srbi nismo tome dorasli ne da samo da mi Srbi nismo tome dorasli čak ni Hrišćani u Libani nisu dorasli tim orijentalnim mentalitetima koje daje islam.

Prema tome mi to ne možemo. Ni Srbi ni Hrvati zajedno natalitetom ne mogu da kontrolišu prodor islama u Evropu jer za 5 – 6 godina bi u unitarnoj Bosni muslimana bilo preko 51%. Dakle, taman kada bi dobri bili sa Hrvatima iako se ne slažemo u zajedničkoj državi a valjda ćemo se slagati kada izađemo iz zajedničke države… Ako oni dakle neće nikakvu islamsku državu na Balkanu, onda je još manje vjerovatno da hoće čistu islamsku državu, dakle islamski kanton, muslimanski kanton na području Bosne.

Vojislav Maksimović, pisac, esejist, kasniji rektor Univerziteta Istočno Sarajevo (56. sjednica, 17. 12. 1995.):

Nažalost, značaj Goražda, njegov strategijski nacionalni i drugi značaj nije od početka nije imalo najviše rukovodstvo. Ja se veoma sećam nesmotrenih izjava g. Kolјevića na televiziji, ranih izjava oko podjele Goražda, oko toga da smo pristajali na Miloševićevu tvrdnju da će Goražde biti jedna mala oazica koja će sama po sebi iscuriti.

To su obmane i to obmane koje nas kao naivne lјude treba da zbunjuju. Goražde će biti golemi islamski centar u koji će sliti golemi kapital jer je između naše i crnogorske granice svega desetak kilometara, između ovog prostora koji je sada na desnoj obali Drine predat ima desetak km to će biti jedan lopovski, teroristički i drugi put islamski iz Novog Pazara u Goražde, a iz Goražda je ovamo nesmetan put za Sarajevo.

Glasanje na Muslimani nisu narod već sekta

Ratni zločinac Momčilo Krajišnik, predsjedavajući tzv. skupštine srpskog naroda, (24. SJEDNICA, 8. januar 1993):

Dobro, gospodo, možemo sada da se opredijelimo i zauzmemo stav, da su Muslimani kao narod komunistička tvorevina. Mi ne prihvatamo tu vještačku naciju. Smatramo da su Muslimani sekta, grupacija ili skupina, turske provenijencije.

Ima li još neko šta da doda? Nema.
Stavlјam na glasanje sve ove zaklјučke.
Ko je za? Ima li neko protiv? Suzdržan?
Gospodo, hvala vam usvojili smo zaklјučke jednoglasno...

Savo Kežević, pravoslavni sveštenik i član SDS-a, (24. sjednica, 8. januar 1993.)

Cijenjena skupštino srpskog naroda, mislim da je potpuno nepotrebno i besmisleno posrblјavati one koji su se rasrbili. I ako su nekada bili Srbi više nisu i nisu dostojni da se zovu ovim imenom. Ako ih ponovo posrblјavamo, oni koji sada vode politiku u njihovu korist kazaće, pa eto, vidite, mi smo uz vas, mi dobro činite vašem narodu ako mislite da su oni deo vašeg naroda.

Oni su za nas, i ako postoje kakvi dokazi da su najvećim dijelom otpali od našeg naroda, izgublјeni i neka ih đavo nosi. Da Bog da da nikad više ne budu u našem narodu. Ko je jednom izdao ne treba nam više. Oni su muhamedanci turske provenijencije i ništa drugo.

Nisu čak ni pravi pripadnici islama, jer su eto više sekta nego pravi pripadnici islama. A Musliman mu dođe kao nekakav pripadnik islama. Oni su nekakva niža kategorija. Ipak je predsjednik Skupštine u pravu, oni su sekta. I nikako da ih posrblјavamo, molim vas.

Da riješimo sa Muslimanima, Turcima i islamom

Savo Kežević, pravoslavni sveštenik i član SDS-a, (38. sjednica, 17. januara 1994. godine):

Ja dolazim iz naroda koji misli da samo u nekom budućem periodu predstoji nam veća borba i veće muke sa ovim Muslimanima, Turcima, islamom. Zato mi nemamo šta da čekamo nego da definitivno ovaj puta riješimo u interesu naših budućih pokolјenja, da se zna šta je srpska država a šta njihovo, da tu jednom granicu povučemo iza koje mora da se promijeni istorija. Ono što smo mi dočekali ne bi trebali da dočekaju naša buduća pokulјenja.

Naše srušene crkve, naša ubijena mladost, jer ako bi sada podvukli crtu ispod bilanca ratnog, sigurno imamo više žrtava nego suprotna strana, oni ponovo genocidom gdje god upadnu u naša sela u naša područja vrše istreblјenje srpskog naroda i naši borci sa prvih linija koje sam posećivao ovih dana poručuju da mi ne popuštamo i mi nemamo pravo na to, oni koji drže oružje u rukama koji stoje čvrsto na granici koji su odbranili naše granice i koji sigurno obećavaju da su moćni da brane srpski narod zajedno sa nama, poručuju nama da mi ne popuštamo ovdje i mi na to nemamo pravo.

Ja kao poslanik toga naroda koji je dao velike žrtve u borbi za svoj opstanak i iz one opštine gdje treba po novoj mapi na osnovu naših popuštanja da 30% ide teritorije naše najživotnijih teritorija što se tiče nataliteta srpskog naroda, prirodnih bogatstava, nisam nikako volјan da tako galantno dajemo našem neprijatelјu.

Naša jedina briga je da stvorimo srpsku državu i u tome mi uspjevamo i nemamo šta da se brinemo da stvaramo islamsku državu, tursku državu, državu naših najgorih protivnika i najlјućih istreblјivača koja traje već 500 godina. Moja poruka danas na ovoj Skupštini je da uopšte ne odstupamo dalјe nego da stanemo tu gdje smo. Ova zadnja ponuda je prevelika i ja bih je povukao. Hvala.

Karadžić: Nismo bili u stanju neprijatelja okružiti i uništiti

Ratni zločinac Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS-a (52. sjednica, 6. avgust 1995.)

Nema mogućnosti, naredio sam da se pravi četvrta sarajevska brigada na Palama, Pale su krajnje neobezbijeđene, neka dva tri razbijena samostalna batalјona. Turci iz Goražda mogu da provale kada hoće, kao što su mogli Srebrenicu da nam uzmu, ponovo devet hilјada naoružanih Turaka po planinama, po šumama. Da nam spale Miliće, Vlasenicu, Zvornik sve neka kažu lјudi iz tih mjesta, jer se to sve moglo desiti da su oni bili pametni i da su imali komandu.

To je desantirana divizija, devet hilјada lјudi, to je desant i samo nas je Bog spasio i naši momci kojih je tamo 50-60 izginulo u zaprečavanju i konačno je opet prošlo nekoliko hilјada boraca sada je formirana divizija Srebrenička, postrojena u Tuzli i naređeno natrag u Srebrenicu.

Nismo bili u stanju da tog neprijatelja okružimo i uništimo, radi toga što smo žurili u Žepu i što smo u Žepu skrkali dva generala da 15 dana gube vrijeme i pregovaraju sa dripcima i mangupima koji ih zamajavaju i troše im vrijeme, umjesto da Rajko Kušić to sve završi ili eventualno general Krstić koji se pokazao kao veoma dobar. Sve su to stvari koje ja vidim i koje svi vide i o kojima ja javno ne govorim, ali govorim na telefon ili u pisanoj formi.

Ratni zločinac, general Zdravko Tolimir, pomoćnik ratnog zločinca Ratka Mladića (52. sjednica, 6. avgust 1995.):

Zdravko Tolimir  - undefined

Foto: ICTY: Zdravko Tolimir

Malo je, ovdje se kao adut navodi da je Žepa problem što je pao Glamoč i Grahovo i što su se kao dva generala zabila u Žepu. Problemom Žepe gospodo draga mi smo rešili da dve brigade sada imamo u zoni II krajiškog korpusa iz Drinskog korpusa.

Problemom Srebrenice takođe smo stvorili adekvatne rezerve i učinili smo to u periodu u kome smo procenili da međunarodna zajednica neće reagovati neposredno poslije događaja koji su se desili u Zapadnoj Slavoniji i išli smo isključivo zato i to je bila jedna od strategijskih odluka GŠ i realizovali smo je u skladu sa najbolјim mogućnostima uz minimalne gubitke maksimalnom racionalizacijom i upotrebnom snaga u vreme kada je taj isti Drinski korpus davao brigadu na sarajevskom ratištu i kada nismo dovodili ni jedinice MUP-a ni jedinice iz drugih zona odgovornosti izuzev jedinica Drinskog korpusa.

Ne znam da li sam shvatio dobro predsjednika Republike, ali smatram da nikakve veze Žepa i Srebrenica nemaju sa gubitkom položaja u Glamoču i Grahovu, gubitak položaja rekao je gospodin predsjednik da smo se zabili u Žepu 15 dana, da smo zabili tamo dva generala i da je to imalo za posledicu da Glamoč i Grahovo su bili zapostavlјeni u tim starešinskom smislu, a odgovorni su za ostale krajeve.

Dodik: Srebrenica i Žepa – najveća greška

Milorad Dodik, lider SNSD-a i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH (54. SJEDNICA, 15-16. oktobar 1995.):

A najveća greška rata je Srebrenica je i Žepa i za to neko treba da snosi odgovornost. Nismo se olako smjeli odreći prostora na kojima smo mi mogli da pravimo diplomatske poene, a mi smo napravili diplomatsku propast. Ko je odgovoran za to? Mi smo legalizovali pred MZ da se mogu uzeti zaštićene zone, a onda smo nakon pet dana galamili kako ne može se na zaštićenu zonu RSK udarati, a mi smo prije pet dana uradili to što smo uradili. Izgubili smo poziciju koju smo mogli da branimo.

Ratni zločinac Radovan Karadžić, prvi predsjednik RS-a (54. SJEDNICA, 15-16. oktobar 1995.):

Ja sam kao vrhovni komandant stao iza plana za Žepu i Srebrenicu, za Srebrenicu uglavnom, Žepa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji Žepa sa 90 hilјada naoružanih muslimana, izgubili bismo rat. Lično sam nadgledao plana bez znanja GŠ, ni ne krijući nego slučajno nailazeći generala Krstića i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije ćemo se juriti sa Turcima po šumama, odobrio sam i bliži zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to. Nije tačno da smo mi zbog toga imali Krajinu, kao sve do tada Hrvatska nije namjeravala da napadne Krajinu i napala je zbog Srebrenice, ili zbog toga se svijet nije sažalio nad Srbima.

Genocid u Zvorniku

Mijatović, SDS:

Treća stvar, moram podsjetiti gospodina Đokanovića, to znamo nas dvojica, nema drugih svjedoka ovdje, ali možemo dovesti svjedoke. Kad je došao kao povjerenik u Skupštinu opštine Zvornik gospodina Branka Gruijića je optužio, ustvari rekao je da ga može optužiti za genocid izvršen u Zvorniku. Gospodine Đokanoviću, mi smo svjesno izabrali ovu vladu prije jahorinskog plenuma, kada nam nažalost stranka nije radila.

To moram reći nažalost, jer smo mi sada u drugu vladu izabrali izvinjavam se lјudima ako ću nekoga uvrijediti izabrali smo vladu koja nije sastavlјena od svih članova Srpske demokratske stranke. To je gospodo naš previd.Mi više nemamo prava da tako griješimo. Po tom principu primili smo i gospodina Đokanovića.

Dragan Đokanović, srpski političar, pedijatar-neonatolog i sportista (gimnastičar):

Hvala, gospodine Mijatoviću, na jednoj istini. Rekli ste danas da sam vam ja rekao u četiri oka, a gospodin Branko Grujić, predsjednik Srpske opštine Zvornik, čovjek koga ja izuzetno cijenim kao velikog Srbina - rekli ste da sam ja to vama rekao - rekao je u Bijelјini da sam ga ja optužio za genocid. Ja nikada nikoga nisam optužio za genocid jer Srbi nisu genocidni i u Zvorniku nije vršen genocid od strane Srba. Nemojte da vam priča bude kontraproduktivna.

Kako su nastali "Transkripti genocida"?

"Transkripti genocida" finansiran je direktno iz budžeta Memorijalnog centra

Srebrenica, bez podrške vanjskih donatora.

"Te smo ponosni što je veći dio implementacije projekta oslonjen na interne kapacitete naše institucije. Projekat će dostaviti ovu aplikaciju univerzitetima i organizacijama civilnog društva u regiji, ali i medijima. Otvoreni smo za saradnju sa istraživačima, novinarima i svim pojedincima, grupama i organizacijama koje su zainteresirane za korištenje ovih materijala kako bismo podigli svijest javnosti o sadržaju i aktivnostima tzv. Narodne skupštine
Republike Srpske u periodu od 1991. do 1996. godine.

Platforma će u narednom periodu biti plasirana i online putem, a cilj ju je dodatno
proširiti u budućnosti, kroz uključivanje novih stenograma, odluka i dokumenata
različitih institucija relevantnih i povezanih sa planiranjem i organizovanjem
genocidne operacije i drugih ratnih zločina u vremenu rata u Bosni i Hercegovini od
1992. do 1995. godine. Pozivamo vas da nam svakako dostavite svoje prijedloge i komentare na [email protected], kako bismo ponuđene sadržaje unaprijedili i dopunili u budućnosti", naveli su iz Memorijalnog centra.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA