Kako do ravnopravnosti?

Kada se govori o uspostavi ravnopravnosti Hrvata u BiH, preovladavaju dva koncepta. Jedan podrazumijeva unutrašnji teritorijalni preustroj, a drugi primjenu efikasne institucionalne ravnopravnosti, piše Deutche Welle.

"Zahvaljujući političkoj praksi bošnjačke političke elite, Federacija BiH se, na žalost, pretvorila u antipropagandu za BiH, a kada je i Republika Srpska vidjela na koji način se vrši majoriziranje Hrvata kao malobrojnijeg naroda u BiH, jasno je da je sve više nastojala bježati iz tog zagrljaja", kaže Raspudić. Raspudić smatra da Federacija BiH u praksi funkcionira kao "bošnjački entitet", u kojem bošnjačko biračko tijelo može izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH i u kojem se vlast može formirati bez predstavnika političke volje velike većine Hrvata.

Teritorijalni preustroj spas za BiH?

"Kada je riječ o teritorijalnom preustroju, tu se ne radi o podjelama nego o sastavljanju BiH. U tom smislu vidim inicijative za stvaranje federalne jedinice u BiH sa hrvatskom većinom, ne kao pokušaj dijeljenja, nego kao zadnji pokušaj sastavljanja BiH koja je, na žalost, i danas na terenu razdijeljena u tri društva", ističe Raspudić.

Zadiranje u daytonsku strukturu podrazumijeva raspodjelu teritorija što bi značilo uspostavu tri teritorijalne jedinice u federalnom ili konfederalnom odnosu. "Takvo rješenje podrazumijeva sukob bošnjačke i hrvatske nacionalne politike", smatra politički analitičar i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz.

Institucionalna ravnopravnost i regionalizacija FBiH

"Moguće je ne zadirati u teritorijalno rješenje ako se primjeni institucionalna ravnopravnost sva tri naroda na cijelom prostoru BiH, pri čemu može ostati sadašnja teritorijalna organizacija, dok bi Federacija mogla biti regionalizirana u skladu sa ekonomskim, privrednim i geografskim kriterijima", tvrdi Kazaz.

Može li uspostavi jednakopravnosti konstitutivnih naroda u BiH doprinijeti platforma hrvatskog političkog vrha kakvu su objavili hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor? Enver Kazaz pozdravlja takvu platformu, ističući da je riječ o prvom javnom pisanom dokumentu u kojem se hrvatski politički vrh izjašnjava o nacionalnim pitanjima u BiH.

SDP-ovo "bošnjačko-centrično bosanstvo"

"Mislim da je platforma na neki načan šamar SDP-ovom narcizmu i njegovom bošnjako-centričnom bosanstvu. To je i poruka Čovićevom ili Ljubićevom separatizmu da moraju biti zaustavljeni i da je teritorijalizacija etničkog pitanja u BiH iz perspektive Zagreba nemoguća", kaže Kazaz.

Analitičari, međutim, podsjećaju da se pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH ne odnosi samo na bošnjačko-hrvatske relacije u Federaciji, već i na majorizaciju Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, što se očituje u aktuelnom procesu uspostave vlasti u tom bh. Entitetu, te najavama ukidanja Vijeća naroda RS.